Danas slavimo Prepodobnu KSENIJU RIMLJANKU: Veruje se da će doneti sreću svakoj ženi koja izgovori sledeće reči
Srpska pravoslavna crkva slavi je 24. januara po crkvenom, a 6. februara po gregorijanskom kalendaru
                                Prepodobna Ksenija rođena je u Rimu kao jedinica ćerka znamenitog senatora. Privučena ljubavlju Hristovom ne htede stupati u brak, kako željahu roditelji njeni, nego, da bi izbegla to, odbegne iz doma tajno sa dve robinje svoje, i dođe na ostrvo Koa, u mesto Milas, gde osnuje devičku obitelj podvizavajući se tu do smrti. Iako beše slaba žena, ipak imađaše mušku izdržljivost u postu, molitvi i bdenju.
Često po celu noć stajaše na molitvi; beše odevena bednije od svih sestara, a na hleb koji jeđaše, često posipaše pepeo iz kadionice. U času njene smrti (+ 450. godine) pojavi se divno znamenje nad devičkim manastirom: venac od zvezda sa krstom u sredini, sjajnijim od sunca. Od njenih moštiju mnogi bolesnici dobiše isceljenje. Robinje njene sledovahu u svemu primeru svoje igumanije, i kada umreše, biše sahranjene, po svojoj želji, kod nogu blažene Ksenije.
Prepodobna Ksenija i danas se smatra zaštitnicom žena. Pripadnice lepšeg pola danas bi trebalo da se suzdrže od bilo kakvog posla. naročito se to odnosi na kućne poslove.
Možda vas zanima:
            Sveti Arhangel Mihailo: Ko je zapravo Božji vojvoda koga Srbi slave na Aranđelovdan
Aranđelovdan, koji se obeležava 21. novembra, spada među najvažnije slave u srpskom narodu. Sveti Mihailo ne dolazi tiho – on dolazi s mačem, da preseče zlo i zaštiti pravdu.
            Tri dana pred Mitrovdan: Verovalo se da tada duhovi obilaze domove i gledaju ko ih pamti
Uoči praznika Svetog Dimitrija, narod je ćutao, palio sveće i nije otvarao vrata posle mraka – jer se verovalo da mrtvi još jednom dolaze pred kuću
Možda vas zanima:
            Sveti Arhangel Mihailo: Ko je zapravo Božji vojvoda koga Srbi slave na Aranđelovdan
Aranđelovdan, koji se obeležava 21. novembra, spada među najvažnije slave u srpskom narodu. Sveti Mihailo ne dolazi tiho – on dolazi s mačem, da preseče zlo i zaštiti pravdu.
            Tri dana pred Mitrovdan: Verovalo se da tada duhovi obilaze domove i gledaju ko ih pamti
Uoči praznika Svetog Dimitrija, narod je ćutao, palio sveće i nije otvarao vrata posle mraka – jer se verovalo da mrtvi još jednom dolaze pred kuću
Možda vas zanima:
            Sveti Arhangel Mihailo: Ko je zapravo Božji vojvoda koga Srbi slave na Aranđelovdan
Aranđelovdan, koji se obeležava 21. novembra, spada među najvažnije slave u srpskom narodu. Sveti Mihailo ne dolazi tiho – on dolazi s mačem, da preseče zlo i zaštiti pravdu.
            Tri dana pred Mitrovdan: Verovalo se da tada duhovi obilaze domove i gledaju ko ih pamti
Uoči praznika Svetog Dimitrija, narod je ćutao, palio sveće i nije otvarao vrata posle mraka – jer se verovalo da mrtvi još jednom dolaze pred kuću
Danas bi trebalo da odete do crkve, zapalite sveću i izgovorite sledeće reči:
“U tebi se, mati, sigurno spase bogolikost, jer si primivši Krst, sledila Gospoda Hrista. Delima si učila prezirati telo, želeći više za dušu stvari besmrtne, zato i sa Anđelima, Sveta Ksenijo, raduje se duh tvoj.”
            Zimski dani u manastiru: Tišina, oganj i molitva dok napolju veje
Kad sneg prekrije zidine i svet utihne, srpski manastiri postaju mesta u kojima vreme stane. Unutra – tiha vatra, tiša molitva, i duša koja se vraća sebi.
            „Tiha nedelja“: Dan kada se ni dete ne budi pre vremena
U srpskoj tradiciji, nedelja nije bila samo dan odmora, već dan tišine. Dan za sabranost, mir u kući i poštovanje ritma duše – a ne za planove, poslove i galamu.
            Sveti Arhangel Mihailo: Ko je zapravo Božji vojvoda koga Srbi slave na Aranđelovdan
Aranđelovdan, koji se obeležava 21. novembra, spada među najvažnije slave u srpskom narodu. Sveti Mihailo ne dolazi tiho – on dolazi s mačem, da preseče zlo i zaštiti pravdu.
            Kako su naši stari prepoznavali dolazak zime: Zaboravljeni narodni „prognozeri“
Nisu imali aplikacije ni meteorologe, ali su znali – ako mačka legne na leđa, sneg je blizu. A ako dim ide pravo, dani su brojani.
            Zašto se u kući ne peva posle zalaska sunca: Tiha pravila srpskog domaćinstva
Stari su govorili – „Ne pevaj uveče, da ne zaplačeš ujutru.“ U toj rečenici nije bilo pretnje, već mudrosti o poštovanju noći, doma i duhovnog mira.
                
            
Komentari(0)