KOLIKO DANA TREBA DA SE SLAVI SLAVA? Srbi su saglasni da je OVO pravilo NAJVAŽNIJE i da svako mora da ga ispoštuje

Teodora Tojagić

12:00

Kultura 0

Krsna slava je glavna odlika srpskog Pravoslavlja za koju ne zna ostali hrišćanski svet

Slava
Shutterstock

Sveti Sava je mnogobožačke kumire i idole zamenio velikom svetiteljima Crkve Hristove, pa je tako svaki dom dobio zaštitnika kojeg porodično obeležavamo kao krsnu slavu.

Prema crkvenom kanonu slavu čine slavski hleb, koljivo, sveža od čistog voska, crno vino simbol Hristove krvi, malo ulja i kandilo.

Običaji nalažu da se slava slavi 3 dana: dan uoči slave se koristi za "dizanje slave" i već od 17h se pali kandilo i sveća, a domaćin čeka prve goste. Glavni dan slave se lomi krsni hleb, da bi se treći dan slave ili na okrilje dočekivali oni gosti koji nisu stigli da dođu tokom prva dva dana.

Možda vas zanima:

Možda vas zanima:

Možda vas zanima:

Međutim, kao i svi, pa i ovaj običaj je prilagođen novom vremenu. Zbog toga smo pitali Srbe koliko dana slave slavu? Evo šta su nam rekli:

"Obožavam slavu i sve vezanu za nju. To se kod nas produži na tri do četiri dana, ali sve je svečano i lepo."

"Samo kada bi se slavilo kako treba, ali većina slavi sa što više hrane i piča, a ono najvažnije slavski kolač, žito i sveća nije na stolu."

Većina je priznala da slave slavu jedan dan, s tim što goste pozovu na ručak u određeno vreme.

"Slavi se onoliko koliko ko ima para. Neko tri dana, neko dva ili jedan."

"Prvi dan slavim sa porodicom, drugi dan zovnem komšije na kafu i to je to," priznaju mnogi. Dok je većina složna da je glavno druženje, pa vole kada se slava prolongira i na tri ili četiri dana.

Rahela Ferari

Rahela Ferari – glumica koja je bežala od Gestapoa i preko noći osedela

Kultura

10:00

15 septembar, 2025

Kada se spomene ime Rahele Ferari, pred očima oživljavaju likovi baka, majki, komšinica, ali i ozbiljnih žena koje su obeležile pozorište i film. Njena karijera trajala je više od pola veka, a iza sebe je ostavila trag u preko 90 filmskih i televizijskih ostvarenja. Ali, njen život bio je mnogo dramatičniji od uloga koje je igrala.

Hajduk Veljko

Kako je Hajduk Veljko branio Negotin sa „Praskalicom“

Kultura

17:00

14 septembar, 2025

Hajduk Veljko Petrović (1780–1813) upamćen je kao neustrašivi vojvoda Prvog srpskog ustanka. Njegova borba za slobodu bila je oličena u topu nadimka „Praskalica“, koji je branio Negotin i krajinu. Ime ovog junaka ostalo je u narodnim pesmama, a njegova junačka smrt postala je simbol nepokolebljive odbrane otadžbine.

Tagovi:

Komentari(0)

Loading