Danas slavimo TRI VELIKA SVETITELJA: Veruje se da ovi običaji na današnji dan donose mir
Srpska pravoslavna crkva i njeni vernici danas slave svetog prepodobne Isakija, Dalmata i Fausta
Kada se u Dalmatu probudio duh, prezreo je sve svetsko, napustio svoj čin u vojsci, uzeo svog jedinca Fausta i s njim krenuo u predgrađe Carigrada, kod porodice svetog Isakija, gde su obojica postali sveštenici.
Prepodobni Dalmat je prvo bio oficir caru Teodosiju Velikom, koji ga je vrlo cenio i poštovao. Kasnije je, radi Boga, prezreo sve svetovno, pa ostavio ženu i decu i samo sa sinom Faustom otišao kod prepodobnog Isakija.
Prepodobni Isakije je u predgrađu Carigrada imao manastir. Tamo je Dalmatu i Faustu dao monaški čin, a oni su vodili veoma bogougodan život, prepun podviga i isposničkih muka.
Možda vas zanima:
SLAVIMO SVETICE KOJE SU ŽIVELE RASKALAŠNIM I BLUDNIM ŽIVOTOM: Danas svi mogu dobiti OPROST, samo uradite ovo!
Prepodobna Pelagija bila je hrišćanska mučenica i svetiteljka iz 5. veka izuzetne lepote
Danas slavimo Srđevdan: Nikako ne smete uraditi ovu stvar u kući, veruje se da privlači zlo i lošu energiju
Srpska pravoslavna crkva i njeni vernici 20. oktobra slave dan posvećen Svetim mučenicima Sergiju i Vakhu koji je u narodu poznatriji kao Srđevdan.
Možda vas zanima:
SLAVIMO SVETICE KOJE SU ŽIVELE RASKALAŠNIM I BLUDNIM ŽIVOTOM: Danas svi mogu dobiti OPROST, samo uradite ovo!
Prepodobna Pelagija bila je hrišćanska mučenica i svetiteljka iz 5. veka izuzetne lepote
Danas slavimo Srđevdan: Nikako ne smete uraditi ovu stvar u kući, veruje se da privlači zlo i lošu energiju
Srpska pravoslavna crkva i njeni vernici 20. oktobra slave dan posvećen Svetim mučenicima Sergiju i Vakhu koji je u narodu poznatriji kao Srđevdan.
Možda vas zanima:
SLAVIMO SVETICE KOJE SU ŽIVELE RASKALAŠNIM I BLUDNIM ŽIVOTOM: Danas svi mogu dobiti OPROST, samo uradite ovo!
Prepodobna Pelagija bila je hrišćanska mučenica i svetiteljka iz 5. veka izuzetne lepote
Danas slavimo Srđevdan: Nikako ne smete uraditi ovu stvar u kući, veruje se da privlači zlo i lošu energiju
Srpska pravoslavna crkva i njeni vernici 20. oktobra slave dan posvećen Svetim mučenicima Sergiju i Vakhu koji je u narodu poznatriji kao Srđevdan.
Kad je prepodobni Isakije zašao u duboku starost i predosetio da se bliži kraj njegovog života, pozvao je crkvenu družinu i na mesto igumana postavio je prepodobnog Dalmata, po čijem imenu je cela porodica dobila naziv dalmatska.
Prepodobni Dalmat je vodio borbu i protiv vidljivih demona – jeretika nestorijanaca, koji su hulili Prečistu majku Božiju. Bio je pomoćnik svetim ocima na Trećem Vaseljnskom Saboru, održanom u Efesu za vreme carovanja Teodosija mlađeg. Time je Dalmat stekao ljubav cara i svetih otaca, pa je proglašen za starešinu manastira.
Nakon što je ugodio Bogu, u dubokoj starosti se predstavio k NJemu. Tako je i njegov sin, prepodobni Faust, nakon što je prošao svaki bogougodni podvig i proveo život u isposništvu, prešao u besmrtni život.
OBIČAJI
Kako su Dalmat i Faust napustili porodice zbog ljubavi prema Hristu, običaji vezani za današnji dan nalažu da odete u crkvu, zapalite sveću i pomolite se ovim svetiteljima za očuvanje mira i sloge u porodici.
Molitva oca Tadeja koja tera loše misli: Kako zračiš, tako i privlačiš
Reči oca Tadeja treba svima nama uvek da budu u mislima
Znate li zašto se muškarcu cepa košulja kada dobije dete?
Sigurno ste više puta prisustvovali ovom narodnom običaju.
Tajna sanduka Desanke Maksimović - Svedočanstvo o stradanju
Rukopis poeme "Krvava bajka" Desanke Maksimović sačuvan je tokom rata u sanduku. Ova pesma, koja svedoči o tragediji masovnog streljanja u Kragujevcu, simbol je antifašizma i trajno podsećanje na nevine žrtve Drugog svetskog rata.
Sveta Zlata Meglenska: Običaji i verovanja na 24. oktobar u istočnoj Srbiji
Sveta Zlata Meglenska, čiji se praznik obeležava 24. oktobra, zaštitnica je čestitih devojaka i žena. Ovaj praznik se u istočnoj Srbiji slavi kroz molitve i rituale posvećene očuvanju časti i poštenja.
Tajna starih kazandžija: Zanat koji i dalje živi u Srbiji
Kazandžije, zanatlije koje su izrađivale bakrene kazane, nekada su bile stub domaćinstava širom Srbije. Iako je ovaj zanat danas gotovo zaboravljen, njihova veština i dalje živi kroz male radionice koje čuvaju tradiciju.
Komentari(0)