Srpska pravoslavna crkva i vernici danas obeležavaju Svetog proroka Jeremiju, koji je rođen šest vekova pre Hrista u blizini Jerusalima. U narodnom verovanju smatra se zaštitnikom od zmija otrovnica, zbog čega su se uz ovaj praznik vekovima vezivali brojni običaji i verovanja. Tako se u pojedinim krajevima i danas veruje da na ovaj dan ne treba češljati kosu kako se tokom leta ne bi „privlačile“ zmije.

Ko je bio Sveti prorok Jeremija

Sveti prorok Jeremija bio je jedan od velikih proroka Starog zaveta, a svoju proročku službu započeo je veoma rano, već u 15. godini, oko 630. godine pre Hrista. Zbog svojih proročanstava i upozorenja koje je upućivao narodu, često je bio na meti tadašnjih vlasti, proganjan i zatvaran. Ipak, među onima koji su verovali u njegove reči uživao je veliko poštovanje.

U hrišćanskoj tradiciji ostao je upamćen i po proročanstvu o stradanju Gospoda Isusa Hrista, zbog čega zauzima posebno mesto među svetiteljima.

Verovanja i običaji na Jeremijin dan

Prema narodnom predanju, Sveti prorok Jeremija smatra se zaštitnikom od zmija otrovnica, pa su se na njegov praznik razvili brojni običaji čiji je cilj bio da zaštite dom i ukućane od gmizavaca tokom toplijih meseci.

Jedan od najpoznatijih običaja bio je da neko iz domaćinstva rano ujutru uzme tiganj ili drugi metalni predmet i praveći buku obiđe oko kuće, uz verovanje da će tako oterati zmije i druge gmizavce.

Takođe, u narodu se verovalo da na Jeremijin dan ne treba otvarati britvu, niti raditi bilo kakve poslove iglom i koncem, jer bi to moglo da donese nevolju ili „privuče“ zmije tokom godine.

U pojedinim krajevima zadržalo se i verovanje da se na ovaj dan ne valja češljati, kao i da treba paziti da se za čovekom ne vuče odvezana pertla, kanap ili konac, jer se smatralo da to simbolično priziva zmije.