KOLIKO DANA TREBA DA SE SLAVI SLAVA? Srbi su saglasni da je OVO pravilo NAJVAŽNIJE i da svako mora da ga ispoštuje
Krsna slava je glavna odlika srpskog Pravoslavlja za koju ne zna ostali hrišćanski svet
Sveti Sava je mnogobožačke kumire i idole zamenio velikom svetiteljima Crkve Hristove, pa je tako svaki dom dobio zaštitnika kojeg porodično obeležavamo kao krsnu slavu.
Prema crkvenom kanonu slavu čine slavski hleb, koljivo, sveža od čistog voska, crno vino simbol Hristove krvi, malo ulja i kandilo.
Običaji nalažu da se slava slavi 3 dana: dan uoči slave se koristi za "dizanje slave" i već od 17h se pali kandilo i sveća, a domaćin čeka prve goste. Glavni dan slave se lomi krsni hleb, da bi se treći dan slave ili na okrilje dočekivali oni gosti koji nisu stigli da dođu tokom prva dva dana.
Možda vas zanima:

Kako da vam se slavski kolač ne "rascveta" po površini: Trik zbog kojeg zadržava belinu
Slava je nezamisliva bez tri glavna simbola – žita, vina i slavskog kolača.

Kako se čestita slava: Najlepše čestitke za svakog sveca
Kako se pravilno čestita slava i da li se reči koje upućujemo domaćinu razlikuju zavisno od slave - pročitajte!
Možda vas zanima:

Kako da vam se slavski kolač ne "rascveta" po površini: Trik zbog kojeg zadržava belinu
Slava je nezamisliva bez tri glavna simbola – žita, vina i slavskog kolača.

Kako se čestita slava: Najlepše čestitke za svakog sveca
Kako se pravilno čestita slava i da li se reči koje upućujemo domaćinu razlikuju zavisno od slave - pročitajte!
Možda vas zanima:

Kako da vam se slavski kolač ne "rascveta" po površini: Trik zbog kojeg zadržava belinu
Slava je nezamisliva bez tri glavna simbola – žita, vina i slavskog kolača.

Kako se čestita slava: Najlepše čestitke za svakog sveca
Kako se pravilno čestita slava i da li se reči koje upućujemo domaćinu razlikuju zavisno od slave - pročitajte!
Međutim, kao i svi, pa i ovaj običaj je prilagođen novom vremenu. Zbog toga smo pitali Srbe koliko dana slave slavu? Evo šta su nam rekli:
"Obožavam slavu i sve vezanu za nju. To se kod nas produži na tri do četiri dana, ali sve je svečano i lepo."
"Samo kada bi se slavilo kako treba, ali većina slavi sa što više hrane i piča, a ono najvažnije slavski kolač, žito i sveća nije na stolu."
Većina je priznala da slave slavu jedan dan, s tim što goste pozovu na ručak u određeno vreme.
"Slavi se onoliko koliko ko ima para. Neko tri dana, neko dva ili jedan."
"Prvi dan slavim sa porodicom, drugi dan zovnem komšije na kafu i to je to," priznaju mnogi. Dok je većina složna da je glavno druženje, pa vole kada se slava prolongira i na tri ili četiri dana.

Zašto se ognjište nikada nije gasilo: Oganj kao sveto mesto doma, ulaz za duše i najstariji bog u srpskoj religiji
U tradicionalnim srpskim kućama, ognjište nije bilo samo mesto za kuvanje – bilo je centar sveta. Vatra se nije gasila bez molitve, pepeo nije iznošen bez reči, a oganj se poštovao kao živo biće.

Zašto se verovalo da sova “zove” mrtve: Noćne ptice u srpskoj mitologiji i njihova uloga u životu i smrti
U narodnom predanju Srba, sova nije bila samo ptica noći – već tihi glasnik onostranog. Ako se oglasi iznad kuće, naročito u ponoć, verovalo se da “neko mora poći” ili da duša luta bez mira.

Ko su bili Vetrenjaci: Nevidljiva bića iz srpskih planina koja su donosila bolest, šapat i inspiraciju
U narodnim verovanjima srpskog naroda, posebno u planinskim krajevima, verovalo se da kroz vetar prolaze nevidljiva bića – Vetrenjaci. Oni nisu ni dobri ni zli, ali njihov dah može doneti i pesmu i ludilo.

Zašto su žene u Levaču stavljale crvenu vunu pod prag kada dete krene u školu: Vuna kao amajlija i glas predaka
U selima Levača, početak škole bio je više od koraka ka znanju – bio je trenutak kada se dete izlaže svetu. Zato su majke i bake stavljale crvenu nit vune pod prag – da dete ostane bistro, zdravo i vezano za dom.

Konj u srpskom predanju: Sveti pratilac ratnika, vodič duše i životinja koja vidi ono što ljudi ne smeju
U staroj srpskoj mitologiji, konj nije bio samo jahaća životinja, već posrednik između svetova. Verovalo se da vidi duhove, oseća smrt i ponekad vodi dušu na onaj svet – tiho, bez pitanja.
Komentari(0)