Ovu srpsku planinu Đoković obožava: Ona krije neverovatne bisere prirode, da li ste čuli za Crveni potok
Jedna od najlepših i najposećenijih srpskih planina na svojoj teritoriji krije i 17 specifičnih rezervata prirode koji se prostiru na 3.323 hektara, a jedan od najstarijih koji je pod prvim stepenom zaštitite, jeste rezervat Crveni potok.
Od izuzetnog je značaja za naučnike, jer je u njegovom središnjem delu smeštena takozvana Tepih livada, jedno od retkih preostalih tresetišta u Srbiji.
"Taj lokalitet je deo šumo tresave u središtu rezervata, a naziv je nastao zbog mekoće podloge usled ugibanja tresetnih slojeva. Na Tepih livadi se nalaze retke vrste belih mahovina koje polako nestaju, a od izuzetnog su značaja za čovečanstvo. One vezuju velike količine ugljen-dioksida, akumuliraju ga i prave treset, koji ima veliku važnost ali površine pod tresetnicima sve su manje i manje. Neophodna je maksimalna zaštita ovakvih lokaliteta i da se zabrani poseta turista, jer se Tepih livada gaženjem uništava, a posledice mogu biti dalekosežne", izjavio je za RINU, prof. dr Marko Sabovljević sa Biološkog fakulteta u Beogradu.
Rezervat Crveni potok nalazi se na visoravni Mitrovac, a ime je dobio po tome što se voda preliva preko zemlje crvenice, pa ceo predeo dobija upravo tu boju. Pod strogu zaštitu stavljen je pedesetih godina prošlog veka, a do tada kroz njega ljudska noga vrlo retko je koračala. Obrastao je mešovitom šumom smrče, jele, jove i Pančićeve omorike.
Možda vas zanima:
KAMEN KOЈI SE PREMEŠTA: Zašto se na Planini Tari skrivalo hajdučko blago i legenda o neobjašnjivim pomeranjima obeležja
Planina Tara, sa svojom divljom lepotom i gustim, stoletnim šumama, vekovima je bila idealno utočište za sve – od mrkih medveda do hajduka. Otkrivamo zašto su hajduci baš na Tari skrivali blago i kako je legenda o kamenju koje se samo pomera nastala da bi zaštitila najveće tajne planine od pohlepe lovaca na blago.
Za 6.000 dinara možete iz "čeke" da posmatrate medveda na Tari, ako se ne pojavi - pola para dobijate nazad
Srpska planina je dom ovih divljih zveri
Možda vas zanima:
KAMEN KOЈI SE PREMEŠTA: Zašto se na Planini Tari skrivalo hajdučko blago i legenda o neobjašnjivim pomeranjima obeležja
Planina Tara, sa svojom divljom lepotom i gustim, stoletnim šumama, vekovima je bila idealno utočište za sve – od mrkih medveda do hajduka. Otkrivamo zašto su hajduci baš na Tari skrivali blago i kako je legenda o kamenju koje se samo pomera nastala da bi zaštitila najveće tajne planine od pohlepe lovaca na blago.
Za 6.000 dinara možete iz "čeke" da posmatrate medveda na Tari, ako se ne pojavi - pola para dobijate nazad
Srpska planina je dom ovih divljih zveri
Možda vas zanima:
KAMEN KOЈI SE PREMEŠTA: Zašto se na Planini Tari skrivalo hajdučko blago i legenda o neobjašnjivim pomeranjima obeležja
Planina Tara, sa svojom divljom lepotom i gustim, stoletnim šumama, vekovima je bila idealno utočište za sve – od mrkih medveda do hajduka. Otkrivamo zašto su hajduci baš na Tari skrivali blago i kako je legenda o kamenju koje se samo pomera nastala da bi zaštitila najveće tajne planine od pohlepe lovaca na blago.
Za 6.000 dinara možete iz "čeke" da posmatrate medveda na Tari, ako se ne pojavi - pola para dobijate nazad
Srpska planina je dom ovih divljih zveri
"Ovo je jedini primer u svetu da se Pančićeva omorika može naći na tresetu, ali ona je ovde izuzetno ugrožena jer je ostalo još samo tri stabla. U okviru prekograničnog projekta koji se realizuje u cilju zaštite ove endemske vrste, naučnici su uzeli u obzir sve faktore koji doprinose njenom nestanku, i nadamo se da ćemo uskoro doći do rešenja. Jedan od kurioziteta u ovom rezervatu jeste Crna Jova koja mahom raste u močvarnom području, a ovde je nadmorska visina preko 1.000 metara", rekao je Ranko Milanović iz Nacionalnog parka Tara.
Prirodni rezervat Crveni potok je od izuzetnog značaja za nauku jer u tresetnim slojevima ovog rezervata sačuvana su i fosilizovana polenova zrna koja čuvaju podatke o istoriji biljnog sveta, klimatskim promenama, uslovima staništa Tare i čitave Srbije.
ŠTA SE KRIJE IZA MISTERIJE LJUDSKIH KOSTIJU NAĐENIH NA DNU PETNIČKE PEĆINE? Ovo je cela istina o tome (VIDEO)
Skeleti 28 individua, od kojih većina pripada deci i adolescentima uz nekolicinu odraslih, pronađeni su u pećinskoj vodi
Tupižnica zimi: Pogled od Rtnja do Stare planine, a ispod tebe – snežno prostranstvo
Nema skijališta, nema kafića, nema žičare – ali ima ono što retko gde više postoji: čist sneg, vetar koji ništa ne lomi, i pogled koji stane u jedno „vau“. Dobrodošli na zimsku Tupižnicu
Sirogojno zimi: Vikend kao sa razglednice, ali bez gužve i cene od 1.500 dinara
Ako ti je dosta betona pod veštačkim snegom – u Sirogojnu te čeka prava zima: sneg do kolena, ognjište, vuna i pogled koji greje više od radijatora
NESTVARAN PRIZOR NA OBRONCIMA DIVČIBARA: Taorska vrela izviru iz pećine, ovako nešto se retko viđa (FOTO)
U selu Donji Taor, pogodno tle i kvalitena voda, utiču da u ovo doba godine padine budu prekrivene sremušom
Crni Vrh kod Bora: Ovde sneg napada kao na Kopaoniku, a vikend košta manje od goriva!
Zaboravi Kopaonik i Zlatibor – u ovom selu na istočnoj granici zime te čekaju pravi sneg, pogled na celu Timočku Krajinu i domaćini koji ti neće naplatiti osmeh
Komentari(0)