REZIDENCIJA KNEZA MILOŠA OBRENOVIĆA Čitav prostor oko konaka bio je posebno uređen za potrebe srpskog vladara

Aleksandar Stanojevic

17:00

Turizam 0

Konak je bio dvor vladara Kneževine Srbije, mesto odvijanja važnih društveno-političkih događaja.

REZIDENCIJA KNEZA MILOŠA OBRENOVIĆA Čitav prostor oko konaka bio je posebno uređen za potrebe srpskog vladara
Printscreen wikipedia

 

Konak kneza Miloša u Topčideru je konak koji je za Miloša Obrenovića podignut 1831. godine, nakon što je Srbija dobila autonomni status u okviru Osmanskog carstva, a knez Miloš nasledno kneževsko dostojanstvo. Ispred ovog zdanja je jedan od najstarijih i najlepših platana u Evropi, star 160 godina i zaštićen kao prirodna retkost.

 

Možda vas zanima:

Možda vas zanima:

Možda vas zanima:

Možda vas zanima:

Možda vas zanima:

Možda vas zanima:

Možda vas zanima:

Možda vas zanima:

Možda vas zanima:

Možda vas zanima:

Možda vas zanima:

Možda vas zanima:

View this post on Instagram

Možda vas zanima:

Možda vas zanima:

Možda vas zanima:

Možda vas zanima:

Možda vas zanima:

Možda vas zanima:

Možda vas zanima:

Možda vas zanima:

Možda vas zanima:

Možda vas zanima:

Možda vas zanima:

Možda vas zanima:

Možda vas zanima:

Možda vas zanima:

Možda vas zanima:

Možda vas zanima:

Možda vas zanima:

Možda vas zanima:

Možda vas zanima:

Možda vas zanima:

Možda vas zanima:

Možda vas zanima:

Možda vas zanima:

 

A post shared by Istorijski muzej Srbije (@istorijskimuzej)

Po načinu zidanja, planu i stilu, konak pripada kasnoosmanskoj arhitekturi i predstavlja jedan od poslednjih graditeljskih i umetničkih tragova osmanske kulture u Srbiji. Preuzimanje kulturnih obrazaca vladajuće osmanske elite i ubrzano prihvatanje evropske kulture, koje je pratilo borbu za državnu nezavisnost, vidljivo je već u ovom konaku.

Prizemlje je bilo namenjeno straži, poslužiteljima i činovnicima Kneževe kancelarije. Na spratu (piano nobile) su se nalazile bogato dekorisane sobe od kojih su one sa severne strane činile apartman kneza Miloša. On se sastojao od tzv. paradne sobe sa pripadajućom ostavom, trpezarije, i bogomolje, odnosno spavaće sobe sa nišom za ikone i kandilo. Iste takve sobe sa južne strane strane konaka su koristili članovi porodice. U sredini se nalazi prostrani hol sa divanhanom (tur. divanhane, soba za razgovor) i najvećom salom, verovatno trpezarijom.

Posebnu zanimljivost topčiderskog konaka čini slikana i drvorezbarska dekoracija, budući da je jedna od najstarijih koja je očuvana u Srbiji. Očuvana dekoracija se nalazi na tavanici hola, paradnoj sobi i bogomolji kneza Miloša, i divanhani. Raspored i tematika slikane dekoracije ukazuju na značaj ovih prostorija.

Po želji kneza Miloša, isti majstori su u blizini konaka podigli i dvorsku kapelu Sv. apostola Petra i Pavla, sa svešteničkim konakom pored. U blizini se nalazio i poseban knežev paviljon za gozbe, a kao deo dvorskog kompleksa podignute su i brojne pomoćne zgrade: konjušnice, kuhinje, pekare, magaze i gostionice. Kompleks su činile i brojne bašte i voćnjaci, kao i česme i fontane (šedrvani). U konaku su jedno vreme bili muzej kneza Miloša i Mihaila Obrenovića i Šumarsko-lovački muzej.

 

šišatovac

Ovaj manastir je dobio ime po šišarci?! Za njegovu istoriju kažu da je najstrašnija, a evo gde se nalazi

Turizam

15:00

18 decembar, 2025

Kada se na jednom mestu nalazi toliko manastira i crkava kao što je to slučaj sa Fruškom gorom, onda nije redak slučaj da se tu istorija prepliće sa legendama, književnost sa narodnim predanjima, a mitski junaci da idu ruku pod ruku sa stvarnim osobama iz prošlosti našeg naroda. Ovaj „spoj nespojivog“ najbolje se vidi na primeru Šišatovca, manastira na južnim padinama zapadnog dela Fruške gore, za koji se vezuje veliki broj priča o događajima, ali i slavnim istorijskim ličnostima Srbije.

Zlatibor

Ima posla ko hoće da radi - na Zlatiboru najveća potražnja za kuvarima, konobarima i pomoćnim osobljem: Sezona na srpskoj planini sada traje skoro 12 meseci u godini

Turizam

18:00

17 decembar, 2025

Planina Zlatibor je već odavno poznata kao destinacija koja živi 365 dana u godini. Uz veliki trud i rad turističkih radnika, jaz između letnje i zimske turističke sezone gotovo da više ne postoji. Tokom prolećnih meseci, po završetku zimske i pre početka letnje sezone, organizuju se škole u prirodi i rekreativne dečje nastave, dok je jesen rezervisana za poslovne skupove, kongrese i seminare.

Komentari(0)

Loading