REZIDENCIJA KNEZA MILOŠA OBRENOVIĆA Čitav prostor oko konaka bio je posebno uređen za potrebe srpskog vladara

Aleksandar Stanojevic

17:00

Turizam 0

Konak je bio dvor vladara Kneževine Srbije, mesto odvijanja važnih društveno-političkih događaja.

REZIDENCIJA KNEZA MILOŠA OBRENOVIĆA Čitav prostor oko konaka bio je posebno uređen za potrebe srpskog vladara
Printscreen wikipedia

 

Konak kneza Miloša u Topčideru je konak koji je za Miloša Obrenovića podignut 1831. godine, nakon što je Srbija dobila autonomni status u okviru Osmanskog carstva, a knez Miloš nasledno kneževsko dostojanstvo. Ispred ovog zdanja je jedan od najstarijih i najlepših platana u Evropi, star 160 godina i zaštićen kao prirodna retkost.

 

Možda vas zanima:

Možda vas zanima:

Možda vas zanima:

Možda vas zanima:

Možda vas zanima:

Možda vas zanima:

Možda vas zanima:

Možda vas zanima:

Možda vas zanima:

Možda vas zanima:

Možda vas zanima:

Možda vas zanima:

View this post on Instagram

Možda vas zanima:

Možda vas zanima:

Možda vas zanima:

Možda vas zanima:

Možda vas zanima:

Možda vas zanima:

Možda vas zanima:

Možda vas zanima:

Možda vas zanima:

Možda vas zanima:

Možda vas zanima:

Možda vas zanima:

Možda vas zanima:

Možda vas zanima:

Možda vas zanima:

Možda vas zanima:

Možda vas zanima:

Možda vas zanima:

Možda vas zanima:

Možda vas zanima:

Možda vas zanima:

Možda vas zanima:

Možda vas zanima:

 

A post shared by Istorijski muzej Srbije (@istorijskimuzej)

Po načinu zidanja, planu i stilu, konak pripada kasnoosmanskoj arhitekturi i predstavlja jedan od poslednjih graditeljskih i umetničkih tragova osmanske kulture u Srbiji. Preuzimanje kulturnih obrazaca vladajuće osmanske elite i ubrzano prihvatanje evropske kulture, koje je pratilo borbu za državnu nezavisnost, vidljivo je već u ovom konaku.

Prizemlje je bilo namenjeno straži, poslužiteljima i činovnicima Kneževe kancelarije. Na spratu (piano nobile) su se nalazile bogato dekorisane sobe od kojih su one sa severne strane činile apartman kneza Miloša. On se sastojao od tzv. paradne sobe sa pripadajućom ostavom, trpezarije, i bogomolje, odnosno spavaće sobe sa nišom za ikone i kandilo. Iste takve sobe sa južne strane strane konaka su koristili članovi porodice. U sredini se nalazi prostrani hol sa divanhanom (tur. divanhane, soba za razgovor) i najvećom salom, verovatno trpezarijom.

Posebnu zanimljivost topčiderskog konaka čini slikana i drvorezbarska dekoracija, budući da je jedna od najstarijih koja je očuvana u Srbiji. Očuvana dekoracija se nalazi na tavanici hola, paradnoj sobi i bogomolji kneza Miloša, i divanhani. Raspored i tematika slikane dekoracije ukazuju na značaj ovih prostorija.

Po želji kneza Miloša, isti majstori su u blizini konaka podigli i dvorsku kapelu Sv. apostola Petra i Pavla, sa svešteničkim konakom pored. U blizini se nalazio i poseban knežev paviljon za gozbe, a kao deo dvorskog kompleksa podignute su i brojne pomoćne zgrade: konjušnice, kuhinje, pekare, magaze i gostionice. Kompleks su činile i brojne bašte i voćnjaci, kao i česme i fontane (šedrvani). U konaku su jedno vreme bili muzej kneza Miloša i Mihaila Obrenovića i Šumarsko-lovački muzej.

 

Konak kneza Miloša

OVO JE KUĆA ISPRED KOJE JE SVE POČELO: Neraskidiva veza između sela Gornja Crnuća i dinastije Obrenović

Turizam

14:00

7 decembar, 2025

Udaljena dvadesetak kilometara od centra Gornjeg Milanovca, kraj puta za Кragujevac leži selo Gornja Crnuća, u kojoj je od 1815. do 1817. stolovao „prvi srpski knez posle Кosova”, Miloš Obrenović. O njegovom životu u Crnući i neraskdivioj vezi ovog rudničkog sela i srpske dinastije, pre sedam godina u autorskom izadnju, svetlost dana ugledala je knjiga „Кnez Miloš i Crnuća”, autora Jevđa A. Jevđića.

Tara

Čak 17 rezervata prirode nalazi se na Tari i pod prvim stepenom su zaštite: Pojedine lokacije ipak u velikoj opasnosti - evo šta čini Nacionalni park da ih spasi

Turizam

18:00

2 decembar, 2025

Na planini Tari posebno mesto zauzimaju rezervati prirode, a prvi su zahvaljujući svom velikom značaju proglašeni još pedesetih godina prošlog veka. Tada je ustanovljeno oko osam rezervata prirode, a zajednička tačka svih njih jeste Pančićeva omorika. Kasnije jedan od tih rezervata je proglašen za regionalni park prirode, to je Zvezda, a zatim se 1981. godine osniva Nacionalni park Tara i svi ti rezervati prirode postaju deo nacionalnog parka.

Komentari(0)

Loading