DA LI ZNATE KO JE BIO SRPSKI LEONDARDO DA VINČI? Izopšten iz društva i gurnut u zaborav (FOTO)
Bio je proganjan od strane komunista, izbačen sa fakulteta, oduzeti mu svi mikroskopi iz kuće da ne može da radi. Dok mu je pola Evrope koristilo udžbenik, u Jugoslaviji mu bio zabranjen.
 
                                Bio je jedan od najvećih vizionara, kojeg je naša zemlja ikada imala.
On je jedan od osnivača Medicinskog, Farmaceutskog i Veterinarskog fakulteta u Beogradu.
                                                                                            
                                                
                                                                                                                                                    
                                                                                                                                                                                                                                            
                                            
                                            
                                        
                                                                                                        
                                    
                                                                                                                                
                                            
                                            
                                            
                                        
                                    
                                                                                                                                
                                            
                                            
                                            
                                        
                                    
                                                                                                                                     vikipedija
                                            
                                        
                                    
                                                                                    
                                                                                            vikipedija
                                        
                                                                                                        
                                    
                                                                                                                                
                                            
                                            
                                            
                                        
                                    
                                                                                                                                
                                            
                                            
                                            
                                        
                                    
                                                                                                                                
Aleksandar Kostić je bio diplomirani doktor medicine, a po drugim interesovanjima strastveni umetnik, istraživač, naučnik i arheolog.
Prvi je uveo medicinski film u Srbiji, a potom i osnovao Beogradski foto-klub.
Arheologijom je počeo da se bavi od trenutka kad je prvi u Grockoj kopajući za temelj vikendice došao do neverovatnih arheoloških otkrića iz perioda Neolita starog Rima iz Srednjeg veka.
                                                                                            
                                                
                                                
                                                                                                    
                                                                                                                                                                                                                                                                                                
                                            
                                            
                                        
                                                                                                        
                                    
                                                                                                                                
                                            
                                            
                                            
                                        
                                    
                                                                                                                                
                                            
                                            
                                            
                                        
                                    
                                                                                                                                     WIKIMEDIA COMMONS
                                            
                                        
                                    
                                                                                    
                                                                                            WIKIMEDIA COMMONS
                                        
                                                                                                        
                                    
                                                                                                                                
                                            
                                            
                                            
                                        
                                    
                                                                                                                                
                                            
                                            
                                            
                                        
                                    
                                                                                                                                
Kostić je živeo u periodu oba svetska rata, a za vreme Prvog samovoljno se prijavio da bude sanitetski lekar i prati srpsku vojsku kroz težak put do Solunskog fronta sa svojom ženom Smiljom Kostić sa kojom je dobio sinove Ivana i Vojislava Kostića, našeg poznatog kompozitora.
Naučne radove su uglavnom zajedno pisali, a francuska vlada ih je oboje odlikovala Nacionalnim ordenom Legije časti, najvišom nagradom koju su pre njih dobili samo Pjer i Marija Kiri.
Uprkos tome što je u tri mandata biran za dekana, dva puta je izbacivan sa fakulteta.
Prvi put 1941. zbog odbijanja saradnje sa okupatorskim vlastima, a drugi (i konačni) put 1952. od strane tadašnje komunističke uprave na fakultetu, kada mu se zabranjuje i oproštajni skup sa studentima.
Na svečanoj sednici Naučno-nastavnog veća Medicinskog fakulteta Univerziteta u Beogradu, 2001. godine je doneta odluka da se stavljaju van snage sva rešenja, odluke i naredbe koje se odnose na prof. Kostića i njegovu ženu.
U Beogradu danas postoji njegova ulica, koja je paralelna sa Sarajevskom ulicom.
Lepote Srbije su i na Viberu gde vam donosimo razne priče, pridružite se našoj zajednici.
BONUS VIDEO:
 
            Turci su raskopali Skenderbegov grob i kosti nosili kao amajliju: Albanski nacionalni heroj je Srbin, njegova porodica počiva u Hilandaru
Đurađ Kastriot je rođen u porodici srpskog porekla. Otac mu se zvao Ivan, a majka Vojislava (Vojsava). Ivan i Vojislava imali su četiri sina i pet kćeri. Zvali su se Repoš, Staniša, Konstantin, Đurađ, Mara, Jela, Angelina, Vlajica i Mamica.
 
            Veliko otkriće kod Prijepolja, arheolozi ostali u čudu: Pronašli pečat koji menja tok celog istraživanja, manastir nije posvećen Svetom Petru i Pavlu, već Svetom Simeonu Mirotočivom
Najnovija arheološka istraživanja sprovedena u manastiru Pustinja kod Prijepolja otkrila su istorijsku istinu koja menja dosadašnja saznanja. Iako se decenijama verovalo da je u pitanju manastir posvećen Svetom Petru i Pavlu, arheolozi su pronašli olovni pečat sa likom Svetog Simeona Mirotočivog, što potvrđuje da je manastir zapravo posvećen ovom svetitelju.
 
            Sveti Luka u srpskom narodu: Dan kada se ne radi, ne svađa i ne kreće na put
Sveti Luka je među najpoštovanijim svecima u srpskom narodu – ne samo kao apostol i lekar, već i kao duhovni štit pred dolazak zime
 
            MILAN SEKULIĆ, GRADITELJ ZGRADA „ALBANIJE" I „POLITKE": Dao je trajni doprinos izgledu Beograda
Kolekcionar Milan Sekulić, pored toga što je Beogradu zaveštao najveću privatnu zbirku ikona, ostavio je veliki trag kao graditelj.
 
            Kad se kuća čisti metlom u krug: Zaboravljeni rituali iz srpskih sela koje niko više ne radi
Nekada je metla bila više od alata – njome se nije samo uklanjao prah, već i zlo, bolest i nevolja, ako se koristila u pravo vreme i na pravi način
 
                 
            
Komentari(0)