Vernici danas obeležavaju SVETOG MUČENIKA AGATONIKA: Jedno verovanje je posebno vezano za PRIJATELJSTVA
Pravoslavna crkva proslavlja svetog Agatonika i ostale nikomidijske mučenike
Sveti Mučenik Agatonik je hrišćanski svetitelj i mučenik iz 4. veka.
Živeo je u Nikomediji. Propovedao je Gricima jevanđelje koji su većinom bili pagani. U vreme progona hrišćana pod carem Maksimijanom, uhapšen je Sveti Zotik, zajedno sa svojim učenicima koje su razapeli na krstove, a on je doveden u Nikomediju. Tu su, nastavljajući progon, uhapsili Svetog Agatonika, i druge ostale hrišćane koji su se zatekli u gradu: Prinkipsa, Teoprepija, Akindina, Severijana, Zenona i mnoge druge. Zatim su ih sve zajedno odveli u Vizantiju.
Tokom puta umrli su Sveti Zotik, Teoprepije i Akindin. Sveti Severijan je ubijen kod Halkidona, a Svetog Agatonika, sa ostalima, doveli su u grad Silimvriju u Trakiji gde su svi, nakon mučenja, posečeni mačem pred samim carem Maksimijanom.
Možda vas zanima:
STARINSKI RECEPT ZA SLAVSKO ŽITO: Ne postoji ukusnije!
Donosimo vam starinski recept za slavsko žito.
Polovina vernika slavi, a polovina odlazi na slavu: Sutra je Sveti Nikola, a ove običaje treba ispoštovati
Pravoslavni vernici sutra slave Nikoljdan, krsnu slavu posvećenu Svetom Nikoli - zaštitniku putnika, domorodaca i siromašnih. Tradicionalno, slavlje obuhvata slavsku trpezu, molitve, darivanje dece i poštovanje običaja koji se prenose generacijama.
Možda vas zanima:
STARINSKI RECEPT ZA SLAVSKO ŽITO: Ne postoji ukusnije!
Donosimo vam starinski recept za slavsko žito.
Polovina vernika slavi, a polovina odlazi na slavu: Sutra je Sveti Nikola, a ove običaje treba ispoštovati
Pravoslavni vernici sutra slave Nikoljdan, krsnu slavu posvećenu Svetom Nikoli - zaštitniku putnika, domorodaca i siromašnih. Tradicionalno, slavlje obuhvata slavsku trpezu, molitve, darivanje dece i poštovanje običaja koji se prenose generacijama.
Možda vas zanima:
STARINSKI RECEPT ZA SLAVSKO ŽITO: Ne postoji ukusnije!
Donosimo vam starinski recept za slavsko žito.
Polovina vernika slavi, a polovina odlazi na slavu: Sutra je Sveti Nikola, a ove običaje treba ispoštovati
Pravoslavni vernici sutra slave Nikoljdan, krsnu slavu posvećenu Svetom Nikoli - zaštitniku putnika, domorodaca i siromašnih. Tradicionalno, slavlje obuhvata slavsku trpezu, molitve, darivanje dece i poštovanje običaja koji se prenose generacijama.
U Carigradu je kasnije podignut hram posvećen Svetom Agatoniku.
Pravoslavna crkva proslavlja svetog Agatonika i ostale nikomidijske mučenike 22. avgusta po julijanskom kalendaru.
Verovanja
Prema narodnim verovanjima, danas je poželjno i "valja se" trgovati. Takođe, ovo je dan za susrete i obnovu starih prijateljstva i onih prekinutih, kako bi se u miru i blagostanju dočekala zima.
Dan Svetog mučenika Agatonika pada u doba Međudnevice, kako se u narodu naziva period između Male i Velike Gospojine. U tom periodu se po raznim krajevima Srbije organizuju vašari i sabori, te je takav običaj i na ovaj dan.
Evo kako su zaista izgledali poslednji sati Vuka Karadžića: Način na koji je skončao ostavlja bez teksta, do poslednjeg daha molio da mu ovo donesu iz Srbije
Preminuo je u Beču, daleko od rodnog Tršića i Srbije, a njegova smrt označila je kraj jedne epohe.
Veštačko, a izgleda kao da ga je sama priroda stvorila: Ovo jezero je izletište u okolini čuvene banje
Kako bi grad Aleksinac bio adekvatno snabdevan vodom, trebalo je izgraditi branu i pregraditi reku Moravicu. Na mestu na kome se danas nalazi Bovansko jezero nekada je postojalo selo istoimenog naziva. Sokobanja i Bovansko jezero
DANAS SU DETINJCI: Porodični praznik sa prelepom simbolikom - smatra se da ovaj običaj donosi mir i blagostanje domu
Pravoslavna crkva i njeni vernici danas obeležava Detinjce, radosni porodični praznik koji se slavi tačno tri nedelje pre Božića
Reč amanet čuli smo od naših starih mnogo puta: Ovaj drevni izraz ima duboko značenje, a evo iz kog jezika potiče
U srpskoj narodnoj književnosti i pesništvu, pojam amanet ima posebnu simboliku. U mnogim narodnim pesmama i pričama, junaci ostavljaju amanet svojim najbližima – obično roditelji ili stariji članovi porodice daju svoje poverenje mlađima, obavezivši ih da čuvaju tradiciju, imanje ili porodicu.
NAROD JE OBOŽAVAO, A MUŽA INTERESOVALA KAO LANJSKI SNEG Ko je bila srpska Mona Liza
Muzej Jevrema Grujića u Svetogorskoj ulici u Beogradu čuva portret kraljice Natalije Obrenović poznat pod nadimkom "Srpska Mona Liza". Autor ovog remek-dela bio je veliki srpski slikar Stevan Todorović (1832.-1925.).
Komentari(0)