Danas se obeležava pretpraznik Blagovesti: Na ovaj dan bi svi trebalo da izbegavamo jednu stvar
Danas se slavi Prepodobni Zaharije.
Srpska pravoslavna crkva i njeni vernici danas (6. aprila ) obeležavaju svetog Zaharija, odnosno Pretprazništvo Blagovesti.
Sin Kariona Misirca, koji ostavi ženu i decu i zamonaši se. Zahariju uzme otac k sebi, pošto ga majka nije mogla da ishrani. Iako mlađi od mnogih staraca u Skitu, udostojio se bio većih blagodatnih darova nego mnogi starci.
Od blagodati Božje osećao je kao da mu gori cela unutrašnjost njegova. Na pitanje svetog Makarija, ko je pravi monah, odgovori Zaharija: “Onaj ko sebe neprestano prinuđava na zapovesti Božje”.
Možda vas zanima:
Sveti pragovi i duhovne raskrsnice: Kada se „otvaraju nebesa“ i zašto se tada ništa ne dira
U narodnoj tradiciji, određeni dani nisu bili samo praznici – bili su duhovni pragovi, vremenske kapije između sveta živih i sveta nevidljivih sila.
Žene svetiteljke u srpskom predanju: Ko je štitila neveste, ko decu, a ko bolesne
Iako su često u senci muških svetaca, u narodnom verovanju žene svetiteljke imale su posebnu moć – čuvale su dom, zdravlje i porođaj.
Možda vas zanima:
Sveti pragovi i duhovne raskrsnice: Kada se „otvaraju nebesa“ i zašto se tada ništa ne dira
U narodnoj tradiciji, određeni dani nisu bili samo praznici – bili su duhovni pragovi, vremenske kapije između sveta živih i sveta nevidljivih sila.
Žene svetiteljke u srpskom predanju: Ko je štitila neveste, ko decu, a ko bolesne
Iako su često u senci muških svetaca, u narodnom verovanju žene svetiteljke imale su posebnu moć – čuvale su dom, zdravlje i porođaj.
Možda vas zanima:
Sveti pragovi i duhovne raskrsnice: Kada se „otvaraju nebesa“ i zašto se tada ništa ne dira
U narodnoj tradiciji, određeni dani nisu bili samo praznici – bili su duhovni pragovi, vremenske kapije između sveta živih i sveta nevidljivih sila.
Žene svetiteljke u srpskom predanju: Ko je štitila neveste, ko decu, a ko bolesne
Iako su često u senci muških svetaca, u narodnom verovanju žene svetiteljke imale su posebnu moć – čuvale su dom, zdravlje i porođaj.
A na pitanje avve Mojseja, šta znači biti monah, Zaharija skine svoju kamilavku i zgazi nogama pa reče: “Ako čovek ne bude ovako sokrušen, ne može biti monah!”
Bio je velikim svetilom među monasima u pustinji, i mlad se upokojio u Gospodu.
Pošto je sveti Zaharije bio odraz blagosti i mira, običaji nalažu da se vernici sutra trude da nastave tu tradiciju. Drugim rečima, da izbegavaju bilo kakve svađe i sukobe.
Tropar (glas 4):
Danas je početak vaseljenske radosti, da zapevamo pretprazničko otkrivenje, jer evo Gavrilo dolazi, noseći Djevi blagovest i kliče Joj: Raduj se, blagodatna, Gospod je s Tobom!
– Šta čoveku vredi. Ti Gospode, reče. Da sva svet prostrani u svojinu steče, Kada mora danas il’ sutra umasti. A stečeno blago njega nadživeti! Šta vredi da krunu on na glavu stavi Kad je iza sebe mora da ostavi! Šta mu vredi zlato i hrpa od srebra Kad proraste trava kroz suha mu rebra! Šta pomaže svila, biser i jestiva. Kad ga sunce više ne sagleda živa! Izgubi li dušu, šta mu svet pomaže? Tel'o mu bez duše u grob se polaže. Telo mu i duša, oboje umrli. Svako svojim putem svome grobu hrli. Dva mrtvaca tada ljudi sahranjuju, Ni za jednim od njih gorko ne tuguju. O nek čuva dušu ko razuma ima, Opomenu jasnu Ti si dao svima. Duša je jedino što se može spasti. Sve drugo u svetu – i svet he propasti. O Gospode dragi, kad Tvoj savet znamo. Još i silu Tvoju i pomoć trebamo. O pomozi, blaže, našoj grešnoj duši, Dim sujete svetske da je ne uguši
Turci su raskopali Skenderbegov grob i kosti nosili kao amajliju: Albanski nacionalni heroj je Srbin, njegova porodica počiva u Hilandaru
Đurađ Kastriot je rođen u porodici srpskog porekla. Otac mu se zvao Ivan, a majka Vojislava (Vojsava). Ivan i Vojislava imali su četiri sina i pet kćeri. Zvali su se Repoš, Staniša, Konstantin, Đurađ, Mara, Jela, Angelina, Vlajica i Mamica.
Veliko otkriće kod Prijepolja, arheolozi ostali u čudu: Pronašli pečat koji menja tok celog istraživanja, manastir nije posvećen Svetom Petru i Pavlu, već Svetom Simeonu Mirotočivom
Najnovija arheološka istraživanja sprovedena u manastiru Pustinja kod Prijepolja otkrila su istorijsku istinu koja menja dosadašnja saznanja. Iako se decenijama verovalo da je u pitanju manastir posvećen Svetom Petru i Pavlu, arheolozi su pronašli olovni pečat sa likom Svetog Simeona Mirotočivog, što potvrđuje da je manastir zapravo posvećen ovom svetitelju.
Sveti Luka u srpskom narodu: Dan kada se ne radi, ne svađa i ne kreće na put
Sveti Luka je među najpoštovanijim svecima u srpskom narodu – ne samo kao apostol i lekar, već i kao duhovni štit pred dolazak zime
MILAN SEKULIĆ, GRADITELJ ZGRADA „ALBANIJE" I „POLITKE": Dao je trajni doprinos izgledu Beograda
Kolekcionar Milan Sekulić, pored toga što je Beogradu zaveštao najveću privatnu zbirku ikona, ostavio je veliki trag kao graditelj.
Kad se kuća čisti metlom u krug: Zaboravljeni rituali iz srpskih sela koje niko više ne radi
Nekada je metla bila više od alata – njome se nije samo uklanjao prah, već i zlo, bolest i nevolja, ako se koristila u pravo vreme i na pravi način
Komentari(0)