Vladeta Jerotić verovao je u Gandijeve reči: "Budi promena koju želiš da vidiš u svetu." Verovao je da čovek može da se promeni, da može da postane bolji. A do toga stiže samo "neprestano upoznavajući sebe", prepoznajući dobro i suočavajući se sa lošim u sebi.
- Jedina uspešna revolucija je ona koja se odigrava u čoveku samom. Čovek bi morao da shvati da nije samo "dat", pa je zato i determinisan, znači neslobodan i nemoćan (ali onda i neodgovoran), već je i "zadat" (uvek sa pitanjem: a od koga sam zadat?).
- Zadat nekim zadatkom! Kojim zadatkom? Da neprestano rastemo i tako pokušamo da ostvarimo, ili da se bar približimo: natčoveku, rekao bi Niče, a hrišćani kažu, Bogočoveku - piše Jerotić u tekstu "Da li čovek može da se menja".
U jednom svom predavanju on je dao i konkretne korake kojima svaki čovek može da postane bolja osoba.
Možda vas zanima:
Razgovor Vladete Jerotića i Miloša Crnjanskog o ženama i zdravlju: Pisac je imao samo jedan savet za akademika!
Čuveni doktor zapisao je u dnevnik dva susreta sa poznatim piscem
Šta su svako jutro jeli Patrijarh Pavle, Tesla i Jerotić?
Doručak je najvažniji obrok i njemu se treba posvetiti maksimalno, to je često bilo i jedino štu su najdugovečniji Srbi jeli tokom dana.
Možda vas zanima:
Razgovor Vladete Jerotića i Miloša Crnjanskog o ženama i zdravlju: Pisac je imao samo jedan savet za akademika!
Čuveni doktor zapisao je u dnevnik dva susreta sa poznatim piscem
Šta su svako jutro jeli Patrijarh Pavle, Tesla i Jerotić?
Doručak je najvažniji obrok i njemu se treba posvetiti maksimalno, to je često bilo i jedino štu su najdugovečniji Srbi jeli tokom dana.
Možda vas zanima:
Razgovor Vladete Jerotića i Miloša Crnjanskog o ženama i zdravlju: Pisac je imao samo jedan savet za akademika!
Čuveni doktor zapisao je u dnevnik dva susreta sa poznatim piscem
Šta su svako jutro jeli Patrijarh Pavle, Tesla i Jerotić?
Doručak je najvažniji obrok i njemu se treba posvetiti maksimalno, to je često bilo i jedino štu su najdugovečniji Srbi jeli tokom dana.
- Nezrele ličnosti su često nametljive, sklone kritikovanju drugih ljudi, stalno su nezadovoljne i uvek lako povredljive, ljubomorne su i zavidljive. Svi ljudi, doduše, nose duboko u sebi ljubomoru i zavidljivost, pitanje je koliko im vremena treba da ih prepoznaju.
- Prvi korak je, dakle, prepoznati da smo ljubomorni i zavidljivi. Drugi korak je moći prihvatiti dobronamernu kritiku. Treći, boriti se protiv ovih mana, što je najteže. Četvrti - istrajati.
Karađorđe se zaljubio u Jelenu pa je oteo sa 15 godina: Jedva izbegla zločin, a na kraju ispunila poslednju želju
Priča o voždu Karađorđu Petroviću i njegovoj ženi Jeleni nije klasična ljubavna bajka. Naprotiv – puna je strasti, sukoba, nepravdi i teških izbora koje je vreme nametalo. Jelena, žena koja je živela u senci vođe Prvog srpskog ustanka, bila je mnogo više od puke supruge slavnog junaka. Njena sudbina govori o tihoj snazi, boli i borbi za dostojanstvo u vremenu kad žene nisu imale ni glas, ni izbor.
Srpska princeza rodila poslednjeg Romanova: Muža joj boljševici brutalno prebili i bacili ga u jamu, a nju u tamnicu, umrla je zaboravljena od svih
Jelena Karađorđević je bila obrazovana, hrabra, vrlo požrtvovana kako prema Srbiji i interesima Srbije, tako i prema svojoj novoj domovini Rusiji.
Iznenadiće vas koje srpske reči koriste i Englezi - čak 28
Engleskih pozajmljenica u našem jeziku ima mnogo, ali čak 28 srpskih reči ušlo je u engleski rečnik. Njih zovemo srbizmi.
Vadi kamen iz kamenoloma pa ga obrađuje: On je Živojin Mišić i potomak srpskog vojskovođe - vredni mladić dostojno nosi veliko ime
U Struganiku, rodnom selu velikog srpskog vojvode, danas živi i radi još jedan Živojin Mišić, potomak slavnog vojskovođe koji sa svojih nepunih trideset godina, delima već pokazuje da je dostojan imena i prezimena koje nosi. Na svojoj dedovini, rukama iz kamenoloma vadi kamen, zarađuje hleb sa devet kora i poštenim radom dokazuje da iver ne pada daleko od klade.
Kako je ajvar dobio ime? Ovo je turska reč i nema veze ni sa paprikom ni sa zimnicom
Ajvar, magična reč koja sva vrata otvara... Stigla je sezona, a ovo tradicionalno jelo ukrasiće sve trpeze – i za doručak, i za ručak, i za večeru, i između. Recept? Svaka domaćica ima svoj. Poreklo? I to bi moglo da bude komplikovano, pa ćemo reći samo da nam pripada svima po malo
Komentari(0)