DVORAC LEDEREROVIH, JEDNA OD LEPOTA OVOG MESTA Čoka je 1764. godine postala pravoslavna parohija u Čanadskom protoprezviratu (FOTO/VIDEO)
Ako ste u poseti Vojvodini, svratite i do Čoke
Čoka (mađ. Csóka) je gradsko naselje u opštini Čoka, u Severnobanatskom okrugu, u Srbiji. Ovde se nalaze Rimokatolička crkva u Čoki, Srpska pravoslavna crkva u Čoki i Dvorac Lederer.
Možda vas zanima:
ZBOD DUDA BILI SMO SILA U PROIZVODNJI SVILE U Vojvodini niko nije mogao da se venča dok ga ne zasadi (VIDEO/FOTO)
Dud je do pre pola veka bio najmnogobrojnije drvo – voćka na ovim prostorima.
ČUVENA AJNPREN ČORBA IZ VOJVODINE Idealno predjelo, jako je jednostavna za napraviti, a istovremeno vrlo ukusna (RECEPT)
Ajnpren čorba je čorba čije ime potiče od originalnog naziva koji glasi: "Einbrennsuppe", a na našim prostorima ime joj varira od kraja do kraja, najčešće verzije imena su "Ampre", "Anpre, "Amper", "Anpren", klin čorba i mnogi su je probali...
Možda vas zanima:
ZBOD DUDA BILI SMO SILA U PROIZVODNJI SVILE U Vojvodini niko nije mogao da se venča dok ga ne zasadi (VIDEO/FOTO)
Dud je do pre pola veka bio najmnogobrojnije drvo – voćka na ovim prostorima.
ČUVENA AJNPREN ČORBA IZ VOJVODINE Idealno predjelo, jako je jednostavna za napraviti, a istovremeno vrlo ukusna (RECEPT)
Ajnpren čorba je čorba čije ime potiče od originalnog naziva koji glasi: "Einbrennsuppe", a na našim prostorima ime joj varira od kraja do kraja, najčešće verzije imena su "Ampre", "Anpre, "Amper", "Anpren", klin čorba i mnogi su je probali...
Prošlost
Čoka je 1764. godine postala pravoslavna parohija u Čanadskom protoprezviratu.
Austrijski carski revizor Erler je 1774. godine u svom izveštaju konstatovao da mesto "Čoha" pripada Tamiškom okrugu, Čanadskog distrikta. Stanovništvo je bilo srpsko. Kada je 1797. godine popisan pravoslavni klir tu su tri sveštenika. Parosi, pop Atanasije Mijić (rukop. 1759) znao je samo srpski jezik, a pop Maksim Nikolajević (1779) pored srpskog i rumunski jezik. Njegov srodnik, mladi kapelan Aleksije Nikolajević (1795) znao je srpski i mađarski jezik.
Ledererovo imanje se 1938. opisuje u superlativima: 200 hektara vinograda, ogromni svinjci sa 15.000 komada, hiljade volova, 400 hektara zasejano cvećem, čije se seme izvozi u Englesku, podrumi za vino kapaciteta preko milion litara, električna centrala, fabrike špiritusa i za preradu mesa...
Dvorac Lederer, poznat i kao Dvorac „Marcibanji”, nalazi se u Čoki, podignut je posle 1781. godine, kada je Lerinc Marcibanji kupio pustaru Čoku. Izgradnju dvorca dovršio je tek sledeći vlasnik, Švab Karolj, tek oko 1870. godine. Artur i Karolj Lederer kupili su posed krajem 19. veka. U posedu spahijske porodice Lederer inače jedne od najbogatijih jevrejskih porodica u to doba imanje ostaje sve do Drugog svetskog rata. Tokom Drugog svetskog rata dvorac je bio u posedu Hermana Geringa.
Ime
Postoje 2 moguće teorije kako je Čoka dobila svoje ime. Prva i manje verovatna je da je ime dobila od ptice Čoka, dok druga, koja je verovatno tačna, nam govori da je ime dato po prvoj porodici koja je naselila Čoku početkom 13. veka
Geografski položaj Opštine Čoke
Teritorija opštine Čoke leži u istočnom delu Panonske nizije, između Tise, Moriša i Zlatice. U odnosu na Vojvodinu ona se prostire u njenom severoistočnom delu. Teritorija čokanske opštine graniči se sa teritorijama četiri opštine: sa Novom Kneževcom na severu, Kikindom na istoku, Sentom i Adom na zapadu.
Na istoku jednim delom izbija na državnu granicu prema Rumuniji (karta broj 1). Čokansku opštinu sačinjavaju osam naselja. To su: Čoka, Ostojićevo, Padej, Sanad, Jazovo, Vrbica, Crna Bara i Banatski Monoštor. Čoka kao najveće naselje predstavlja centar ove opštine (karta broj 2). Teritorija opštine ima površinu od 321 km2 (Bugarski, 1971; 1978).
Biljni i životinjski svet
Biljni i životinjski svet u opštini odgovara biljnom i životinjskom svetu onog dela Panonske nizije, koji ima sličan reljef, klimu i pedološke karakteristike. Delovanjem čoveka u prošlosti biosfera ovog hatara je u znatnoj meri promenjena. Inundaciona ravan odgovara uskom pojasu između korita Tise i nasipa. Vegetacija ove ravni je pretežno predstavljena vrbovom šumom i topolom. Ispod šumskog drveća nalazi se sprat raznovrsnog žbunja, a ispod njega je sprat trava.
Opština Čoka na mapi:
Izvor: vikipedija, coka
Ruku nisam mogla da pomeram, ovde sam se oporavila: Lekovite vode u Ovčar Banji, smeštena na sat i po od Beograda u prelepom delu Srbije
Ovčar Banja pored aktivnog odmora, uživanja u prirodi i zelenom pogledu, turistima pruža i lek u sastavu njenih termalnih voda koje prolaze kroz vulkanske stene, nepromenljivog sastava sa stalnim temperaturama. Dugo je čuvena voda Ovčar Banje lečila reumatske tegobe brojnim turistima, nakon decenije, ponovo je vratila svoju svrhu u vidu zdravlja.
RESAVSKA PEĆINA Lepotica okićena nakitom starim 45 MILIONA GODINA! Idealna za posetu u toku predstojećih praznika
Resavska pećina je zaštićeni spomenik prirode i svrstava se u zaštićeno područje prve kategorije (prirodna dobra nacionalnog značaja). Resavska (Divljakovačka) pećina je pećina u centralnoj Srbiji na 20 km od Despotovca, u krečnjačkom brdu Babina glava, na obodu kraškog polja Divljakovac, kod sela Jelovac. Spada među najveće i najlepše pećine u Srbiji. Duga je 4,5 km.
SRPSKI KOVIN Mesto značajno za Srbe, iznenadićete se gde se nalazi, nije u Srbiji!
Srpski Kovin ili Racki Kovin (mađ. Ráckeve — Rackeve) je mesto u Mađarskoj, smešteno na ostrvu Čepel, 40 km južno od Budimpešte, u Peštanskoj županiji. Ovo malo turističko mesto je veoma posećeno zbog zanimljivih istorijskih i kulturnih spomenika.
Jedna od najlekovitijih planina u Srbiji, a malo ko za to zna: Na Javor dolaze astmatičari, anemični i oni sa slabim imunitetom - iz prirodne oaze odlaze preporođeni
Priprema za predstojeće praznika uveliko su počele, pa su smeštajni kapaciteti na popularnim turističkim lokacjama na zapadu Srbije skoro popunjeni. Međutim, netaknuti i nedovoljno iskorišćen turistički biser smestio se kod Ivanjice, a to je planina Javor.
Sokobanjski vazduh leči: Ako želite da odmorite i dušu i telo, ovde dođite! (FOTO)
Ja ne znam čega stvarno ima ovde, ali znam da posle 15-20 dana boravka u Sokobanji radim celu godinu u Beogradu kao preporođen, rekao je Ivo Andrić o ovom srpskom gradu
Komentari(0)