ĆELE-KULA Jeziva građevina napravljena u znak odmazde zbog bitke koja se dogodila 31.maja 1809. godine
Bitka na Čegru je bila ključna bitka tokom Prvog srpskog ustanka protiv Otomanskog carstva. Ova bitka se odigrala 31. maja 1809. godine na brdu Čegar, nedaleko od Niša. Svojim junaštvom istakao se resavski vojvoda Stevan Sinđelić.
Nemogavši da pobedi brojno jače turske snage koje su prodrle u šanac, Sinđelić je pucao iz pištolja u podzemni magacin baruta. U strašnoj eksploziji nastradali su svi srpski vojnici i mnogo Turaka. Da bi zastrašio Srbe, turski paša je u znak osvete i opomene naredio da se od lobanja palih srpskih ustanika sagradi Ćele-kula na ulazu u Niš.
Ćele-kula je građevina četvorougaonog oblika, visine oko 4 metra. U njoj su uzidane 952 lobanje poginulih srpskih vojnika, a danas stoji kao simbol borbe Srba za nezavisnost. Turski zapovednik Niša, Huršid-paša, naredio je Srbima ćurčijama da oderu glave i kože ispune pamukom. Kože ispunjene pamukom poslate su sultanu u Carigrad, u znak pobede. Od lobanja je podignuta Ćele-kula, što na turskom jeziku znači “kula od ljudskih lobanja”.
Zbog poraza na Čegru, Karađorđe je morao da odustane od pohoda u Staru Srbiju, a rumelijski vezir je osvojio celu istočnu Srbiju do Velike Morave, gde je Karađorđe sa naporom uspeo da organizuje odbranu. Zima je takođe pomogla ustanicima, pa su se Turci povukli iz istočne Srbije.
Alfons de Lamartin francuski putopisac je zapisao 1833. pri poseti Ćele kuli:
Nek Srbi sačuvaju ovaj spomenik!
On će naučiti njihovu decu koliko vredi nezavisnost jednog naroda,
pokazujući im po kakvoj su je cenu platili njihovi očevi.
Knez Milan Obrenović je 4. jula 1878. godine podigao prvi spomenik na Čegru sa natpisom Vojvodi Stevanu Sinđeliću i njegovim neumrlim junacima slavno palim ovde 19. maja 1809. napadajući Niš.
Nakon oslobođenja Niša od Turaka 1878. godine, kula je bila otkrivena. Iste godine je ograđena i natkrivena. Četrnaest godina kasnije, dobrovoljnim prilozima stanovnika čitave Srbije, ozidana je kapela koja i danas postoji. Spomenik sa bistom Stevana Sinđelića i reljefom na kome je prikazana bitka na Čegru postavljen je ispred Ćele-kule. Ovaj jezivi spomenik je, umesto da zastrašuje, postao podsticaj za konačno oslobođenje.
Današnji spomenik u obliku kule sagrađen je spajanjem romantizma i dekorativnih elemenata srednjovekovne arhitekture podignut je 1927. godine u prisustvu kralja Aleksandra Karađorđevića, a delo je ruskog emigranta i arhitekte Julijana Djupona.
Pročitajte još:
STARO IME KOJE SE SE I DANAS DAJE DEČACIMA: Ima MNOGO NADIMAKA, a tako se zvao i PROSLAVLJENI SRPSKI PISAC
Muško ime staro-slovenskog porekla
TAJNE NAJUGLEDNIJIH SRBA: Šokiraćete se kada čujete za koje POZNATE LIČNOSTI se tvrdi da su bili MASONI!
Prva “Majka Velika Loža” svih slobodnih zidara sveta – Velika Loža Engleske, osnovana je 1717. u Londonu
BISER SRPSKE KULTURE Manasija, zadivljujući manastir koji je sagradio despot Stefan Lazarević nakon kosovskog boja
Manastir Manasija ili Resava, je jedan od najznačajnijih spomenika srpske srednjovekovne kulture i najznačajnija građevina koja pripada takozvanoj „Moravskoj školi“. Nalazi se na oko 30 kilometara od auto-puta Beograd–Niš, blizu Despotovca.
Srpsko ga je mleko othranilo, a on dizao Turcima imperiju: Srušio beogradsku crkvu da bi sebi sagradio spomenik
Gotovo da ne postoji osoba koja ne zna ko je bio Mehmed paša Sokolović, veliki vezir poreklom iz Bosne.
Da li znate zašto se kaže "od Kulina bana": Mnogi ne znaju ko je zapravo u pitanju, narodno predanje kaže...
U njegovo doba nastao je i jedan važan dokument
Komentari(0)