Po ugledu na Budimpeštu i druge evropske gradove i naš glavni grad će već od sredine septembra dobiti banju sa spa i velnes centrom u naselju „Vest 65”, u Ulici omladinskih brigada
Mladenovačka banja „Selters” do sada je bila najpoznatija na široj teritoriji Beograda, ali primat će joj ozbiljno ugroziti terma u Novom Beogradu, u Ulici omladinskih brigada, u naselju „Vest 65” . Tamo je već skoro sve spremno za otvaranje banje, što je samo po sebi veliki kuriozitet kada je reč o Beogradu.
– To je prvi slučaj otkrića termomineralnih voda na levoj obali Save na užem gradskom jezgru. Radi se o vodama Terme „Vest 65”, tako nazvanim po mestu u gradu na kojem se nalaze. S dubine od preko 500 metara eksploatiše se termomineralna voda temperature preko 40 stepeni Celzijusa, jedinstvenog hemijskog sastava – kaže dr Dejan Milenić, predsednik Srpske geotermalne asocijacije i profesor Rudarsko-geološkog fakulteta i naglašava da će zbog svojih temperaturnih odlika i jedinstvenog hemijskog sastava moći da se koristi za potrebe grejanja i u balneološke svrhe, kao prirodni lekoviti faktor.
View this post on Instagram
Zahvaljujući bušotini, odnosno dubokom bunaru, zahvaćene su vode visoke temperature od čak 43 stepena, u količini od 10 litara u sekundi. Vode su kategorizovane kao prirodne, hipertermalne, alkalne, natrijumsko-hidrokarbonatno-hloridne, povišene mineralizacije s povišenim sadržajima vodonik-sulfida, fluorida i bora.
Dr Milenić dodaje da će u okviru kompleksa „Vest 65” biti formirane prostorno najveće terme u užem gradskom jezgru u ovom delu Evrope. Na ovim termama biće primenjen koncept „resursnog parka”, odnosno vode će se koristiti višenamenski u kaskadnoj aplikacionoj varijanti. To praktično znači da će se temperatura vode spuštati sa 43 stepena do 15 kaskadno, odnosno postupno, tako što će se s najtoplijom vodom zagrevati prostori, a kako se temperatura bude smanjivala koristiće se za džakuzi, saune, kade, bazene za plivanje.
Beograd je i do sada imao termalne izvore, ali daleko od ovog nivoa uređenosti. U Skadarliji postoje tri izvora, po jedan u Leštanima, naselju Braće Jerković, Belim vodama, Ovči, Vrčinu, Obrenovcu, Konjarniku, Koraćici. Nažalost, ovi izvori su daleko od idealnog stanja, mnogi su neuređeni, deluju divlje, ako izuzmemo „Selters”, banju u Koraćici i ispod Kosmaja i Obrenovačku banju.
View this post on Instagram
Sam teren Beograda i okoline je, po kazivanju stručnjaka, složene hidrogeološke građe, zahvaljujući čemu na nekim područjima postoje izvori mineralne, tople i lekovite vode, ali njihovo prirodno isticanje je retko. Izvor u Višnjičkoj banji je u tom smislu najpoznatiji. Ostali izvori su mahom pronađeni bušenjem. Neki imaju prirodno isticanje samoizlivom, dok se kod drugih koriste bunarske pumpe za eksploataciju.
– Način isticanja ne opredeljuje kvalitet korišćenja, on više predstavlja određenu atraktivnost, ali svakako ne utiče na kvalitet i mogućnosti korišćenja mineralnih voda – ističe sagovornik.
Na manje od sat vremena od Beograda je banja u koju se ne dolazi samo zbog lečenja
Bukovička banja u Aranđelovcu važi za jednu od najlepših u Srbiji, privlačeći turiste svojom lekovitom vodom, bogatom istorijom i jednim od najlepših parkova u Evropi
Srpska banja iz koje mnogi izađu preporođeni, a smeštaj svega 500 dinara - svi jure u nju
Banja se nalazi iznad sela Sirče, a poznata je po lekovitoj vodi i blatu. Ljudi dolaze iz svih krajeva Kraljeva, ali i Srbije da se kupaju.
Lekovita srpska banja u kojoj noć košta svega 20 € - Mnogi joj se stalno vraćaju
Banja Badanja u zapadnoj Srbiji poznata je po lekovitim vodama i blatu, pogodna za lečenje reume, artritisa i oporavak u prirodi.
Ovaj manastir je dobio ime po šišarci?! Za njegovu istoriju kažu da je najstrašnija, a evo gde se nalazi
Kada se na jednom mestu nalazi toliko manastira i crkava kao što je to slučaj sa Fruškom gorom, onda nije redak slučaj da se tu istorija prepliće sa legendama, književnost sa narodnim predanjima, a mitski junaci da idu ruku pod ruku sa stvarnim osobama iz prošlosti našeg naroda. Ovaj „spoj nespojivog“ najbolje se vidi na primeru Šišatovca, manastira na južnim padinama zapadnog dela Fruške gore, za koji se vezuje veliki broj priča o događajima, ali i slavnim istorijskim ličnostima Srbije.
Ima posla ko hoće da radi - na Zlatiboru najveća potražnja za kuvarima, konobarima i pomoćnim osobljem: Sezona na srpskoj planini sada traje skoro 12 meseci u godini
Planina Zlatibor je već odavno poznata kao destinacija koja živi 365 dana u godini. Uz veliki trud i rad turističkih radnika, jaz između letnje i zimske turističke sezone gotovo da više ne postoji. Tokom prolećnih meseci, po završetku zimske i pre početka letnje sezone, organizuju se škole u prirodi i rekreativne dečje nastave, dok je jesen rezervisana za poslovne skupove, kongrese i seminare.
Komentari(0)