Izgubio glavu u zasedi na Košutnjaku: Knez Mihailo Obrenović u smrtnom ropcu izgovorio tri reči koje su ostale misterija

Teodora Tojagić

17:00

Kultura

Bio je na čelu Srbije u dva navrata i upamćen je kao jedan od najprosvećenijih vladara, čovek koji je isterao Turke iz naše zemlje i udario temelje moderne države

Knez Mihailo
WIKIMEDIA COMMONS

Srbija se seća jednog od svojih najprosvećenijih vladara, veštog diplomate i vizionara koji je udario temelje moderne države. Knez Mihailo Obrenović možda nije bio ono što je srpski narod želeo, ali jeste ono što mu je bilo potrebno. Knez je neumorno radio na modernizaciji države, približavanju Evropi, a za vreme njegove vladavine Srbija je po prvi put u modernoj istoriji prestala da bude tek “turska kasaba” i postane država rame uz rame sa ostalim evropskim zemljama tog vremena.

Sve ovo, u kombinaciji sa apsolutističkom vladavinom, Knezu Mihailu je donelo mnogo neprijatelja – i u zemlji i u inostranstvu. Na kraju, oni su mu i došli glave. Knez Mihailo ubijen je na Košutnjaku 29. maja (po starom kalendaru) 1868. godine. Glavni organizatori i izvršioci zavere su bili braća Radovanovići, koji su se svetili zbog robije svoga brata Ljubomira Radovanovića.

Kosta Radovanović, glavni izvršilac ubistva je bio imućan i ugledan trgovac. Njegov brat Pavle Radovanović je bio s njim za vreme atentata, a treći od braće je bio Đorđe Radovanović. Neposredni pomagači u ubistvu su bili Lazar Marić, bivši predsednik beogradskog okružnog suda i Stanoje Rogić, bivši trgovac.

Možda vas zanima:

knez mihailo

Kad su kneza Mihaila iskasapili na Košutnjaku, on je došao da se uveri da je mrtav: Lovci na njegovu glavu spremili su odmazdu, a ceh je platio Karađorđev sin

Kultura

12:00

10 april, 2025

Gotovo sva ubistva srpskih državnika povezuje jedna činjenica, a to je da su pred atentat kao po pravilu svi oni ostajali bez podrške velikih sila. Pošto nije bilo nijedne od tih najmoćnijih država koja bi ih zaštitila, oni bi bili prepušteni određenim činiocima unutar zemlje, koji su ionako želeli njihovo uklanjanje.

knez mihailo

Kad su kneza Mihaila iskasapili na Košutnjaku, on je došao da se uveri da je mrtav: Lovci na njegovu glavu spremili su odmazdu, a ceh je platio Karađorđev sin

Zanimljivosti

17:00

2 april, 2025

Gotovo sva ubistva srpskih državnika povezuje jedna činjenica, a to je da su pred atentat kao po pravilu svi oni ostajali bez podrške velikih sila. Pošto nije bilo nijedne od tih najmoćnijih država koja bi ih zaštitila, oni bi bili prepušteni određenim činiocima unutar zemlje, koji su ionako želeli njihovo uklanjanje.

Zvanična verzija tragičnih događaja na Košutnjaku kaže ovako – bila je nedelja, nešto oko 5 časova popodne kada je knez Mihailo krenuo kočijama da se preveze do Košutnjaka. Sa njim je išao njegov ađutant Svetozar Garašanin, sin Ilije Garašanina, a u kočijama su do kneza sedele Tomanija Obrenović, njegova strina, Anka Konstantinović, njegova sestra od strica i Katarina, Ankina ćerka. Od svih njih, naoružan je bio samo Svetozar i to samo jednom sabljom.

U parku na Košutnjaku pojavili su se Pavle i Kosta Radovanović u svečanim crnim odelima, cilindrima na glavama i uperenim pištoljima u pravcu kneževe kočije. Prvi je pred kočiju izleteo Kosta. Njega je knez Mihailo Obrenović prepoznao zbog spora oko njegovog brata Ljubomira. Na suđenju je Kosta izjavio da nije želeo da ubije nikog drugog osim kneza. Prvi je počeo da puca Kosta, pridružio mu se Pavle.

Knez Mihailo je ubijen sa tri hica, a takođe je stradala i Anka Konstantinović koja je svojim telom pokušala da zaštiti kneza, dok je Svetozar Garašanin ranjen pao sa konja i onesvestio se. Katarina je lakše ranjena. Prema onome što je Kosta ispričao na suđenju, poslednje reči kneza Mihaila bile su: “Dakle, istina je!”

Braća su počela da beže niz Košutnjak prema Topčideru. Tu ih je spazila i jedna vojna patrola i uhapsila ih. Svi zaverenici su izvedeni na saslušanje istog dana. Presuda je bila – smrt. Streljani su u ponoć na Karaburmi, ali pozadina ubistva nikada nije rasvetljena niti se o njoj raspravljalo.

Ubistvo kneza Mihaila je prvi pravi politički atentat u modernoj Srbiji. Kao nalogodavci pominjali su se Karađorđevići, ali i neke strane sile. Zbog poverljivih dokumenata o apsolutističkom režimu kneza Mihaila i presude na smrt Ljube Radovanovića, vlada je sakrila dokumenta sa salušanja i uzroke atentata. Javnosti je samo rečeno da su strani plaćenici ubili kneza Mihaila i da su kažnjeni smrću.

marija i federiko

Ostavio sve i iz Meksika došao u Srbiju samo zbog nje: Neverovatna ljubavna priča Marije iz Užica i Federika, od poznanstva preko interneta do venčanja u crkvi - da moguće je

Kultura

13:00

31 maj, 2025

Marija Vasić iz Užica, studentkinja Pedagoškog fakulteta u Užica, oduvek je sanjala da nauči španski jezik – i upravo ta želja bila je sudbonosna. Preko drugarice upoznaje Federika Vargasa iz Meksika, a svakodnevni razgovori preko interneta ubrzo su prerasli u dublju povezanost. Dugi razgovori prerasli su prvo u iskreno prijeteljstvo, a potom i u pravu ljubav.

Tagovi:

Komentari(0)