PRIČA O NASTANKU KAMENIČKOG PARKA Neverovatna ljubavna saga grofa Gvida Karačonjija i grofice Marije Marcibanji!
U Sremskoj Kamenici na severnim obroncima Fruške gore, duž obale Dunava, lociran je najveći i najstariji park u Novom Sadu – Kamenički park, koji se prostire na 33 ha površine i od 2008. godine je stavljen pod zaštitu kao značajno prirodno dobro.
Kamenički park je podignut u 19. veku, oko dvorca porodica Marcibanji i Karačonji, rekonstruisanog i dograđenog 1834-1836. godine. Pod uticajem vrtlarskih tokova Beča i Budimpešte, park je stilski mešavina dominantnog pejzažnog stila sa masivima visokih lišćara koji su ispresecani travnjacima i malog klasičnog partera ispred dvorca.
Najbitniji element pejzažnog uređenja je središnji deo parka, sa prostranim izduženim livadama i jasnom linijom razdvajanja šumskog sklopa i travnog partera. Na ulasku u park nalazi se betonski most koji premošćava Kamenički potok i uočavaju se vidikovci i kružna pešačka staza. U parku se nalaze ostaci vrtno-arhitektonskih elemenata koji potiču iz vremena podizanja parka. Najupečatljivija skulptura u parku “Pet glava”, postavljena je u centralnom delu, na glavnom vidikovcu – “brežuljku ruža” ili tkzv. “pentagonu”, u vidu pet stubova sa likovima koji liče na rimske vojnike, a moguće je da predstavljaju likove članova porodice Karačonji
Možda vas zanima:
TURCI SU GA ZVALI PALEŽ, A NALAZI SE ODMAH PORED BEOGRADA Kako su se nekad zvali gradovi u Srbiji?
Da je Beograd nekad bio Singidunum, svi znamo. A kako su se nekad zvali gradovi u Srbiji ipak znaju samo meštani istog.
NOVI SAD GRAD KULTURE Otvoreno 68. Sterijino pozorje
Sterijino pozorje, 68. po redu, pod sloganom "Čovečnost-Usponi i sunovrati" počelo je u Srpskom narodnom pozorištu u Novom Sadu i trajaće do 3. juna.
Možda vas zanima:
TURCI SU GA ZVALI PALEŽ, A NALAZI SE ODMAH PORED BEOGRADA Kako su se nekad zvali gradovi u Srbiji?
Da je Beograd nekad bio Singidunum, svi znamo. A kako su se nekad zvali gradovi u Srbiji ipak znaju samo meštani istog.
NOVI SAD GRAD KULTURE Otvoreno 68. Sterijino pozorje
Sterijino pozorje, 68. po redu, pod sloganom "Čovečnost-Usponi i sunovrati" počelo je u Srpskom narodnom pozorištu u Novom Sadu i trajaće do 3. juna.
Možda vas zanima:
TURCI SU GA ZVALI PALEŽ, A NALAZI SE ODMAH PORED BEOGRADA Kako su se nekad zvali gradovi u Srbiji?
Da je Beograd nekad bio Singidunum, svi znamo. A kako su se nekad zvali gradovi u Srbiji ipak znaju samo meštani istog.
NOVI SAD GRAD KULTURE Otvoreno 68. Sterijino pozorje
Sterijino pozorje, 68. po redu, pod sloganom "Čovečnost-Usponi i sunovrati" počelo je u Srpskom narodnom pozorištu u Novom Sadu i trajaće do 3. juna.
Park je simbol ljubavi i priča oko njegove izgradnje jeste ustvari ljubavna priča. Posle venčanja grofa Gvida Karačonji i grofice Marije Marcibanji, grof je želeo da joj izgradi park za opuštanje i uživanje odmah pored njenog porodičnog zamka. Zajedno sa rekontrukcijom njenog zamka u XIX veku, tekla je i izgradnja i uređenje parka. Projektovan je kao stilska mešavina pod uticajima Beča i tadašnje Pešte. Park je bio njihovo privatno vlasništvo do 1918. godine. Postao je društvena svojina početkom druge polovine XX veka.
Dendroflora „Kameničkog parka“ sa preko 7500 stabala predstavlja najraznovrsniju i najbogatiju dendrofloru novosadskih parkova. Park je podignut na ostacima autohtone vegetacije obronaka Fruške Gore, i u njemu dominiraju autohtone lišćarske vrste drveća u okviru šumskih zajednica koje su raspoređene u tri nivoa: uz samu obalu Dunava dominiraju stabla vrbe i topole, na središnjem prostoru parka dominiraju hrastovi , a na najvišim delovima terena prisutna su stabla srebrne lipe, javora, klena, mleča , graba i dr. Posebno se svojom lepotom ističu dva hrasta, koji se nalaze u centralnom delu parka. To su najstariji hrastovi u Novom Sadu i datiraju iz 1805. godine.
Menjanje vlasnika i ratovi samo su doprineli raskošnoj ponudi Kameničkog parka. Major američke vojske i pukovnik srpske vojske Džon Frotingem i njegova supruga Jelena Lozanić su 1919. godine ovde osnovali Dom srpsko-američkog prijateljstva.
Kamenički park i dvorac Marcibanji–Karačonji su nakon Drugog svetskog rata proglašeni društvenom svojinom, a dvorac Marcibanji–Karačonji je 1991. godine zaštićen kao kulturno dobro.
U periodu između 1973. i 1975. u Kameničkom parku je 1975. godine izgrađeno Dečje selo „Dr Milorad Pavlović” kao ustanova za smeštaj dece bez roditeljskog staranja. Dok su trajali radovi na izgradnji Mosta slobode delimično je promenjen izgled parka, odnosno konfiguracija terena, raskrčena je šuma i promenjen tok nekoliko potoka.
Kamenički park na mapi:
Danas je Međunarodni dan planina, a ovo je srpska lepotica: Golija fascinatna a duplo jeftinija od Kopaonika i Zlatibora - veliko interesovanje pred praznike
Danas se obeležava Međunarodni dan planina, a Srbija zaista ima čime da se ponosi. Jedna od najlepših planina u našoj zemlji svakako je šumovita Golija, koja je zbog očuvanosti prirodnih i kulturnih vrednosti upisana i u Uneskovu svetsku listu rezervata biosfere. I upravo zbog svih ovih odlika, Golija je postaje jedna od najposećenijih destinacija u Srbiji. Veliko interesovanje za ovu planinsku lepoticu vlada i pred novogodišnje praznike. Ono što je čini još privlačnijom jesu cene prostupačnije u odnosu na druge zimske centre u Srbiji.
OVA SRPSKA PEĆINA JE PRAVO BLAGO: Jedan podatak je posebno zanimljiv (FOTO)
Danas se, zahvaljujući sprovedenim istraživanjima, sa priličnom sigurnošću može reći da su posve neobične životinsjke vrste obitavale na prostoru u okolini pećine Risovača
Tri kamena sarkofaga u podnožju Rajca kriju TAJNE DESPOTSKE PORODICE: Da li su u manastiru Vavedenje sahranjeni Đurađ i prokleta Jerina?
Crkvina ili Manastirina, ruševine su srednjevekovnog manastira, koje se nalaze u Slavkovici kod Ljiga, u podnožju Rajca. Kompleks je podignut krajem 13. ili početkom 14. veka, a pretpostavlja se da grobovi u narteksu crkve pripadaju despotu Đurađu Brankoviću, njegovoj supruzi Jerini i sinu Lazaru.
IZ KAMENA JE POTEKLA ČUDOTVORNA VODA Meštani sela kod Čačka tvrde da se vekovima leče na izvoru kod manastira Voljavča
Na pola puta između Kraljeva i Čačka u samom srcu Srbije, u selu Tavnik, nalazi se jedna od velikih pravoslavnih svetinja. Manastir Voljavča pod svojim okriljem ima staru crkvu brvnaru i drugu iz 19. veka.
OVO JE KUĆA ISPRED KOJE JE SVE POČELO: Neraskidiva veza između sela Gornja Crnuća i dinastije Obrenović
Udaljena dvadesetak kilometara od centra Gornjeg Milanovca, kraj puta za Кragujevac leži selo Gornja Crnuća, u kojoj je od 1815. do 1817. stolovao „prvi srpski knez posle Кosova”, Miloš Obrenović. O njegovom životu u Crnući i neraskdivioj vezi ovog rudničkog sela i srpske dinastije, pre sedam godina u autorskom izadnju, svetlost dana ugledala je knjiga „Кnez Miloš i Crnuća”, autora Jevđa A. Jevđića.
Komentari(0)