BRDO IZNAD PARAĆINA Mesto odakle je pijan pisar ušao u istoriju

Aleksandar Stanojevic

16:30

Turizam 0

Zanimljiva priča o voždovom pisaru.

BRDO IZNAD PARAĆINA Mesto odakle je pijan pisar ušao u istoriju
printscreen youtube

 

Karađorđevo brdo Predstavlja najviši topografski lokalitet u Paraćinu. Ime je brdo po tome što je Karađorđe u Prvom srpskom ustanku na brdu imao kamp sa koga je nadgledao turske položaje u Paraćinu.

Nakon srpske pobede na Ivankovcu srpski ustanici prelaze na drugu stranu ivankovačkog brda, koje se tad zvelo Tursko brdo. Oni su podigli kamp i iskopali šančeve na brdu, a Turci su se povukli ka mestu gde se danas nalazi EPS u Paraćinu, sa savim druge strane grada.

Možda vas zanima:

Možda vas zanima:

 

 

Tu sledi interesantan sled događaja koji je odlučio ishod sukoba Srba i Turaka. Naime jedan do tada malo poznat Karađorđev pisar je u vidno alkoholisanom stanju tražio dozvolu vožda da na Turke puca iz improvizovanog topa koji su ustanici imali. Zbog udaljenosti turskog kampa to bi bilo samo uzaludno trošenje municije, kojom ustanička vojska nije raspolagala u velikim količinama.

Nakon dugog ubeđivanja pisar Stevan Stevanović nije odustajao od svoje namera i na kraju mu je vožd dozvolio da opali jedan hitac iz topa. Na divno čudo đule je pogodilo šator turskog zapovednika Hafiz-paše i nanelo mu povrede od kojih je kasnije preminuo.

Neverovatan pogodak pijanog Steve pisara je dodatno zaplašilo Turke koji su se nakon toga povukli, od tada brdo nosi ime Karađorđevo brdo, a gotovo da nema nikog iz Paraćina da ne zna ovu zanimljivu priču.

 

printscreen youtube

pančićeva omorika

Ovo retko drvo jedan je od razloga zašto je Tara proglašena za Nacionalni park: Čuvena Pančićeva omorika u opasnosti od nestajanja

Turizam

10:00

13 oktobar, 2025

Ponos i jedan od simbola Nacionalnog parka Tara, ali i čitave Srbije svakako je retka i posebna vrsta četinara – Pančićeva omorika. Pronađena je 1875. godine u selu Zaovine, što je danas teritorija Nacionalnog parka Tara, a ove godine, obeležen je i veliki jubilej – 150 godina od njenog otkrića. Ova omorika je autohtona vrsta za srednji tok reke Drine. U Srbiji je imamo na području Nacionalnog parka Tara i kod Prijepolja, na jednom lokalitetu u kanjonu reke Mileševke. Veliki broj nalazišta postoji i u istočnoj Bosni.

Komentari(0)

Loading