REZIDENCIJA KNEZA MILOŠA OBRENOVIĆA Čitav prostor oko konaka bio je posebno uređen za potrebe srpskog vladara

Alo Redakcija

17:00

Turizam 0

Konak je bio dvor vladara Kneževine Srbije, mesto odvijanja važnih društveno-političkih događaja.

REZIDENCIJA KNEZA MILOŠA OBRENOVIĆA Čitav prostor oko konaka bio je posebno uređen za potrebe srpskog vladara
Printscreen wikipedia

 

Konak kneza Miloša u Topčideru je konak koji je za Miloša Obrenovića podignut 1831. godine, nakon što je Srbija dobila autonomni status u okviru Osmanskog carstva, a knez Miloš nasledno kneževsko dostojanstvo. Ispred ovog zdanja je jedan od najstarijih i najlepših platana u Evropi, star 160 godina i zaštićen kao prirodna retkost.

 

Možda vas zanima:

Možda vas zanima:

Možda vas zanima:

Možda vas zanima:

Možda vas zanima:

Možda vas zanima:

Možda vas zanima:

Možda vas zanima:

Možda vas zanima:

Možda vas zanima:

Možda vas zanima:

Možda vas zanima:

View this post on Instagram

Možda vas zanima:

Možda vas zanima:

Možda vas zanima:

Možda vas zanima:

Možda vas zanima:

Možda vas zanima:

Možda vas zanima:

Možda vas zanima:

Možda vas zanima:

Možda vas zanima:

Možda vas zanima:

Možda vas zanima:

Možda vas zanima:

Možda vas zanima:

Možda vas zanima:

Možda vas zanima:

Možda vas zanima:

Možda vas zanima:

Možda vas zanima:

Možda vas zanima:

Možda vas zanima:

Možda vas zanima:

Možda vas zanima:

 

A post shared by Istorijski muzej Srbije (@istorijskimuzej)

Po načinu zidanja, planu i stilu, konak pripada kasnoosmanskoj arhitekturi i predstavlja jedan od poslednjih graditeljskih i umetničkih tragova osmanske kulture u Srbiji. Preuzimanje kulturnih obrazaca vladajuće osmanske elite i ubrzano prihvatanje evropske kulture, koje je pratilo borbu za državnu nezavisnost, vidljivo je već u ovom konaku.

Prizemlje je bilo namenjeno straži, poslužiteljima i činovnicima Kneževe kancelarije. Na spratu (piano nobile) su se nalazile bogato dekorisane sobe od kojih su one sa severne strane činile apartman kneza Miloša. On se sastojao od tzv. paradne sobe sa pripadajućom ostavom, trpezarije, i bogomolje, odnosno spavaće sobe sa nišom za ikone i kandilo. Iste takve sobe sa južne strane strane konaka su koristili članovi porodice. U sredini se nalazi prostrani hol sa divanhanom (tur. divanhane, soba za razgovor) i najvećom salom, verovatno trpezarijom.

Posebnu zanimljivost topčiderskog konaka čini slikana i drvorezbarska dekoracija, budući da je jedna od najstarijih koja je očuvana u Srbiji. Očuvana dekoracija se nalazi na tavanici hola, paradnoj sobi i bogomolji kneza Miloša, i divanhani. Raspored i tematika slikane dekoracije ukazuju na značaj ovih prostorija.

Po želji kneza Miloša, isti majstori su u blizini konaka podigli i dvorsku kapelu Sv. apostola Petra i Pavla, sa svešteničkim konakom pored. U blizini se nalazio i poseban knežev paviljon za gozbe, a kao deo dvorskog kompleksa podignute su i brojne pomoćne zgrade: konjušnice, kuhinje, pekare, magaze i gostionice. Kompleks su činile i brojne bašte i voćnjaci, kao i česme i fontane (šedrvani). U konaku su jedno vreme bili muzej kneza Miloša i Mihaila Obrenovića i Šumarsko-lovački muzej.

 

ovčar banja

Ruku nisam mogla da pomeram, ovde sam se oporavila: Lekovite vode u Ovčar Banji, smeštena na sat i po od Beograda u prelepom delu Srbije

Turizam

11:00

19 april, 2024

Ovčar Banja pored aktivnog odmora, uživanja u prirodi i zelenom pogledu, turistima pruža i lek u sastavu njenih termalnih voda koje prolaze kroz vulkanske stene, nepromenljivog sastava sa stalnim temperaturama. Dugo je čuvena voda Ovčar Banje lečila reumatske tegobe brojnim turistima, nakon decenije, ponovo je vratila svoju svrhu u vidu zdravlja.

Resavska pećina

RESAVSKA PEĆINA Lepotica okićena nakitom starim 45 MILIONA GODINA! Idealna za posetu u toku predstojećih praznika

Turizam

17:00

18 april, 2024

Resavska pećina je zaštićeni spomenik prirode i svrstava se u zaštićeno područje prve kategorije (prirodna dobra nacionalnog značaja). Resavska (Divljakovačka) pećina je pećina u centralnoj Srbiji na 20 km od Despotovca, u krečnjačkom brdu Babina glava, na obodu kraškog polja Divljakovac, kod sela Jelovac. Spada među najveće i najlepše pećine u Srbiji. Duga je 4,5 km.

Komentari(0)

Loading