Ovu srpsku planinu Đoković obožava: Ona krije neverovatne bisere prirode, da li ste čuli za Crveni potok
Jedna od najlepših i najposećenijih srpskih planina na svojoj teritoriji krije i 17 specifičnih rezervata prirode koji se prostiru na 3.323 hektara, a jedan od najstarijih koji je pod prvim stepenom zaštitite, jeste rezervat Crveni potok.
Od izuzetnog je značaja za naučnike, jer je u njegovom središnjem delu smeštena takozvana Tepih livada, jedno od retkih preostalih tresetišta u Srbiji.
"Taj lokalitet je deo šumo tresave u središtu rezervata, a naziv je nastao zbog mekoće podloge usled ugibanja tresetnih slojeva. Na Tepih livadi se nalaze retke vrste belih mahovina koje polako nestaju, a od izuzetnog su značaja za čovečanstvo. One vezuju velike količine ugljen-dioksida, akumuliraju ga i prave treset, koji ima veliku važnost ali površine pod tresetnicima sve su manje i manje. Neophodna je maksimalna zaštita ovakvih lokaliteta i da se zabrani poseta turista, jer se Tepih livada gaženjem uništava, a posledice mogu biti dalekosežne", izjavio je za RINU, prof. dr Marko Sabovljević sa Biološkog fakulteta u Beogradu.
Rezervat Crveni potok nalazi se na visoravni Mitrovac, a ime je dobio po tome što se voda preliva preko zemlje crvenice, pa ceo predeo dobija upravo tu boju. Pod strogu zaštitu stavljen je pedesetih godina prošlog veka, a do tada kroz njega ljudska noga vrlo retko je koračala. Obrastao je mešovitom šumom smrče, jele, jove i Pančićeve omorike.
Možda vas zanima:
Za 6.000 dinara možete iz "čeke" da posmatrate medveda na Tari, ako se ne pojavi - pola para dobijate nazad
Srpska planina je dom ovih divljih zveri
Ovo retko drvo jedan je od razloga zašto je Tara proglašena za Nacionalni park: Čuvena Pančićeva omorika u opasnosti od nestajanja
Ponos i jedan od simbola Nacionalnog parka Tara, ali i čitave Srbije svakako je retka i posebna vrsta četinara – Pančićeva omorika. Pronađena je 1875. godine u selu Zaovine, što je danas teritorija Nacionalnog parka Tara, a ove godine, obeležen je i veliki jubilej – 150 godina od njenog otkrića. Ova omorika je autohtona vrsta za srednji tok reke Drine. U Srbiji je imamo na području Nacionalnog parka Tara i kod Prijepolja, na jednom lokalitetu u kanjonu reke Mileševke. Veliki broj nalazišta postoji i u istočnoj Bosni.
Možda vas zanima:
Za 6.000 dinara možete iz "čeke" da posmatrate medveda na Tari, ako se ne pojavi - pola para dobijate nazad
Srpska planina je dom ovih divljih zveri
Ovo retko drvo jedan je od razloga zašto je Tara proglašena za Nacionalni park: Čuvena Pančićeva omorika u opasnosti od nestajanja
Ponos i jedan od simbola Nacionalnog parka Tara, ali i čitave Srbije svakako je retka i posebna vrsta četinara – Pančićeva omorika. Pronađena je 1875. godine u selu Zaovine, što je danas teritorija Nacionalnog parka Tara, a ove godine, obeležen je i veliki jubilej – 150 godina od njenog otkrića. Ova omorika je autohtona vrsta za srednji tok reke Drine. U Srbiji je imamo na području Nacionalnog parka Tara i kod Prijepolja, na jednom lokalitetu u kanjonu reke Mileševke. Veliki broj nalazišta postoji i u istočnoj Bosni.
Možda vas zanima:
Za 6.000 dinara možete iz "čeke" da posmatrate medveda na Tari, ako se ne pojavi - pola para dobijate nazad
Srpska planina je dom ovih divljih zveri
Ovo retko drvo jedan je od razloga zašto je Tara proglašena za Nacionalni park: Čuvena Pančićeva omorika u opasnosti od nestajanja
Ponos i jedan od simbola Nacionalnog parka Tara, ali i čitave Srbije svakako je retka i posebna vrsta četinara – Pančićeva omorika. Pronađena je 1875. godine u selu Zaovine, što je danas teritorija Nacionalnog parka Tara, a ove godine, obeležen je i veliki jubilej – 150 godina od njenog otkrića. Ova omorika je autohtona vrsta za srednji tok reke Drine. U Srbiji je imamo na području Nacionalnog parka Tara i kod Prijepolja, na jednom lokalitetu u kanjonu reke Mileševke. Veliki broj nalazišta postoji i u istočnoj Bosni.
"Ovo je jedini primer u svetu da se Pančićeva omorika može naći na tresetu, ali ona je ovde izuzetno ugrožena jer je ostalo još samo tri stabla. U okviru prekograničnog projekta koji se realizuje u cilju zaštite ove endemske vrste, naučnici su uzeli u obzir sve faktore koji doprinose njenom nestanku, i nadamo se da ćemo uskoro doći do rešenja. Jedan od kurioziteta u ovom rezervatu jeste Crna Jova koja mahom raste u močvarnom području, a ovde je nadmorska visina preko 1.000 metara", rekao je Ranko Milanović iz Nacionalnog parka Tara.
Prirodni rezervat Crveni potok je od izuzetnog značaja za nauku jer u tresetnim slojevima ovog rezervata sačuvana su i fosilizovana polenova zrna koja čuvaju podatke o istoriji biljnog sveta, klimatskim promenama, uslovima staništa Tare i čitave Srbije.
Ovo su tri najjeftinije banje u Srbiji: Tamo možete da odete, a da vam novčanik ne završi u minusu
Tri najpovoljnije banje u Srbiji koje pružaju lekovite izvore, mirnu prirodu i tretmane po cenama već od 300 dinara - savršen izbor za letnji odmor i oporavak bez velikih troškova.
Resavski kraj pod snegom: Mesto gde istorija diše tišim ritmom
Kada planine obuku sneg, a reke utihnu, Resava postaje više od regije – ona postaje tiha, sveta i zaboravljena celina u kojoj se dan meri po miru, a ne po satima
Smeštaj u ovoj banji već od 2.500 dinara: Poznata po toploj vodi u toku cele godine, raj nedaleko od Beograda
Banja Vrujci poznata je po toploj vodi u toku cele godine, a veruje se i da blato koje se ovde nalazi ima lekovita svojstva
Prolom Banja zimi: Mesto tišine, lekovite vode i pogleda koji spaja zemlju i nebo
Na obroncima Radan planine, između Kuršumlije i Đavolje Varoši, nalazi se banja poznata po jednoj od najčistijih voda u Evropi, lekovitom vazduhu i blizini svetih mesta
Velika svetinja do koje se teško stiže u Srbiji: "Manastir rušen i spaljivan, ali se dizao kao feniks iz pepela"
U kanjonu reke Uvac, nalazi se svetinja za koju malo ko zna. Priča se da je manastir Uvac zadužbina Nemanjica, a meštani napominju da je od velikog značaja za Srbe.
Komentari(0)