Na strmim stenama iznad bistre reke Moravice, dva kilometra istočno od Sokobanje, uzdižu se ostatci srednjovekovne tvrđave Soko Grad. Iako su zidovi davno porušeni, a kule razorene, ovo mesto i dalje nosi snagu i ponos vekova kada su ovde stražarili ratnici i odjekivali topoti konja.

Rimski tragovi i Justinijanova vizija
Koreni Soko Grada sežu duboko u VI vek, u doba cara Justinijana I, kada je podignut kao deo odbrambenog sistema Vizantije protiv avarskih i slovenskih prodora. Položaj na litici davao je prirodnu zaštitu, a pogled koji se odavde prostire na Moravičku dolinu bio je strateška prednost.
Ulazak u srpsku istoriju
Možda vas zanima:

Gde stari put susreće tišinu: Zaboravljena rimska staza kod Soko Banje koja vodi kroz tri sela i jedan zaboravljeni izvor
U podnožju Ozrena, između tri sela, vodi deo nekadašnjeg rimskog puta koji je danas prekriven mahovinom i tišinom. Njime se stiže do izvora za koji se veruje da „čuva misao poslednjeg putnika“.

Misteriozne kamene kugle kod Sokobanje – prirodni fenomen ili delo drevnih civilizacija?
Zagonetne formacije koje vekovima zbunjuju naučnike i posetioce
Možda vas zanima:

Gde stari put susreće tišinu: Zaboravljena rimska staza kod Soko Banje koja vodi kroz tri sela i jedan zaboravljeni izvor
U podnožju Ozrena, između tri sela, vodi deo nekadašnjeg rimskog puta koji je danas prekriven mahovinom i tišinom. Njime se stiže do izvora za koji se veruje da „čuva misao poslednjeg putnika“.

Misteriozne kamene kugle kod Sokobanje – prirodni fenomen ili delo drevnih civilizacija?
Zagonetne formacije koje vekovima zbunjuju naučnike i posetioce
Možda vas zanima:

Gde stari put susreće tišinu: Zaboravljena rimska staza kod Soko Banje koja vodi kroz tri sela i jedan zaboravljeni izvor
U podnožju Ozrena, između tri sela, vodi deo nekadašnjeg rimskog puta koji je danas prekriven mahovinom i tišinom. Njime se stiže do izvora za koji se veruje da „čuva misao poslednjeg putnika“.

Misteriozne kamene kugle kod Sokobanje – prirodni fenomen ili delo drevnih civilizacija?
Zagonetne formacije koje vekovima zbunjuju naučnike i posetioce
U srpsku srednjovekovnu istoriju Soko Grad ulazi 1172. godine, kada ga osvaja veliki župan Stefan Nemanja. Tadašnji gospodar grada bio je bogumil, što je Nemanja video kao pretnju jedinstvu svoje države. Grad je tada doživeo prva razaranja, ali je ubrzo obnovljen i nastavio da čuva istočne granice Srbije.
Osmansko osvajanje i kraj epohe
Sudbina tvrđave dramatično se menja 1398. godine, kada Osmanlije zauzimaju grad. Tokom sukoba početkom XV veka, sultan Musa i njegov vojskovođa Hamza obnavljaju i pojačavaju utvrđenje, ali samo privremeno. Ratovi, razaranja i iseljavanje stanovništva učinili su svoje – Soko Grad polako gubi značaj i tone u tišinu.
Arhitektonska snaga i današnji ostaci
Nekadašnji gornji grad (citadela) imao je visoke bedeme, dve jake kule, kapiju i cisternu izdubljenu u steni, neophodnu za opsadne dane. Danas su vidljivi ostaci ulazne kule i delovi bedema, obrasli travom i bršljanom, ali i dalje svedoče o umeću srednjovekovnih graditelja. Od 1982. godine, Soko Grad je pod zaštitom države kao spomenik kulture od velikog značaja.
Shutterstock
Legenda o sokolima
Naziv tvrđave, veruje se, potiče od sokolova koji su ovde gajeni i korišćeni u lovu. Prema predanju, meštani su vladaru kao porez davali upravo ove ptice grabljivice – simbol snage i slobode.
Šetnja kroz vreme
Staza do Soko Grada vodi uzvodno pored reke Moravice, kroz senke starih stabala i uz šum vode. Svaki korak ka ruševinama otvara novu stranicu prošlosti – od Justinijanovih zidina, preko Nemanjićevih pohoda, do osmanskih opsada. Na samom vrhu, vetar nosi priče iz davnih vremena, a pogled na dolinu spaja prošlost i sadašnjost u jednoj slici.
Težina staze i vreme uspona
Uspon do Soko Grada traje oko 30–40 minuta laganim tempom. Staza je mestimično strma, ali prohodna, a uz put ćete naići na klupe i mesta za odmor. Preporučuje se udobna obuća, posebno nakon kiše.
Najlepše doba za posetu
Proleće i rana jesen su idealni – priroda je tada bujna, a temperature prijatne. Zimi i u kasnu jesen, stene Soko Grada dobijaju posebnu, pomalo mističnu atmosferu.

Spa oaza na istoku Srbije: Cene smeštaja u Zvonačkoj banji od 20 evra, a dobijate samo najbolje od "ruže vetrova"
Srbija ima najrazvijeniji banjski turizam u regionu, a spa oaze se mogu naći širom zemlje - od severa do juga, zapada do istoka - gde smo pronašli Zvonačku banju. Nalazi se u opštini Babušnica, a nedaleko odatle je i granica sa Bugarskom. Iako šira populacija možda nije čula za ovo lečilište, njegova istorija datira još od rimskog perioda, a razvoj je je usko vezan za rudnike ovog kraja. Procvat joj počinje nakon Drugog svetskog rata, kada se otvaraju hoteli i prva moderna prenoćišta, dok se danas solidan smeštaj može naći po prosečnoj ceni od oko 30 evra.

Od hajdučkog skrovišta do turističkog dragulja – Hadži Prodanova pećina
Na samo četiri kilometra od Ivanjice, u selu Raščići, krije se pećina koja spaja očaravajuću lepotu podzemlja i dramatične priče iz srpske prošlosti. Hadži Prodanova pećina vekovima je bila utočište, skrovište i nemi svedok istorijskih događaja, a danas je jedno od najzanimljivijih turističkih odredišta zapadne Srbije.

Obrenovčani su tražeći vodu dobili banju i to još 1898.: Niko nema izvor blaga u centru grada, a evo kakav ih posao čeka (VIDEO)
– Tačnije, prva bušotina je te godine urađena, ali sa ciljem da se dobije pitka voda. Pošto je potekla banjska voda, Obrenovac je od tog trenutka postao srećno mesto

Na samo 45 minuta od Beograda nalazi se pravi raj! Ovu banju stručnjaci su upoređivali sa mnogim svetskim lečilištima: Smeštaj možete da nađete za samo 20 evra
Selters banja nalazi se u Mladenovcu, na obroncima planine Kosmaj. Poznata je i pod imenom Mladenovačka Banja. Od Beograda je udaljena samo 46 kilometara, a posebno je poznata po čistom vazduhu i lekovitim izvorima mineralne vode.

Radoinjsko jezero – mir, tišina i pogled ka planinskim vrhovima
U srcu jugozapadne Srbije, okruženo mirisima četinarskih šuma i planinskim vrhovima, prostire se Radoinjsko jezero – mesto gde priroda i spokoj idu ruku pod ruku.
Komentari(0)