Danas imate veliki razlog da prošetate kroz šumu ili livadu: Činite to u čast svetog Evstatija, a evo zašto je važno to da uradite
Od trećeg veka po Hristovom rođenju do danas, njegovo ime se izjednačavalo sa velikomučeništvom i zaštititnikom lovaca
Srpska pravoslavna crkva i vernici danas slave praznik posvećen Svetom Evstatiju, ranohrišćanskom svetitelju koji se od davnina spominje kao zaštitnik lovaca i šuma.
Sveti Evstatije (negde se pominje i kao Sveti Jevstatije) dugi niz godina i sam je bio paganin. Služio je kao rimski vojskovođa u 1. veku nove ere u vreme careva Tita i Trajana i pre nego što je kršten kao hrišćanin se zvao Plakida.
Međutim, iako osvajač, Plakida je bio pravedan i dobar čovek koga je narod poštovao i voleo.
Možda vas zanima:
Danas su Mitrovske zadušnice: Dan kada duše predaka dolaze da vide jesmo li ih zaboravili
U tišini groblja, uz sveću, koljivo i molitvu, Srbi danas obeležavaju dan koji nije ni tuga ni praznik – već veza između nas i onih koji su nas gledali kad smo prvi put udahnuli
Sveti Luka u srpskom narodu: Dan kada se ne radi, ne svađa i ne kreće na put
Sveti Luka je među najpoštovanijim svecima u srpskom narodu – ne samo kao apostol i lekar, već i kao duhovni štit pred dolazak zime
Možda vas zanima:
Danas su Mitrovske zadušnice: Dan kada duše predaka dolaze da vide jesmo li ih zaboravili
U tišini groblja, uz sveću, koljivo i molitvu, Srbi danas obeležavaju dan koji nije ni tuga ni praznik – već veza između nas i onih koji su nas gledali kad smo prvi put udahnuli
Sveti Luka u srpskom narodu: Dan kada se ne radi, ne svađa i ne kreće na put
Sveti Luka je među najpoštovanijim svecima u srpskom narodu – ne samo kao apostol i lekar, već i kao duhovni štit pred dolazak zime
Možda vas zanima:
Danas su Mitrovske zadušnice: Dan kada duše predaka dolaze da vide jesmo li ih zaboravili
U tišini groblja, uz sveću, koljivo i molitvu, Srbi danas obeležavaju dan koji nije ni tuga ni praznik – već veza između nas i onih koji su nas gledali kad smo prvi put udahnuli
Sveti Luka u srpskom narodu: Dan kada se ne radi, ne svađa i ne kreće na put
Sveti Luka je među najpoštovanijim svecima u srpskom narodu – ne samo kao apostol i lekar, već i kao duhovni štit pred dolazak zime
Jedna od njegovih velikih strasti bio je lov. Kada je jednom prilikom krenuo u šumu, predanje kaže da je ugledao jelena kome je među rogovima svetleo krst. Plakida mu je bez bojazni prišao i tada mu se prema priči javio Bog. Nakon toga, vojskovođa je otišao kod hrišćanskog sveštenika i krstio se zajedno sa ženom i oba sina dobivši ime Evstatije.
Kada se nakon toga vratio u šumu, na mesto gde je ugledao jelena, Bog mu se obratio i prorekao mu težak život i stradanje u Hristovo ime, ali i večnu slavu.
Evstatije je nakon toga tajno napustio Rim i sa porodicom počeo da živi među prostim narodom i pomaže nesrećnima. Međutim, kako je i bili prorečeno, snađoše ga mnoge nedaće - varvari mu oteše ženu, a sinove napadoše i odvukoše zveri. Ono što Evstatije nije znao je bilo to da su mu decu spasli čobani, a i da je varvarin koji se usudio da mu ukrade ženu ubrzo poginuo i da su oni bezbedni.
Međutim, tu nije bio kraj njegovim iskušenjima! Kada je stigao u Rim, saznao je da je car Trajan umro. Sada je na prestolu sedeo Adrijan koji je, umesto da nagradi Evstatija, od svetitelja tražio da prinese žrtve paganskim bogovima.
Kada je bivši vojskovođa to odbio rekavši da je hrišćanin, novi car ga je zajedno sa sinovima i ženom bacio divljim zverima. Međutim, nijedna životinja nije htela da povredi ovu porodicu! Nakon toga, naređeno je da budu zatvoreni u usijanog metalnog vola koji je korišćen kao sprava za mučenje. Kada su ih nakon 3 dana izvadili odatle, i Jevstatije i njegova porodica bili su mrtvi, ali njihova tela behu nepovređena i nesagorela.
Tri dana posle smrti narod je, u znak zahvlanosti za sve što je ovaj dobri čovek učinio, preneli telo Evstatije i njegove porodice i sahranili ih po hrišćanskim običajima.
Sveti Evstatije od pamtiveka se praznuje kao zaštitnik lova i lovaca u Srbiji. Veruje se da se danas valja prošetati po šumama i livadama u njegovu čast jer će tako svakoga pratiti dobra, "lovačka" sreća.
Običaj „nošenja noći“: Zašto su naši stari decu nosili preko praga kad padne mrak
Kad dete plače noću, budi se u isto vreme ili gleda „u ćošak“, narod je znao: noć mu je „ušla u dušu“. Zato su ga nosili tri puta preko praga – da ga vrate iz senke
Tri dana pred Mitrovdan: Verovalo se da tada duhovi obilaze domove i gledaju ko ih pamti
Uoči praznika Svetog Dimitrija, narod je ćutao, palio sveće i nije otvarao vrata posle mraka – jer se verovalo da mrtvi još jednom dolaze pred kuću
Vekovni prsten na prstu mrtvog: Zašto se pokojnici sahranjuju sa burmom i šta se dešava ako se skine
U srpskoj tradiciji, burma nije samo znak braka – već veza između duša. Zato se i posle smrti ostavlja na ruci, da pokojnik zna kome pripada – i da ne zaboravi put ka miru
Srbi na grob za Zadušnice prostiru stolnjake kao da je slava: Sveštenik otkrio koji je stav Srpske pravoslavne crkve o bizarnom običaju
U mnogim sredinama u Srbiji na groblje se za Zadušnice pored sveća iznosi i mnogo hrane.
Zašto se gledalo da li se dim diže pravo: Znak dobra, zla i tihe poruke neba
U staroj srpskoj tradiciji dim nije bio samo posledica vatre – bio je poruka, predskazanje i pokazatelj duhovnog stanja kuće i naroda
Komentari(0)