Javno-tajnu aferu gledala je milionska publika u bivšoj Jugoslaviji: Volela je Jataganca u “Boljem životu”, a privatan život joj je obeležila ljubav sa ovim čovekom
U kultnoj seriji “Bolji život” bila je Eleonora Majković Spečena, sekretarica čuvenog Jataganca (igrao ga je Josif Tatić)

I to jedna ludo zaljubljena sekretarica u svog šefa. Javno-tajnu aferu gledala je milionska publika u bivšoj Jugoslaviji, a ovo su detalji stvarnog ljubavnog života sjajne Ljiljane Stjepanović.
Naša istaknuta glumica koja je diplomirala na Fakultetu dramskih umetnosti i koja je prvakinja Pozorišta na Terazijama u Beogradu, u pomenutoj seriji Aleksandra Đorđevića i Siniše Pavića igrala je jednu od najupečatljivijih epizodnih uloga.
Printscreen/Instagram
Odlično je dočarala lik posvećene sekretarice, stroge prema svima u svojoj okolini, a jedino blagonaklone prema Jatagancu.
Možda vas zanima:

GREŠKA U SERIJI "BOLJI ŽIVOT" ZA MALO DA JE SKLONI SA MALIH EKRANA: Jedna TAJNA je sačuvala REMEK DELO od PROPASTI
Ovo niste očekivali, mnogi se i dan danas pitaju šta bi bilo da se ovo otkrilo tada

ISPOVEST "JATAGANCA" Čoveka koji se rodio i odrastao u NAJOZLOGLAŠENIJEM KRAJU BEOGRADA
Jatagan-mala kao najveće beogradsko divlje naselje počinje da se formira odmah nakon Prvog svetskog rata sa prilivom novog stanovništva. Ona se prostirala na opštinskom zemiljištu između Bulevara Franše d’Eperea i kompleksa Državne bolnice, a u periodu između dva svetska rata bila je tema mnogih političkih i stručnih polemika povezanih sa stanovanjem u prestonici.
Možda vas zanima:

GREŠKA U SERIJI "BOLJI ŽIVOT" ZA MALO DA JE SKLONI SA MALIH EKRANA: Jedna TAJNA je sačuvala REMEK DELO od PROPASTI
Ovo niste očekivali, mnogi se i dan danas pitaju šta bi bilo da se ovo otkrilo tada

ISPOVEST "JATAGANCA" Čoveka koji se rodio i odrastao u NAJOZLOGLAŠENIJEM KRAJU BEOGRADA
Jatagan-mala kao najveće beogradsko divlje naselje počinje da se formira odmah nakon Prvog svetskog rata sa prilivom novog stanovništva. Ona se prostirala na opštinskom zemiljištu između Bulevara Franše d’Eperea i kompleksa Državne bolnice, a u periodu između dva svetska rata bila je tema mnogih političkih i stručnih polemika povezanih sa stanovanjem u prestonici.
Možda vas zanima:

GREŠKA U SERIJI "BOLJI ŽIVOT" ZA MALO DA JE SKLONI SA MALIH EKRANA: Jedna TAJNA je sačuvala REMEK DELO od PROPASTI
Ovo niste očekivali, mnogi se i dan danas pitaju šta bi bilo da se ovo otkrilo tada

ISPOVEST "JATAGANCA" Čoveka koji se rodio i odrastao u NAJOZLOGLAŠENIJEM KRAJU BEOGRADA
Jatagan-mala kao najveće beogradsko divlje naselje počinje da se formira odmah nakon Prvog svetskog rata sa prilivom novog stanovništva. Ona se prostirala na opštinskom zemiljištu između Bulevara Franše d’Eperea i kompleksa Državne bolnice, a u periodu između dva svetska rata bila je tema mnogih političkih i stručnih polemika povezanih sa stanovanjem u prestonici.
Van kamere i mnogo pre nego što je dobila velike uloge, Ljiljana je bila u braku sa Bojanom Repićem, srednjoškolskom ljubavi.
Udala se veoma mlada, sa željom da ljubav potraje. Sa suprugom je dobila sinove Vlastimira i Igora. A ono što je počelo kao divna mladalačka ljubav, završilo se razvodom, šest godina nakon venčanja.
Ljiljana se više nije udavala. Posvetila se sinovima koji su joj podarili dve unuke, Kseniju koja poput nje obožava glumu i Ljiljanu koja nosi njeno ime.
Pre i posle “Boljeg života” igrala je u brojnim poznatim serijama i filmovima, poput “Muzikanata”, “Tajne porodičnog braka”.
Printscreen
Glumica koja je poznata i po sjajnom glasu, veoma zapaženu ulogu je ostvarila i u seriji “Selo gori, a baba se češlja” u kojoj je igrala Radojku, suprugu Radašina (Radoš Bajić). Serija je, između ostalog, promovisala borbu protiv raka dojke kod žena.

Vojislav Ilić Mlađi i zaboravljena poezija o Šumadiji: stihovi u kojima se čuje miris zemlje i zvuk zvona
Vojislav Ilić Mlađi, često u senci slavnog imenjaka, ostavio je snažan pesnički trag u srpskoj književnosti početkom 20. veka. Njegove pesme o Šumadiji, narodu i običajima danas su nepravedno zaboravljene, iako su svedočanstvo o vremenu u kojem se narodna duša pretakala u stih.

Kako se izrađuje glina iz Jadranske Lešnice: zanat koji živi kroz lonce, pećnice i zemljane saksije
U selu Jadranska Lešnica kod Loznice i danas se vadi glina iz lokalnih oranica, koristi se za pravljenje lonaca, crepulja i pećarskih cigli, a znanje se prenosi kroz porodice. Ova glina je cenjena zbog svoje izuzetne čistoće i izdržljivosti.

"Ljiljkovanje" na Petrovdanske poklade: zaboravljeni dečji običaj iz sela kod Valjeva
Nekada su deca u valjevskom kraju na poklade trčala kroz selo s vencima od ljiljana na glavi, pevajući i prizivajući zdravlje. Danas taj običaj pamte samo stariji, ali u nekim selima još uvek živi u sećanjima.

Bio je srpski vladar iz senke: Pričalo se da je vanbračni sin kneza Miloša, posle ubistva Mihaila venčao se njegovom verenicom, a onda je misteriozno umro
Blaznavčevo delo i njegov uticaj na istoriju Srbije ostali su nedovoljno istraženi i istorijski nepotpuno ocenjeni. Poslednji sati u životu Milivoja Petrovića bili su veoma intrigantni, kao i čitav njegov život, a njegova iznenadna smrt je i dalje obavijena velom misterije.

„Beli medenjak“ iz Negotinske krajine: Zaboravljena sorta belog luka koja se suši u vencima
Luk koji ne pecka, već miriše na detinjstvo: Stara sorta iz Negotina čuva ukus zaboravljenih bašta
Komentari(0)