ROĐENA DA POMIRI I ZAUVEK SPOJI CRNU GORU I SRBIJU: Ko je bila kneginja koju su zvali ZORA BOLJIH DANA? (FOTO)
Sama kneginja Ljubica-Zorka znala je veoma dobro svoju ulogu i njoj se sasvim posvetila.
Ona je bila kneginja neobične sudbine. Na krštenju je nazvaše Ljubica – Zorka, a kum je bio knez Srbije Mihailo Obrenović. Bila je simbol bratskog povezivanja Crne Gore i Srbije, kao i nacionalnog jedinstva, poštovanja i "zore" nekih boljih dana.
Biće kralj
Zorka Karađorđević rođena je u prestonom gradu Crne Gore 1864. godine. Bila je najstarija kćerka kneza Nikole Prvog Petrovića i kneginje Milene. Iako rođena u patrijarhalnom okuženju koje je isčekivalo prvenca-naslednika, bila je očeva ljubimica, a u čast njenog rođenja ispevana je pesma. U želji da ojača i produbi veze dva bratska naroda na putu do slobode, knez Nikola poziva srpskog kneza Mihaila da bude kum. I zaista, na dan Svetog Save malena kneginja je krštena. U odsustvu srpskog kneza kumovao je državni sekretar Đoša Milovanović. Ime je ponela po Ljubici, Mihailovoj majci.
Možda vas zanima:
Prerana smrt kneginje Zorke (26): Obistinile se njene poslednje reči!
Kneginja Zorka, najstarija ćerka crnogorskog kralja Nikole I Petrovića živela je samo 26 godina, ali je za to vreme ostavila neizbrisiv trag u srpskoj i crnogorskoj istoriji
Prerana smrt kneginje Zorke (26): Obistinile se njene poslednje reči!
Kneginja Zorka, najstarija ćerka crnogorskog kralja Nikole I Petrovića živela je samo 26 godina, ali je za to vreme ostavila neizbrisiv trag u srpskoj i crnogorskoj istoriji
Možda vas zanima:
Prerana smrt kneginje Zorke (26): Obistinile se njene poslednje reči!
Kneginja Zorka, najstarija ćerka crnogorskog kralja Nikole I Petrovića živela je samo 26 godina, ali je za to vreme ostavila neizbrisiv trag u srpskoj i crnogorskoj istoriji
Prerana smrt kneginje Zorke (26): Obistinile se njene poslednje reči!
Kneginja Zorka, najstarija ćerka crnogorskog kralja Nikole I Petrovića živela je samo 26 godina, ali je za to vreme ostavila neizbrisiv trag u srpskoj i crnogorskoj istoriji
Možda vas zanima:
Prerana smrt kneginje Zorke (26): Obistinile se njene poslednje reči!
Kneginja Zorka, najstarija ćerka crnogorskog kralja Nikole I Petrovića živela je samo 26 godina, ali je za to vreme ostavila neizbrisiv trag u srpskoj i crnogorskoj istoriji
Prerana smrt kneginje Zorke (26): Obistinile se njene poslednje reči!
Kneginja Zorka, najstarija ćerka crnogorskog kralja Nikole I Petrovića živela je samo 26 godina, ali je za to vreme ostavila neizbrisiv trag u srpskoj i crnogorskoj istoriji
Prvih 11 godine života provela je na Cetinju, gde su je podučavali prestoni prosvetari i gospođa Najkom, Švajcarkinja koja se starala da kneginji prenese evropska saznanja. Zatim je šalju u ženski Smoljenski institut u Rusiju, kao što je bio slučaj sa devojkama aristokratskog roda koje su pohađale ovu školu. Završivši ovaj elitni institut, vraća se u Crnu Goru u iščekivanju dalje sudbine.
Sudbonosni susret između Zorke i Petra odigrao se u Parizu, gde se kneginja Milena nalazila sa ćerkama u želji da "vide sveta", ali i da svet vidi lepotu njenih osam ćerki, koje će postati značajno bogatstvo u uspostavljanju porodičnih i političkih veza među monarhijama Evrope. Već 1883. godine knez Petar Karađorđević posećuje Crnu Goru s namerom da se na Cetinju oženi i zasnuje porodicu. Zagledao se u lepu Zorku, kao i ona u njega. Prosi je, pa iako je bila 20 godina mlađa od njega, ona pristaje, i u Cetinjskom manastiru 30. jula 1883. godine se venčavaju. Zorka je tada imala svega 19 godina, a Petar 39.
Protivnicima dinastija Petrović i Karađorđević venčanje baš nije bilo po volji. Zabeleženo je da je kralj Milan odbio kumstvo. Ipak, pobornici su ovo novo krvno srodstvo gledali kao temelj buduće zajednice. Kako i priliči tom vremenu i statusu porodica, za veridbu i venčanje priređena su tradicionalna veselja uz učešće velikog broja gostiju, pa su savremenici zabeležili da je Cetinje bilo "krcato" ljudi sa svih krajeva sveta. Venčani par je na svadbeni put otputovao u "grad svetlosti", ali se ipak odlučuju da stalno mesto boravaka bude Crna Gora.
Izgradili su i novu rezidenciju na barskoj obali, i po rodnom kneževom mestu Topoli, nazvali je Topolica. U dvorištu na jarbolima, kao jasan simbol zajedništva dvaju naroda i kneževskih porodica, vijorili su se crnogorski i srpski barjak.
Život posvećen zajedništvu
Za života kneginja Zorka silno je želela da Petar postane kralj Srbije i da mu podari naslednika. Za sedam godina zajedničkog života, kneginja je bila konstantno trudna. Rodilo im se petoro dece: Jelena, koja je bila supruga velikog ruskog kneza Ivana Konstantinoviča; Milena koja je umrla još kao dete; princa Đorđa, i budućeg kralja Ujedinitelja, Aleksandra.
Njen kratki život tragično je završen 4/16. marta 1890. godine, kada umire pri porođaju poslednjeg deteta, sina Andreja, koji je živeo samo nekoliko dana nakon smrti majke. Prerana smrt mlade kneginje izazvala je šok i glasine da je sam Petar bio krivac za njen prerani porođaj i smrt. Ipak, savremenici beleže da je Petar učinio sve da pomogne Zorki. Na Cetinje su dolazila najznačajnija imena tadašnje medicine, pa čak i lekari iz Beča, ali kneginji nije bilo pomoći.
Ostale su upamćene njene poslednje reči, upućene suprugu: "Biće kralj!"
(Stil)
Srpska princeza rodila poslednjeg Romanova: Muža joj boljševici brutalno prebili i bacili ga u jamu, a nju u tamnicu, umrla je zaboravljena od svih
Jelena Karađorđević je bila obrazovana, hrabra, vrlo požrtvovana kako prema Srbiji i interesima Srbije, tako i prema svojoj novoj domovini Rusiji.
Iznenadiće vas koje srpske reči koriste i Englezi - čak 28
Engleskih pozajmljenica u našem jeziku ima mnogo, ali čak 28 srpskih reči ušlo je u engleski rečnik. Njih zovemo srbizmi.
Vadi kamen iz kamenoloma pa ga obrađuje: On je Živojin Mišić i potomak srpskog vojskovođe - vredni mladić dostojno nosi veliko ime
U Struganiku, rodnom selu velikog srpskog vojvode, danas živi i radi još jedan Živojin Mišić, potomak slavnog vojskovođe koji sa svojih nepunih trideset godina, delima već pokazuje da je dostojan imena i prezimena koje nosi. Na svojoj dedovini, rukama iz kamenoloma vadi kamen, zarađuje hleb sa devet kora i poštenim radom dokazuje da iver ne pada daleko od klade.
Kako je ajvar dobio ime? Ovo je turska reč i nema veze ni sa paprikom ni sa zimnicom
Ajvar, magična reč koja sva vrata otvara... Stigla je sezona, a ovo tradicionalno jelo ukrasiće sve trpeze – i za doručak, i za ručak, i za večeru, i između. Recept? Svaka domaćica ima svoj. Poreklo? I to bi moglo da bude komplikovano, pa ćemo reći samo da nam pripada svima po malo
Ko ima pravo na titulu "hadži"? Srpska pravoslavna crkva se ništa ne pita, ali jedan papir je važan
Saznajte pravo značenje titule „hadži“ u srpskoj pravoslavnoj tradiciji – kako je nastala, šta simbolizuje i na koji način se može uneti u lična dokumenta.
Komentari(0)