DAN DANAS SAČUVAO SVOJU MISTIČNOST I IZDVOJENOST Interesantno je da je prvo bio muški manastir, a ukazom vladike Save Vukovića, preimenovan u ženski (VIDEO)

Lepote Srbije

10:50

Turizam 0

Manastir Svete Trojice u Kikindi je podignut 1887. godine za vreme vladavine Franje Josifa.

DAN DANAS SAČUVAO SVOJU MISTIČNOST I IZDVOJENOST Interesantno je da je prvo bio muški manastir, a ukazom vladike Save Vukovića, preimenovan u ženski (VIDEO)
vikipedija

Manastir je zadužbina Melanije Nikolić, rođene Gačić (prema nekim izvorima Gajčić ili Gaičić) koja je sa rodbinom i sahranjena u crkvi. Ikone za manastir izradio je kikindski slikar Đura Pecić.

O Manastiru


Gradnja manastira otpočela je 1885. godine kada su temelji osvećeni po blagoslovu episkopa temišvarsko-banatskog, Đorđa Brankovića. Nakon dve godine gradnja je završena, osvećenje je izvršeno na dan Svetih Kirila i Metodija, 24. maja 1887. godine. Manastir je poneo naziv "Manastir Svete Trojice" 1903. godine. Odobreno mu je u isto vreme da ima duhovnika monaškog čina. Arhimandrit Stefan Ilkić poznati crkveni pisac, bio je od 1908. godine duhovnik manastira kikindskog.

Možda vas zanima:

KULTNO MESTO ODRASTANJA VRŠČANA Čudesna Fontana, čiji mlaz je nekad dostizao 14 metara visine, krasi Gradski park već oko 130 godina (VIDEO)

KULTNO MESTO ODRASTANJA VRŠČANA Čudesna Fontana, čiji mlaz je nekad dostizao 14 metara visine, krasi Gradski park već oko 130 godina (VIDEO)

Turizam

18:00

15 mart, 2023

Vršac je grad u Južnobanatskom okrugu kojeg, pre svega, odlikuju karakteristična arhitektura i zelenilo. Gradski park prostire se na površini od približno šest hektara, a nastao je tridesetih godina 18. veka i pripadao je plemićkoj porodici francuskih kolonista Fon Šeribl. Veruje se da je osnivač prvih zasada današnjeg Gradskog parka Johan fon Šeribl.

Možda vas zanima:

KULTNO MESTO ODRASTANJA VRŠČANA Čudesna Fontana, čiji mlaz je nekad dostizao 14 metara visine, krasi Gradski park već oko 130 godina (VIDEO)

KULTNO MESTO ODRASTANJA VRŠČANA Čudesna Fontana, čiji mlaz je nekad dostizao 14 metara visine, krasi Gradski park već oko 130 godina (VIDEO)

Turizam

18:00

15 mart, 2023

Vršac je grad u Južnobanatskom okrugu kojeg, pre svega, odlikuju karakteristična arhitektura i zelenilo. Gradski park prostire se na površini od približno šest hektara, a nastao je tridesetih godina 18. veka i pripadao je plemićkoj porodici francuskih kolonista Fon Šeribl. Veruje se da je osnivač prvih zasada današnjeg Gradskog parka Johan fon Šeribl.

Možda vas zanima:

KULTNO MESTO ODRASTANJA VRŠČANA Čudesna Fontana, čiji mlaz je nekad dostizao 14 metara visine, krasi Gradski park već oko 130 godina (VIDEO)

KULTNO MESTO ODRASTANJA VRŠČANA Čudesna Fontana, čiji mlaz je nekad dostizao 14 metara visine, krasi Gradski park već oko 130 godina (VIDEO)

Turizam

18:00

15 mart, 2023

Vršac je grad u Južnobanatskom okrugu kojeg, pre svega, odlikuju karakteristična arhitektura i zelenilo. Gradski park prostire se na površini od približno šest hektara, a nastao je tridesetih godina 18. veka i pripadao je plemićkoj porodici francuskih kolonista Fon Šeribl. Veruje se da je osnivač prvih zasada današnjeg Gradskog parka Johan fon Šeribl.

Možda vas zanima:

KULTNO MESTO ODRASTANJA VRŠČANA Čudesna Fontana, čiji mlaz je nekad dostizao 14 metara visine, krasi Gradski park već oko 130 godina (VIDEO)

KULTNO MESTO ODRASTANJA VRŠČANA Čudesna Fontana, čiji mlaz je nekad dostizao 14 metara visine, krasi Gradski park već oko 130 godina (VIDEO)

Turizam

18:00

15 mart, 2023

Vršac je grad u Južnobanatskom okrugu kojeg, pre svega, odlikuju karakteristična arhitektura i zelenilo. Gradski park prostire se na površini od približno šest hektara, a nastao je tridesetih godina 18. veka i pripadao je plemićkoj porodici francuskih kolonista Fon Šeribl. Veruje se da je osnivač prvih zasada današnjeg Gradskog parka Johan fon Šeribl.

Možda vas zanima:

KULTNO MESTO ODRASTANJA VRŠČANA Čudesna Fontana, čiji mlaz je nekad dostizao 14 metara visine, krasi Gradski park već oko 130 godina (VIDEO)

KULTNO MESTO ODRASTANJA VRŠČANA Čudesna Fontana, čiji mlaz je nekad dostizao 14 metara visine, krasi Gradski park već oko 130 godina (VIDEO)

Turizam

18:00

15 mart, 2023

Vršac je grad u Južnobanatskom okrugu kojeg, pre svega, odlikuju karakteristična arhitektura i zelenilo. Gradski park prostire se na površini od približno šest hektara, a nastao je tridesetih godina 18. veka i pripadao je plemićkoj porodici francuskih kolonista Fon Šeribl. Veruje se da je osnivač prvih zasada današnjeg Gradskog parka Johan fon Šeribl.

Unutrašnjost Manastira i oltar urađeni su u baroknom stilu sa 8 fresaka i 8 medaljona. Manastirsku crkvu odlikuju mozaici svetih Arhangela Mihaila i Gavrila. Ikonostas i zidove hrama oslikao je 1887. godine poznati samouki slikar Đura Pecić, rodom iz Bačke. Crkvena slava je drugi dan Duhova. Ovaj verski objekat značajan je, jer je u periodu od 1921. do 1932. godine, Kikinda bila sedište velikokikindsko - velikobečkerečko - aradsko - velikosemluškog vladike, doktora Georgija Letića.

Manastir je prvobitno bio muški, a bogosluženja su vršili kikindski parohijski sveštenici. Za potrebe manastira izgrađen je i srednjoškolski internat, u kojem se danas nalazi Osnovna škola Đura Jakšić. Manastir je 1980. godine, ukazom vladike Save Vukovića, preimenovan u ženski. Na čelo manastira postavljena je Marta Kovač, a sa njom žive dve monahinje i jedna iskušenica. Konak je obnovljen i dograđen 1967. godine. Pored manastira nalazi se i groblje, u Kikindi poznato pod nazivom Melino groblje.

vikipedija
 

 

Melanija Nikolić rođ. Gačić

Melanija Nikolić rođ. Gačić (ili Gajčić?) (1829 - 1912), poznata po nadimku Lepa Mela, jedna je od najpoznatijih, najznačajnijih i najzanimljivijih Kikinđanki druge polovine 19. veka i početka 20. veka. Ktitorka je Manastira Svete Trojice u Kikindi, u kojem je pored 300 jutara zemlje zaveštala i salaš i kuću. Njeno zaveštanje je posle Drugog svetskog rata, kao i većina sličnih objekata, nacionalizovano. Priznanje Grada Kikinde za humanost i dobrotovorni rad nosi naziv po Melaniji Nikolić Gajčić.

Dug i kontroverzan život Melanije Nikolić - Gačić opisala je i dokumentovala Aleksandra Beloš u Biografiji Melanije Nikolić - Gačić, u izdanju Narodnog muzeja Kikinda.

Izvor: vikipedija

Komentari(0)

Loading