DRUGO IME MU JE MALA RAVANICA Manastir u koji su od osvajača sklonjene mošti kneza Lazara
Manastir Vrdnik, poznat i kao Mala Ravanica, jedan je od najznačajnijih manastira na Fruškoj gori. Godine 1811, na Vidovdan, kada je završena manastirska crkva, u nju su prenete mošti svetog kneza Lazara.
Prvi podatak o manastiru dolazi iz turskih dokumenata gde se u popisu iz 1566. godine navodi njegovo imanje i određuje suma od 3000 akči za njegov otkup. Monasi iz manastira nisu uspeli da sakupe potrebnu svotu pa su se, plašeći se turske osvete, razbežali na sve strane. Na svu sreću pojavio se jedan meštanin Kupinika (Kupinova) po imenu Pejo koji je isplatio Turcima traženi iznos.
Teško je reći kada je manastir stvarno podignut. Sigurno je jedino da je osnovan u vremenu između kraja XV i početka XVI veka. Budući da se ne zna vreme njegove gradnje to se još manje zna ko ga je sagradio. Sačuvane su pored Lazarove darovnice (koja se ne odnosi na taj manastir) i dve hrisovulje, koji se dali 1687. i 1702. godine knezovi Vlaški, Jovan i Šerban. Deo je to stare arhive, koju je ostavio patrijarh Arsenije Čarnojević za vreme velike seobe Srba.
Crkva i konaci su bili veoma primitivno građeni — od pletera i drveta koje je oblepljeno blatom. No, to je bilo dovoljno da manastir bude osposobljen za svoju svetu misiju u narednim vekovima. Kako su 1697. godine monasi iz Ravanice sa sobom doneli i sve one dragocenosti koje su uspeli da izvuku iz svoga manastira, posebno mošti kneza Lazara, to se i manastir u Vrdniku od toga doba počeo zvati Mala Ravanica.
Možda vas zanima:

RAVANICA NA FRUŠKOJ GORI U ovom manastiru su nekad počivale mošti kneza Lazara
Ovaj manastir je dobio veću pažnju nakon Seobe Srba pod vođstvom patrijarha Arsenija, kada je Fruška Gora postala centar srpskog naroda.
"NEDALEKO OD REKE RASINE..." Najlepša zadužbina kneza Lazara i pridvorska crkva u njegovom Kruševcu
Crkva Svetog Prvomučenika Stefana, poznatija kao Lazarica, nalazi se u centru današnjeg Kruševca, a podigao ju je, najverovatnije između 1377/1378. i 1380. godine, knez Lazar (1371 — 1389), kao pridvornu crkvu (ranije su postojala mišljenja da je reč o manastirskoj crkvi) svoje novosagrađene prestonice, Kruševačkog Grada.
Možda vas zanima:

RAVANICA NA FRUŠKOJ GORI U ovom manastiru su nekad počivale mošti kneza Lazara
Ovaj manastir je dobio veću pažnju nakon Seobe Srba pod vođstvom patrijarha Arsenija, kada je Fruška Gora postala centar srpskog naroda.
"NEDALEKO OD REKE RASINE..." Najlepša zadužbina kneza Lazara i pridvorska crkva u njegovom Kruševcu
Crkva Svetog Prvomučenika Stefana, poznatija kao Lazarica, nalazi se u centru današnjeg Kruševca, a podigao ju je, najverovatnije između 1377/1378. i 1380. godine, knez Lazar (1371 — 1389), kao pridvornu crkvu (ranije su postojala mišljenja da je reč o manastirskoj crkvi) svoje novosagrađene prestonice, Kruševačkog Grada.
Možda vas zanima:

RAVANICA NA FRUŠKOJ GORI U ovom manastiru su nekad počivale mošti kneza Lazara
Ovaj manastir je dobio veću pažnju nakon Seobe Srba pod vođstvom patrijarha Arsenija, kada je Fruška Gora postala centar srpskog naroda.
"NEDALEKO OD REKE RASINE..." Najlepša zadužbina kneza Lazara i pridvorska crkva u njegovom Kruševcu
Crkva Svetog Prvomučenika Stefana, poznatija kao Lazarica, nalazi se u centru današnjeg Kruševca, a podigao ju je, najverovatnije između 1377/1378. i 1380. godine, knez Lazar (1371 — 1389), kao pridvornu crkvu (ranije su postojala mišljenja da je reč o manastirskoj crkvi) svoje novosagrađene prestonice, Kruševačkog Grada.
Možda vas zanima:

RAVANICA NA FRUŠKOJ GORI U ovom manastiru su nekad počivale mošti kneza Lazara
Ovaj manastir je dobio veću pažnju nakon Seobe Srba pod vođstvom patrijarha Arsenija, kada je Fruška Gora postala centar srpskog naroda.
"NEDALEKO OD REKE RASINE..." Najlepša zadužbina kneza Lazara i pridvorska crkva u njegovom Kruševcu
Crkva Svetog Prvomučenika Stefana, poznatija kao Lazarica, nalazi se u centru današnjeg Kruševca, a podigao ju je, najverovatnije između 1377/1378. i 1380. godine, knez Lazar (1371 — 1389), kao pridvornu crkvu (ranije su postojala mišljenja da je reč o manastirskoj crkvi) svoje novosagrađene prestonice, Kruševačkog Grada.
Možda vas zanima:

RAVANICA NA FRUŠKOJ GORI U ovom manastiru su nekad počivale mošti kneza Lazara
Ovaj manastir je dobio veću pažnju nakon Seobe Srba pod vođstvom patrijarha Arsenija, kada je Fruška Gora postala centar srpskog naroda.
"NEDALEKO OD REKE RASINE..." Najlepša zadužbina kneza Lazara i pridvorska crkva u njegovom Kruševcu
Crkva Svetog Prvomučenika Stefana, poznatija kao Lazarica, nalazi se u centru današnjeg Kruševca, a podigao ju je, najverovatnije između 1377/1378. i 1380. godine, knez Lazar (1371 — 1389), kao pridvornu crkvu (ranije su postojala mišljenja da je reč o manastirskoj crkvi) svoje novosagrađene prestonice, Kruševačkog Grada.
Možda vas zanima:

RAVANICA NA FRUŠKOJ GORI U ovom manastiru su nekad počivale mošti kneza Lazara
Ovaj manastir je dobio veću pažnju nakon Seobe Srba pod vođstvom patrijarha Arsenija, kada je Fruška Gora postala centar srpskog naroda.
"NEDALEKO OD REKE RASINE..." Najlepša zadužbina kneza Lazara i pridvorska crkva u njegovom Kruševcu
Crkva Svetog Prvomučenika Stefana, poznatija kao Lazarica, nalazi se u centru današnjeg Kruševca, a podigao ju je, najverovatnije između 1377/1378. i 1380. godine, knez Lazar (1371 — 1389), kao pridvornu crkvu (ranije su postojala mišljenja da je reč o manastirskoj crkvi) svoje novosagrađene prestonice, Kruševačkog Grada.
Možda vas zanima:

RAVANICA NA FRUŠKOJ GORI U ovom manastiru su nekad počivale mošti kneza Lazara
Ovaj manastir je dobio veću pažnju nakon Seobe Srba pod vođstvom patrijarha Arsenija, kada je Fruška Gora postala centar srpskog naroda.
"NEDALEKO OD REKE RASINE..." Najlepša zadužbina kneza Lazara i pridvorska crkva u njegovom Kruševcu
Crkva Svetog Prvomučenika Stefana, poznatija kao Lazarica, nalazi se u centru današnjeg Kruševca, a podigao ju je, najverovatnije između 1377/1378. i 1380. godine, knez Lazar (1371 — 1389), kao pridvornu crkvu (ranije su postojala mišljenja da je reč o manastirskoj crkvi) svoje novosagrađene prestonice, Kruševačkog Grada.
Možda vas zanima:

RAVANICA NA FRUŠKOJ GORI U ovom manastiru su nekad počivale mošti kneza Lazara
Ovaj manastir je dobio veću pažnju nakon Seobe Srba pod vođstvom patrijarha Arsenija, kada je Fruška Gora postala centar srpskog naroda.
"NEDALEKO OD REKE RASINE..." Najlepša zadužbina kneza Lazara i pridvorska crkva u njegovom Kruševcu
Crkva Svetog Prvomučenika Stefana, poznatija kao Lazarica, nalazi se u centru današnjeg Kruševca, a podigao ju je, najverovatnije između 1377/1378. i 1380. godine, knez Lazar (1371 — 1389), kao pridvornu crkvu (ranije su postojala mišljenja da je reč o manastirskoj crkvi) svoje novosagrađene prestonice, Kruševačkog Grada.
U to vreme manastir je bio siromašan, pa su vrdnički monasi često putovali u Rusiju tražeći materijalnu pomoć. Ipak, vremenom, najviše zahvaljujući tome što su u njemu bile smeštene mošti kneza Lazara, manastir je primao sve više posetilaca, a i novčana pomoć je bila sve veća.
Po popisu fruškogorskih manastira iz 1753. godine vidi se da je crkva od kamena nazidana u znaku krsta, sa svodom od cigle i pokrivena šindrom od hrastovine. Bila je krečom okrečena (znači nije bila živopisana), a ni ikonostas se ne pominje.
Opis fruškogorskih manastira iz 1753. godine pravi dodatnu zabunu navodeći da je „Zdatelj že jego sv. knez Lazar serbski“, odnosno navodi da je osnivač ovog manastira knez Lazar. No, to je netačan podatak, jer se ktitorstvo Lazarevo odnosilo na drugi manastir u Srbiji, kojem je izdata osnivačka hrisovulja 1381. godine.

Ovaj deo Srbije postaje prava turistička atrakcija - gosti stižu iz svih delova sveta: Sabahudin je rendžer koji ih dočekuje i upoznaje sa lepotama Pešterske visoravni (FOTO)
Deo Srbije koji poslednjih godina doživljava pravu ekpanziju kada je u pitanju razvoj turizma jeste Pešterska visoravan. Turisti u taj kraj dolaze u grupama i to iz svih delova sveta. Najviše ima Poljaka, Kineza, Rusa ali tu su naravno i domaći i gosti iz regiona. Skoro sve njih u nestvranim lepotama dočeka Sabahudin Abdagić, turistički vodič i rendžer koji svakodnevno radi na promociji Peštera.

Za ovu "narodnu banju" mnogi ne znaju da postoji: Pravi je melem za dušu, cena prenoćišta smejurija
Posetioci banje naizmenično koriste lekovitu vodu, pa mazanje blatom i tako u krug

Zaboravite kvad ovo je novo sjajno iskustvo na Zlataru: Od sada do nestvarnih predela se može stići i na električnom biciklu i trotinetu, po prvi put iznajmljivanje na ovoj planini
Prelepa i netaknuta planina Zlatar privlači svake godine veliki broj turista. Obilazak vidikovaca, jezera i Specijalnog rezervata prirode Uvac su nezaobilazni na ovom području, a sada će svi posetioci imati i još jedan način da stignu do svih tih prirodnih lepota.

Neverovatan podvig užičkih planinara: Oni su osvojili najveći vrh Evrope i Rusije - silovit vetar ih vratio nazad ali su oni ipak uspeli
Hrabri Užičani iz planinarskog društva "Omorika" uspešno su se popeli na Elbrus, najviši vrh Kavkaza i Evrope, visok 5.642 metra. Ekspediciju su činili Slobodan Stefanović, njegov sin Nikola Stefanović i Stefan Danilović.

Goč – planina, jezero i manastiri u podnožju
Na samo desetak kilometara od Vrnjačke Banje počinje planina Goč – skrivena i mirna, sa šumama, izvorima i jednim jezerom koje izgleda kao ogledalo prirode. Nije to planina od spektakularnih visina, već od tihog mira, idealna za one koji žele da pobegnu od gužve i pronađu prirodu kakva se retko viđa.
Komentari(0)