Pećina Turčinovac postala je dostupna svima (bar onima koji se ne plaše visine).
Još dok sam bio klinac, kad bih prolazio Ovčarsko-kablarskom klisurom posmatrao sam tu „crnu rupu“ gore, visoko na liticama Kablara i maštao kako bi bilo doći do nje, kakav bi bio pogled, kao i šta ima unutra, koliko je duboka?
Pre deset godina, kada smo drugar i ja obilazili našu Svetu goru, manastire po Ovčarsko-kablarskoj klisuri, a posebno Kablar, koji smo tada prešli uzduž i popreko, uverio sam se da je pećina za običnog smrtnika bez opreme i znanja nemoguća misija … Ili nije. Rupa o kojoj pričam je zbeg – pećina Turčinovac, u kojoj su se naši sakrivali u vreme Turaka. Dokazi o tome se sada mogu videti u pećini, a kako su u tome uspevali, mnogima i danas nije jasno.
Možda vas zanima:
Meštane ranom zorom dočekao snežni pokrivač od deset centimetara usred marta, voćari se ipak ne plaše snega već samo jakog mraza
"Babini jarčevi" haraju i Ovčarom i Kablarom
ZBIRKA MUZEJA U ČAČKU Ostaci spaljenog pokojnika i bronzani nakit, sadržaj pogrebne urne iz srednjeg bronzanog doba
Oko 1500 – 1200 godina p.n.e, pronađene na arheološkom lokalitetu Dubac u selu Jančiči na planini Kablar u blizini Čačka, zapadna Srbija. Pored delova ljudskih kostiju, u urni su se nalazili i ostaci praistorijskog nakita – fibula, privezaka, ogrlica i prstenastih ukosnica.
Možda vas zanima:
Meštane ranom zorom dočekao snežni pokrivač od deset centimetara usred marta, voćari se ipak ne plaše snega već samo jakog mraza
"Babini jarčevi" haraju i Ovčarom i Kablarom
ZBIRKA MUZEJA U ČAČKU Ostaci spaljenog pokojnika i bronzani nakit, sadržaj pogrebne urne iz srednjeg bronzanog doba
Oko 1500 – 1200 godina p.n.e, pronađene na arheološkom lokalitetu Dubac u selu Jančiči na planini Kablar u blizini Čačka, zapadna Srbija. Pored delova ljudskih kostiju, u urni su se nalazili i ostaci praistorijskog nakita – fibula, privezaka, ogrlica i prstenastih ukosnica.
Možda vas zanima:
Meštane ranom zorom dočekao snežni pokrivač od deset centimetara usred marta, voćari se ipak ne plaše snega već samo jakog mraza
"Babini jarčevi" haraju i Ovčarom i Kablarom
ZBIRKA MUZEJA U ČAČKU Ostaci spaljenog pokojnika i bronzani nakit, sadržaj pogrebne urne iz srednjeg bronzanog doba
Oko 1500 – 1200 godina p.n.e, pronađene na arheološkom lokalitetu Dubac u selu Jančiči na planini Kablar u blizini Čačka, zapadna Srbija. Pored delova ljudskih kostiju, u urni su se nalazili i ostaci praistorijskog nakita – fibula, privezaka, ogrlica i prstenastih ukosnica.
Kablar, iako niži, uvek mi je bio lepši i primamljiviji od Ovčara sa svim tim golim, strmim i nepristupačnim stenama. Upravo tu gde je najstrmiji, na vertikalnom zidu visokom više desetina metara, nalazi se pećinski ulaz, koji gledano iz Ovčar banje izgleda mnogo manje, a zapravo je širok više od 10 metara.
Kako do uspona
Zahvaljujući gradu Čačku i momcima i devojkama iz Alpinističkog kluba „Armadilo“, Srbija je 2010. dobila prvu feratu. Pećina Turčinovac postala je dostupna svima (bar onima koji se ne plaše visine). Svake godine na Vidovdan, taj klub organizuje besplatnu akciju uspona do pećine. Akcija startuje rano ujutru prijavljivanjem u alpinističkom kampu, koji se nalazi u Ovčar banji.
Smeštaj
Ako niste blizu Čačka, ili krećete na primer iz Beograda, najbolja varijanta je da dođete dan ranije i prespavate u banji. Postoji renovirani hotel u centru, možete kampovati u parku ili odsesti u privatnom smeštaju. Postojao je samo jedan, bar kad smo mi tražili, lepo dvorište na samom obodu banje, gde smo i odseli. Jeftinija i jednostavnija varijanta. (1.600 dinara za prenoćište za dvoje). Prespavali smo u toploj drvenoj kući u etnostilu i rano ujutru zapucali ka kampu.
Pazi, kamen
Oformljene su ekipe i uputili smo se planinarskom stazom kroz šumu do mesta gde počinje ferata. Nekih pola sata uzbrdo u koloni po jedan. U podnožju pećine čekali smo svoj red, upoznavali se sa opremom i posmatrali druge, koji su već krenuli gore ili su se spuštali. S vremena na vreme bi se čulo: „Pazi, kameeen!“. U tim trenucima bi se svi sakrili ili bar oborili pogled ka zemlji, u slučaju da su baksuzi, pa da ih kamen bar udari u kacigu, a ne posred face (jer smo svi neprestano zevali šta se to radi gore). To se mojoj Tanji zapravo zamalo i dogodilo. Dok ju je devojka iz kluba spremala za uspon i vezivala joj opasač, u trenutku kad se uspravila između njihovih glava je proletela kamenica i pala im pravo pred noge. Neko je prilikom penjanja odvalio finu ripu i na to nije upozorio one ispod sebe.
Penjanje
Najbolji deo cele akcije je upravo penjanje. Išao sam prvi, dok je Tanja bila odmah ispod mene. Međutim, već posle desetak metara, kad smo izašli iznad visine krošnji, počela je da me hvata panika, ne toliko zbog mene, više zbog nje. Šipovi po kojima smo se peli bili su dosta razmaknuti. Jedva sam se kretao i sve vreme sam se brinuo kako će ih ona proći. No, sad nema nazad.
Već smo bili na 20 i nešto metara, pogled puca ka Ovčaru, a ti stojiš na jednoj šipčici, za drugu se držiš i to je to. Puca te adrenalin, trudiš se da ne gledaš dole. Usredsrediš se na to gde da se uhvatiš, gde da staneš, posle svakih dva metra prekopčavaš sigurnosne gurtne i samo pičiš naviše. Još kad sam video da me Tanja stiže i viče na mene da ubrzam, bilo mi je mnogo lakše.
Brzo smo izbili na vrh. Prvi utisak, uspeli smo, pogled je fascinantan, a pećina kao muzej na otvorenom. Na velikoj prirodnoj terasi se odmaramo i upisujemo se u knjigu posetilaca. Spuštanje je bilo lakše samo fizički, jer su nas spuštali jednog po jednog sa zavezanim konopcem za opasač! Polako bi otpuštali konopac, a mi bismo glumili specijalce odgurujući se od stene. U kampu pasulj, najukusniji ikad. Za kraj je usledila prava poslastica. Neki likovi su napravili ziplajn sa litice Kablara pravo u Zapadnu Moravu. Ova dodatna aktivnost, ko je hteo, koštala je 1.000 dinara!
Pozdravili smo se sa ekipom, uhvatili stop do Čačka, otišli na zasluženi ručak i uhvatili bus za Beograd. Nezaboravno iskustvo koje ćemo sigurno ponoviti.
Miljan Vasilić/alo.rs
RESAVSKA PEĆINA Lepotica okićena nakitom starim 45 MILIONA GODINA! Idealna za posetu u toku predstojećih praznika
Resavska pećina je zaštićeni spomenik prirode i svrstava se u zaštićeno područje prve kategorije (prirodna dobra nacionalnog značaja). Resavska (Divljakovačka) pećina je pećina u centralnoj Srbiji na 20 km od Despotovca, u krečnjačkom brdu Babina glava, na obodu kraškog polja Divljakovac, kod sela Jelovac. Spada među najveće i najlepše pećine u Srbiji. Duga je 4,5 km.
SRPSKI KOVIN Mesto značajno za Srbe, iznenadićete se gde se nalazi, nije u Srbiji!
Srpski Kovin ili Racki Kovin (mađ. Ráckeve — Rackeve) je mesto u Mađarskoj, smešteno na ostrvu Čepel, 40 km južno od Budimpešte, u Peštanskoj županiji. Ovo malo turističko mesto je veoma posećeno zbog zanimljivih istorijskih i kulturnih spomenika.
Jedna od najlekovitijih planina u Srbiji, a malo ko za to zna: Na Javor dolaze astmatičari, anemični i oni sa slabim imunitetom - iz prirodne oaze odlaze preporođeni
Priprema za predstojeće praznika uveliko su počele, pa su smeštajni kapaciteti na popularnim turističkim lokacjama na zapadu Srbije skoro popunjeni. Međutim, netaknuti i nedovoljno iskorišćen turistički biser smestio se kod Ivanjice, a to je planina Javor.
Sokobanjski vazduh leči: Ako želite da odmorite i dušu i telo, ovde dođite! (FOTO)
Ja ne znam čega stvarno ima ovde, ali znam da posle 15-20 dana boravka u Sokobanji radim celu godinu u Beogradu kao preporođen, rekao je Ivo Andrić o ovom srpskom gradu
Najbolja mesta za kampovanje u Srbiji: Vodič za ljubitelje prirode
Ako tražite savršeno mesto za odmor od gradske gužve i povratak prirodi, Srbija nudi izuzetna mesta za kampovanje koja će zadovoljiti svakog avanturistu. Od planinskih predela do obala reka, evo pregleda nekoliko lokacija koje vam preporučujemo za kampovanje u ovoj prelepoj zemlji.
Komentari(0)