Kneginja Zorka, najstarija ćerka crnogorskog kralja Nikole I Petrovića živela je samo 26 godina, ali je za to vreme ostavila neizbrisiv trag u srpskoj i crnogorskoj istoriji
 
                                Kneginja Zorka je bila najstarija ćerka crnogorskog knjaza, kasnije kralja Nikole I Petrovića i supruga Petra I Karađorđevića (koji je bio kralj Srbije, od 1903. do 1918. i kralj Srba, Hrvata i Slovenaca od 1918. do 1921. godine).
Rođena je 1864. godine na Cetinju. Na krštenju na dan Svetog Save dobila je ime Ljubica, kum je bio srpski knez Mihailo Obrenović koga je u Cetinju na krštenju zastupao državni savetnik Đorđe Đoša Milovanović (1813—1885). Radi uspostavljanja dobrosusedskih odnosa Srbije i Crne gore i ostvarenja narodnog jedinstvo, da Ljubica-Zorka kako se kneginja nazva na krštenju-bude simbol ljubavi i Zore novog vremena. Bila je prvo od ukupno dvanaestoro dece crnogorskog kneza Nikole I Petrovića i kneginje Milene.
Svoje detinjstvo provodi na Cetinju do 11 godine, gde su je učili cetinjski učitelji i Švajcarkinja, gospođa Najkom. Kneginju Zorku su 1875. poslali u Rusiju da u Smoljnskom Institutu (gde su se vaspitavale devojke iz najuglednijih porodica ruske aristokratije) nastavi svoje školovanje. Po završetku školovanja vraća se na Cetinje. Početkom 1883. na Cetinje dolazi knez Petar Karađorđević. Namera mu je bila da se na Cetinju oženi, zbliži sa Crnogorcima i da se tu doseli i živi sa porodicom.
Možda vas zanima:
 
            Rođena i vaspitana da bude zora novog vremena: Kako se Zorka (19) udala za Petra Karađorđevića (39)!?
Neki kažu da je to bila ljubav za ceo život, dok drugi tvrde da je brižno isplanirani brak imao cilj da ujedini i pomiri dve zemlje
 
            Prerana smrt kneginje Zorke (26): Obistinile se njene poslednje reči!
Kneginja Zorka, najstarija ćerka crnogorskog kralja Nikole I Petrovića živela je samo 26 godina, ali je za to vreme ostavila neizbrisiv trag u srpskoj i crnogorskoj istoriji
Možda vas zanima:
 
            Rođena i vaspitana da bude zora novog vremena: Kako se Zorka (19) udala za Petra Karađorđevića (39)!?
Neki kažu da je to bila ljubav za ceo život, dok drugi tvrde da je brižno isplanirani brak imao cilj da ujedini i pomiri dve zemlje
 
            Prerana smrt kneginje Zorke (26): Obistinile se njene poslednje reči!
Kneginja Zorka, najstarija ćerka crnogorskog kralja Nikole I Petrovića živela je samo 26 godina, ali je za to vreme ostavila neizbrisiv trag u srpskoj i crnogorskoj istoriji
Možda vas zanima:
 
            Rođena i vaspitana da bude zora novog vremena: Kako se Zorka (19) udala za Petra Karađorđevića (39)!?
Neki kažu da je to bila ljubav za ceo život, dok drugi tvrde da je brižno isplanirani brak imao cilj da ujedini i pomiri dve zemlje
 
            Prerana smrt kneginje Zorke (26): Obistinile se njene poslednje reči!
Kneginja Zorka, najstarija ćerka crnogorskog kralja Nikole I Petrovića živela je samo 26 godina, ali je za to vreme ostavila neizbrisiv trag u srpskoj i crnogorskoj istoriji
Zaprosio je mladu i lepu kneginju. Dolazak Petra Karađorđevća na Cetinje i njegova veridba s kneginjom Zorkom Petrović-Njegoš nije bila po volji protivnicima ovih dveju dinastija, ali je zato taj čin s radošću prihvatio srpski i crnogorski narod koji je u krvnom srodstvu gledao potvrdu za buduću zajednicu. U Cetinjskom manastiru 30. jula 1883. godine obavljeno je venčanje kneginje Zorke (koja je tada imala 19 godina) i Petra Karađorđevića (39 godina). Svadbeno veselje, kao i prethodna veridba, priređena je po narodnoj tradiciji, s mnogobrojnim gostima koji su jedva mogli da se smeste na mali prostor Cetinja.
Knez Petar i kneginja Zorka otputovali su na dan venčanja po podne, za Pariz, na svadbeni put. Po povratku s puta, kneževski par se nastanio na Cetinju. Tu u cetinjskom miru podizali su decu. Kneginja Zorka je Petru I Karađorđeviću rodila petoro dece:
- Jelenu, rođena 23. oktobra (4. novembra) 1884. godine. Bila je supruga velikog kneza Ivana Konstantinoviča – koja je s decom 1917. godine srećno izbegla sudbinu carske porodice zahvaljujući svojoj hrabrosti i snalažljivosti kao i pomoći srpskog poslanika u Sankt Petersburgu, Miroslava Spalajkovića, dok je njen suprug kao najbliži rođak carske porodice Romanov streljan. Umrla 1962.
- Milenu, rođena 28. aprila 1886, umrla kao dete 21. decembra 1887.
- Đorđa, rođen 27. avgusta (8. septembra) 1887, a koji je jedini živeo i umro u otadžbini, u Srbiji. 1909. odustao od svog prava na kraljevstvo u korist svog mlađeg brata Aleksandra. Umro 1972.
- Aleksandra, rođen 4.decembra (16. decembra) 1888, nazivan viteški kralj Aleksandar Ujedinitelj. Bio je drugi kralj Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca (1921-1929), a kasnije i Kraljevine Jugoslavije (1929—1934). Grupa zaverenika ga je ubila u Marseju, 1934.
- Andriju, rođen i umro 1890. godine.
                                                                                            
                                                
                                                
                                                                                                                                                                                                                                            
                                            
                                            
                                        
                                                                                                        
                                    
                                                                                                                                
                                            
                                            
                                            
                                        
                                    
                                                                                                                                
                                            
                                            
                                            
                                        
                                    
                                                                                                                                     vikipedija/Petar A. Karađorđević, Petar Mrkonjić, čika Pera
                                            
                                        
                                    
                                                                                    
                                                                                            vikipedija/Petar A. Karađorđević, Petar Mrkonjić, čika Pera
                                        
                                                                                                        
                                    
                                                                                                                                
                                            
                                            
                                            
                                        
                                    
                                                                                                                                
                                            
                                            
                                            
                                        
                                    
                                                                                                                                
Karađorđevići su živeli na Cetinju, a onda je cetinjska rezidencija postajala sve tesnija. Odlučili su da sagrade novu na barskoj obali. Nazvana je Topolica, po Petrovom rodnom mestu Topola u Srbiji i ista se nalazi na barskoj rivi. Na dva visoka jarbola, u uglovima dvorišta, viorile su se srpska i crnogorska zastava.
Glavna preokupacija kneginje Zorke za života bila je da njen suprug postane kralj Srbije, te je stalno bila trudna u nameri da pretendentu na srpski presto ostavi što više potomaka. Umrla je 4. marta 16. marta 1890. godine, na porođaju poslednjeg sina Andreje, koji je takođe preminuo nekoliko dana posle svoje majke. U želji da pomogne svojoj supruzi, Petar I pozvao je lekare iz Beča, ali nesrećnoj kneginji nije bilo pomoći. Umrla je sa rečima: "Biće kralj!" misleći na Petra Karađorđevića, što se i ostvarilo 13 godina kasnije nakon Majskog prevrata.
Sahranjena je na Cetinju, kod manastira Sveti Petar, ali kada je izgrađen Oplenac, zadužbina kralja Petra I, preneta je 15. marta 1912. godine. Iako je kratko živela, kneginja Zorka je ostavila veliki trag u istoriji kao spona Srbije i Crne Gore i kao majka jugoslovenskog kralja Aleksandra I Karađorđevića.
Trinaest godina posle njene smrti, njen otac, Nikola I, čestitao je 6. juna 1903. godine svome zetu Petru Karađorđeviću dolazak na presto Srbije ovom depešom: "Naše jednomišljenje i krvna veza koja nas spaja jemstvo je Srpstvu za večito i nerazdjeljivo bratstvo Srbije i Crne Gore. To će bratstvo ostati na vijekove svijetlo, sveto, nepomućeno i spasavajuće za naš narod. Za to se bratstvo za prestolom Višnjega mole duše naših srpskih mučenika; tome bratstvu i slozi srpskoj bdiće i anđeoska duša moje Zorke, tvoje supuge, čija krv i ljubav vezaće navijek tvoje i moje sinove".
(Vikipedija)
 
            Turci su raskopali Skenderbegov grob i kosti nosili kao amajliju: Albanski nacionalni heroj je Srbin, njegova porodica počiva u Hilandaru
Đurađ Kastriot je rođen u porodici srpskog porekla. Otac mu se zvao Ivan, a majka Vojislava (Vojsava). Ivan i Vojislava imali su četiri sina i pet kćeri. Zvali su se Repoš, Staniša, Konstantin, Đurađ, Mara, Jela, Angelina, Vlajica i Mamica.
 
            Veliko otkriće kod Prijepolja, arheolozi ostali u čudu: Pronašli pečat koji menja tok celog istraživanja, manastir nije posvećen Svetom Petru i Pavlu, već Svetom Simeonu Mirotočivom
Najnovija arheološka istraživanja sprovedena u manastiru Pustinja kod Prijepolja otkrila su istorijsku istinu koja menja dosadašnja saznanja. Iako se decenijama verovalo da je u pitanju manastir posvećen Svetom Petru i Pavlu, arheolozi su pronašli olovni pečat sa likom Svetog Simeona Mirotočivog, što potvrđuje da je manastir zapravo posvećen ovom svetitelju.
 
            Sveti Luka u srpskom narodu: Dan kada se ne radi, ne svađa i ne kreće na put
Sveti Luka je među najpoštovanijim svecima u srpskom narodu – ne samo kao apostol i lekar, već i kao duhovni štit pred dolazak zime
 
            MILAN SEKULIĆ, GRADITELJ ZGRADA „ALBANIJE" I „POLITKE": Dao je trajni doprinos izgledu Beograda
Kolekcionar Milan Sekulić, pored toga što je Beogradu zaveštao najveću privatnu zbirku ikona, ostavio je veliki trag kao graditelj.
 
            Zašto se nekada govorilo da ne valja jesti iz okrnjenog tanjira: Narodno verovanje koje krije više od praznoverja
Na srpskoj trpezi tanjir nije bio samo za jelo – već i ogledalo kućnog reda, zdravlja i duhovnog blagostanja
 
                 
            
Komentari(0)