UMESTO PROSLAVE BEOGRAD JE ZANEMEO Sovjetska delegacija je letela za Beograd kako bi prisustvovala proslavi oslobođenja Beograda, međutim dogodila se velika tragedija
Spomenik sovjetskim ratnim veteranima se nalazi na planini Avali nadomak Beograda.
Podignut je 1965. godine, a autor ovog spomenika je Jovan Kratohvil. Posvećen je članovima sovjetske vojne delegacije koja je poginula u avionskoj nesreći na Avali 19. oktobra 1964. godine. Nesreća se dogodila kada je avion Iljušin Il-18 udario u vrh planine.
Možda vas zanima:
JEDNA OD NAJVEĆIH MISTERIJA SRBIJE Srednjovekovni grad čija je posebnost opisana u mnogim srpskim epskim pesmama
Na mestu gde danas stoji poznati Spomenik Neznanom junaku, nekada je bio ni manje ni više srednjovekovni grad.
FENOMEN GROBA NEZNANOG JUNAKA Meštrovićevo remek-delo čuvaju Hitlerovi četinari (VIDEO)
Posle strahota Prvog svetskog rata, u Evropi je postepeno jačala svest o potrebi njegove trajne memorijalizacije u realnom, ali i simboličkom vidu.
Možda vas zanima:
JEDNA OD NAJVEĆIH MISTERIJA SRBIJE Srednjovekovni grad čija je posebnost opisana u mnogim srpskim epskim pesmama
Na mestu gde danas stoji poznati Spomenik Neznanom junaku, nekada je bio ni manje ni više srednjovekovni grad.
FENOMEN GROBA NEZNANOG JUNAKA Meštrovićevo remek-delo čuvaju Hitlerovi četinari (VIDEO)
Posle strahota Prvog svetskog rata, u Evropi je postepeno jačala svest o potrebi njegove trajne memorijalizacije u realnom, ali i simboličkom vidu.
Možda vas zanima:
JEDNA OD NAJVEĆIH MISTERIJA SRBIJE Srednjovekovni grad čija je posebnost opisana u mnogim srpskim epskim pesmama
Na mestu gde danas stoji poznati Spomenik Neznanom junaku, nekada je bio ni manje ni više srednjovekovni grad.
FENOMEN GROBA NEZNANOG JUNAKA Meštrovićevo remek-delo čuvaju Hitlerovi četinari (VIDEO)
Posle strahota Prvog svetskog rata, u Evropi je postepeno jačala svest o potrebi njegove trajne memorijalizacije u realnom, ali i simboličkom vidu.
Sovjetska delegacija je letela za Beograd kako bi prisustvovala proslavi dvadesetogodišnjice oslobođenja Beograda u Drugom svetskom ratu, u kojem je učestvovala i Crvena armija. Proslavi su trebali prisustvovati 20. oktobra 1964. godine.
Svečani doček na aerodromu „Beograd“ u Surčinu bio je spreman u 11:30 časova. Međutim, u 11:34, sovjetski avion je nestao sa radarskog ekrana kontrole letenja. Vrlo brzo je stigla vest da se na Avali vide dim i plamen. Avion je udario u planinu i eksplodirao, a svi članovi posade su poginuli. Uzrok nesreće bila je neispravnost uređaja za navigaciju. Avion je izgubio visinu i udario u planinu, na oko 200 metara od Spomenika Neznanom junaku.
Wikipedia
U avionskoj nesreći je poginulo ukupno 18 članova sovjetske vojne delegacije. Neki od nastradalih članova posade su:
Sergej Birjuzov – maršal Sovjetskog Saveza, Heroj Sovjetskog Saveza i narodni heroj JugoslavijeVladimir
Ždanov – general-pukovnik, Heroj Sovjetskog Saveza i narodni heroj Jugoslavije
Nikolaj Mirnov – general-major
Nikolaj Škodunovič – general-lajtant
Ivan Kravcov – general-lajtant
Leonid Bočarov – general-major
Grigorij Šeludko – pukovnik
Dan oslobođenja Beograda obeležen je samo polaganjem venca, pošto su otkazane sve planirane priredbe i svečanosti. Sednica Gradske skupštine bila je komemorativnog karaktera. Sednici je prisustvovao najviši državni vrh, a u prvom redu je ostavljeno 7 mesta za 7 poginulih članova sovjetske delegacije.
Iz Moskve su stigle dve nove delegacije. Jedna je došla na proslavu Dana oslobođenja, a druga delegacija je došla sa zadatkom da preuzme tela nastradalih. Počast nastradalima odao je veliki broj građana na ulicama Beograda. Posmrtni ostaci su sa Batajničkog aerodroma preneti u Moskvu. U pratnji se nalazila i jugoslovenska delegacija, koja je prisustvovala sahrani.
Na mestu pada aviona, 1965. godine podignut je spomenik stradalim sovjetskim ratnim veteranima. Gradnja spomenika je trajala manje od godinu dana. Spomenik simbolično izgleda kao slomljeno avionsko krilo.
Spomenik sovjetskim ratnim veteranima na mapi:
Apartman 30 evra, a čitava kuća za 60: Planina u srcu Šumadije je prava oaza mira za svačiji džep
Osim što je prava prirodna oaza, koja odiše mirom i lepotom, planina Kosmaj je takođe i prava riznica kad je u pittanju kulturno-istorijsko nasleđe
Besna Kobila: Planina na koju zimi ne juri niko, ali je pamte svi koji dođu
Iznad Vranja, na jugoistoku Srbije, postoji planina koju retko ko spominje u zimskim ponudama, ali upravo zato pruža ono što je danas najtraženije – mir, sneg i pogled bez gužve
Golija zimi: Planina koja nije za turiste u žurbi
U doba kada svi traže ski-centre i atrakcije, Golija ostaje tiha, pokrivena snegom, okrenuta ka ljudima koji žele da pobegnu – ne od zime, već od buke
Pešterska visoravan zimi: Gde tišina ima boju snega, a vetar zna imena ljudi
Na visoravni između Sjenice, Tutina i Novog Pazara, u selima razbacanim među snežnim brežuljcima, vreme stane, a čovek se seti kako izgleda dan bez žurbe, buke i signala
Pusta Reka: Zaboravljena dolina juga Srbije, gde reka ćuti, a priroda još govori
Između Bojnika, Medveđe i Lebana prostire se dolina Puste Reke – geografski skriveni deo juga Srbije, siromašan po brojevima, ali bogat istorijom, prirodom i tišinom koju ne kvare autobusi
Komentari(0)