Da li ste vi srećni? Možda ste upravo našli detelinu sa četiri lista ili prošli pored potkovice...
                                Sreća je neuhvatljiva i neobjašnjiva, a misao o sreći prisutna u svakodnevnom životu svakog čoveka. Uopštena njena definicija glasi: sreća je stanje zadovoljstva životnom situacijom, a povezana je sa osećajem radosti, ispunjenosti, uživanja. Kada je nema, pokušavamo da je prizovemo amajlijama, čak i kada tvrdimo da nismo sujeverni.
Postoji nekoliko razloga zbog kojih se potkovice smatraju srećnim.
Jedna je prilično jasna: u zapadnoj Evropi se verovalo da gvožđe tera zle duhove, a potkovice su napravljene od gvožđa.
Možda vas zanima:
Čuveni šarci iz narodnih priča: Zašto se baš šareni konji pamte kroz vekove
Njihove boje nisu samo za ukras – šareni konji u srpskoj tradiciji nose sa sobom simbole snage, magije i odanosti
            Nakon tragedije kada su uginule jadne životinje, lepe vesti: Na kragujevački Hipodrom stižu četiri rasna konja
Nakon tragedije koja je zadesila Sportsko konjičko udruženje “Pastuv” kada su zbog trovanja uginuli konji sada je stigao tračak nade. Naime, zahvaljujući drugim konjičkim udruženjima i Gradu Kragujevcu, do kraja nedelje na Hipodrom stižu nova grla konja.
Možda vas zanima:
Čuveni šarci iz narodnih priča: Zašto se baš šareni konji pamte kroz vekove
Njihove boje nisu samo za ukras – šareni konji u srpskoj tradiciji nose sa sobom simbole snage, magije i odanosti
            Nakon tragedije kada su uginule jadne životinje, lepe vesti: Na kragujevački Hipodrom stižu četiri rasna konja
Nakon tragedije koja je zadesila Sportsko konjičko udruženje “Pastuv” kada su zbog trovanja uginuli konji sada je stigao tračak nade. Naime, zahvaljujući drugim konjičkim udruženjima i Gradu Kragujevcu, do kraja nedelje na Hipodrom stižu nova grla konja.
Možda vas zanima:
Čuveni šarci iz narodnih priča: Zašto se baš šareni konji pamte kroz vekove
Njihove boje nisu samo za ukras – šareni konji u srpskoj tradiciji nose sa sobom simbole snage, magije i odanosti
            Nakon tragedije kada su uginule jadne životinje, lepe vesti: Na kragujevački Hipodrom stižu četiri rasna konja
Nakon tragedije koja je zadesila Sportsko konjičko udruženje “Pastuv” kada su zbog trovanja uginuli konji sada je stigao tračak nade. Naime, zahvaljujući drugim konjičkim udruženjima i Gradu Kragujevcu, do kraja nedelje na Hipodrom stižu nova grla konja.
Drugi razlog ima veze sa narodnom pričom o kovaču koji je kovao potkovice kada ga je posetio đavo, koji je tražio svoje cipele. Kovač je stavio usijanu cipelu na đavolovu nogu, a đavo se, u velikim bolovima, zarekao da nikada više neće prići ni blizu potkovice.
Treći razlog je sujeverje: da se veštice plaše konja - zato su navodno putovale na metlama. Prema tome, potkovica bi mogla da otera veštice.
            Zimski dani u manastiru: Tišina, oganj i molitva dok napolju veje
Kad sneg prekrije zidine i svet utihne, srpski manastiri postaju mesta u kojima vreme stane. Unutra – tiha vatra, tiša molitva, i duša koja se vraća sebi.
            „Tiha nedelja“: Dan kada se ni dete ne budi pre vremena
U srpskoj tradiciji, nedelja nije bila samo dan odmora, već dan tišine. Dan za sabranost, mir u kući i poštovanje ritma duše – a ne za planove, poslove i galamu.
            Sveti Arhangel Mihailo: Ko je zapravo Božji vojvoda koga Srbi slave na Aranđelovdan
Aranđelovdan, koji se obeležava 21. novembra, spada među najvažnije slave u srpskom narodu. Sveti Mihailo ne dolazi tiho – on dolazi s mačem, da preseče zlo i zaštiti pravdu.
            Kako su naši stari prepoznavali dolazak zime: Zaboravljeni narodni „prognozeri“
Nisu imali aplikacije ni meteorologe, ali su znali – ako mačka legne na leđa, sneg je blizu. A ako dim ide pravo, dani su brojani.
            Zašto se u kući ne peva posle zalaska sunca: Tiha pravila srpskog domaćinstva
Stari su govorili – „Ne pevaj uveče, da ne zaplačeš ujutru.“ U toj rečenici nije bilo pretnje, već mudrosti o poštovanju noći, doma i duhovnog mira.
                
            
            
Komentari(0)