O manastiru Kumanica PRIČA SRBIJA! Devojka preko noći prohodala, pred očima monahinja dešavaju se ČUDA
Manastir Kumanica mnogi nazivaju srpskim Ostrogom, a nadaleko je čuven po isceliteljskim čudima koja su se dogodila u njemu, ali i po tome što se u njemu mole i narodi koji nisu pravoslavne vere.
Česte su polemike oko toga da li on pripada Srbiji ili Crnoj Gori, s obzirom da se nalazi na samoj granici ove dve zemlje.
Prema jednoj legendi, srpski velmoža, koji je bežao od Turaka, svoju imovinu, koja je bila bogata, ostavio je svojim kumovina koji su kasnije sagradili manastir Kumanicu.
Druga se vezuje za Svetog Grigorija, koji je navodno podigao ovu svetinju krajem 13. i početkom 14. veka, a čije mošti počivaju u Kumanici. Za njega se veruje da je bio srpski prosvetitelj i arhiepiskop, ali i da je pripadao lozi Nemanjića.
Ono što je jedino poznato jeste da je čuveni srpski arhitekta, Aleksandar Deroko 1926. godine napravio prvi nacrt crkve koju je zatekao u ruševinama, a nakon nekoliko godina ga je dopunio Đorđe Bošković, prema kome je crkva nastala između 16. i 17. veka.
Monahinje iz ovog manastira godinama pričaju kako ljudi kod njih dolaze da se isceljuju, a ozdravljenje je uvek izvesno.
Postoji nekoliko priča, a počele su kada je jedna devojka, koja je bila nepokretna, prenoćila u manastiru, a sutradan je prohodala.
Reč je o mladoj devojci, muslimanske veroispovesti iz Bijelog Polja. Bila je paralizovana i nju je rodbina donela na nosilima. Prvo je prenoćila na zidnim ruševinama hrama, a ujutru kada se probudila, tri sveštenika su joj pročitala molitvu i namazala je osveštanim uljem. Nakon toga, ona se pridigla na noge.
Osim ove priče, postoji i jedna o pastiru Radetu Ljuiću iz Grančareva, koji se razboleo sa šest godina, kada je čuvao ovce. Bolest je bila toliko ozbiljna da su lekari jedino rešenje videli u amputiranju noge.
Međutim, njegova majka je preko komšija čula za čudotvoran manastir i odlučila da ga odvede tamo, gde je proveo nekoliko dana, a zatim potpuno ozdravio. Sledeći put kada je otišao kod lekara na kontrolu, lekari nisu mogli da veruju da je on potpuno zdrav.
Manastir Kumanica trebalo da bude srušen u vreme kada se gradila pruga Beograd-Bar. Međutim, zbog legendarnih priča o njemu i pobuni vernika, kako pravoslavnih tako i muslimanskih, nisu ga dirali, pa tako danas pruga prolazi pored njega.
Ova planina u Srbiji zimi nudi mir koji će vas preporoditi: Ima bajkovitu prirodu - sada je pravo vreme za nju
Skijanje i zimske čarolije na planinskim stazama
Prelepi divlji doseljenici: U šume Ljubovije stiglo devet muflona sa Tare, u planu i povratak divokoze u kanjon Trešnjice
Divlja, netaknuta priroda u okolini Ljubovije poslednjih godina prepoznata je među brojnim domaćim i stranim turistima. Ono po čemu se odlikuje jeste bogastvo biljnog i životinjskog sveta, a sada će tome dodatno doprineti realizacija projekta uzgoja i naseljavanja muflona u lovište „Bukovica“, u okviru Uzgojno-reproduktivnog centra za muflone i divlju svinju u Berlovinama, kojim gazduje Lovačko udruženje „Baurić“ iz Ljubovije.
ZASAVICA: OBNOVLJENO stanište mnogih životinja u Srbiji - dabrovi nestali pre 100 godina sada žive u ovom rezervatu
Razvoj Zasavice teče u pravcu unapređenja turističke ponude ovog kraja, ali i u pravcu naučnih istraživanja
Danas je Međunarodni dan planina, a ovo je srpska lepotica: Golija fascinatna a duplo jeftinija od Kopaonika i Zlatibora - veliko interesovanje pred praznike
Danas se obeležava Međunarodni dan planina, a Srbija zaista ima čime da se ponosi. Jedna od najlepših planina u našoj zemlji svakako je šumovita Golija, koja je zbog očuvanosti prirodnih i kulturnih vrednosti upisana i u Uneskovu svetsku listu rezervata biosfere. I upravo zbog svih ovih odlika, Golija je postaje jedna od najposećenijih destinacija u Srbiji. Veliko interesovanje za ovu planinsku lepoticu vlada i pred novogodišnje praznike. Ono što je čini još privlačnijom jesu cene prostupačnije u odnosu na druge zimske centre u Srbiji.
Tri kamena sarkofaga u podnožju Rajca kriju TAJNE DESPOTSKE PORODICE: Da li su u manastiru Vavedenje sahranjeni Đurađ i prokleta Jerina?
Crkvina ili Manastirina, ruševine su srednjevekovnog manastira, koje se nalaze u Slavkovici kod Ljiga, u podnožju Rajca. Kompleks je podignut krajem 13. ili početkom 14. veka, a pretpostavlja se da grobovi u narteksu crkve pripadaju despotu Đurađu Brankoviću, njegovoj supruzi Jerini i sinu Lazaru.
Komentari(0)