MORBIDNI RITUALI KOD SRBA KADA NEKO UMRE U nekim delovima Srbije ljudi otvaraju prozore i vrata i okreću stolice naopako, EVO ZAŠTO
Po hrišćanskom verovanju i učenju crkve, smrt je prelazak iz ovozemaljskog privremenog života u nebeski večni život. Zato se svaki hrišćanin celoga svoga života priprema za taj prelazak.
Svaki čovek, još za života, odredi mesto gde želi da bude sahranjen, a kada dođe u stare godine, on sa svojim ukućanima ili prijateljima priprema sve šta je potrebno za sahranu jednog hrišćanina.
Čim se samrtnik počne razdvajati sa dušom, počne, dakle, lagano izdisati, priprema se sveća koja se pali, i stavlja iznad njegove glave, ili mu se stavi u ruke. Sveću pali najbliži i najdraži srodnik. Čim pokojnik ispusti dušu, pristupa se pripremi za ukop.
Za neke od ovih običaja ćete verovatno prvi put čuti i reći ćete da niste bili svedok istih, ali u nekim krajevima Srbije, selima i varošima ovo su normalni srpski običaji kada dođe do smrti u nekoj kući.
Možda vas zanima:
TRADICIJA KOJU CRKVA ZABRANJUJE Ove običaje prema pokojnicima poštuju svi, a zapravo su potpuno pogrešni
U savremeno doba neretko se dešava da se na pravoslavnim grobljima sprovode suvišni srpski običaji, nepoznati u davna vremena, a kao znak nekog novog, pomodnog trenda.
SVETI TOMA, SEDI DOMA: Praznik Nevernog Tome donosi kišu, štiti od vukova, a evo zašto danas svi zanatlije staju sa radom
Danas, 19. oktobra, obeležava se Tomindan, veliki hrišćanski praznik posvećen Svetom apostolu Tomi. Iako ga svi znaju kao "Nevernog Tomu", on se poštuje kao zaštitnik zanatlija i svetac koji donosi kišu. Otkrivamo zašto se na Tomindan nikuda ne ide i kakva je stara izreka ključna za današnji dan.
Možda vas zanima:
TRADICIJA KOJU CRKVA ZABRANJUJE Ove običaje prema pokojnicima poštuju svi, a zapravo su potpuno pogrešni
U savremeno doba neretko se dešava da se na pravoslavnim grobljima sprovode suvišni srpski običaji, nepoznati u davna vremena, a kao znak nekog novog, pomodnog trenda.
SVETI TOMA, SEDI DOMA: Praznik Nevernog Tome donosi kišu, štiti od vukova, a evo zašto danas svi zanatlije staju sa radom
Danas, 19. oktobra, obeležava se Tomindan, veliki hrišćanski praznik posvećen Svetom apostolu Tomi. Iako ga svi znaju kao "Nevernog Tomu", on se poštuje kao zaštitnik zanatlija i svetac koji donosi kišu. Otkrivamo zašto se na Tomindan nikuda ne ide i kakva je stara izreka ključna za današnji dan.
Možda vas zanima:
TRADICIJA KOJU CRKVA ZABRANJUJE Ove običaje prema pokojnicima poštuju svi, a zapravo su potpuno pogrešni
U savremeno doba neretko se dešava da se na pravoslavnim grobljima sprovode suvišni srpski običaji, nepoznati u davna vremena, a kao znak nekog novog, pomodnog trenda.
SVETI TOMA, SEDI DOMA: Praznik Nevernog Tome donosi kišu, štiti od vukova, a evo zašto danas svi zanatlije staju sa radom
Danas, 19. oktobra, obeležava se Tomindan, veliki hrišćanski praznik posvećen Svetom apostolu Tomi. Iako ga svi znaju kao "Nevernog Tomu", on se poštuje kao zaštitnik zanatlija i svetac koji donosi kišu. Otkrivamo zašto se na Tomindan nikuda ne ide i kakva je stara izreka ključna za današnji dan.
U selima porodica i rodbina sprovode sve običaje koji prethode sahrani. To su kupanje, oblačenje, kao i opelo koje se neretko vrši u dvorištu pre odlaska na groblje.
Ipak, u moru jezivih i morbidnih običaja, u nekim regionima se praktikuju i “dodatni” rituali.
Na primer, u nekim delovima Srbije ljudi otvaraju prozore i vrata, a sav nameštaj – stolice, stolove i klupe, pa i posude se okreću naopako.
Ovaj ritual se praktikuje kako duša pokojnika ne bi ostala u kući i ne bi uznemiravala rodbinu. Pored ovoga, ne samo u pokojnikovoj, već i u okolnim kućama se prosipa voda koja se smatra nečistom, sve dok se pokojnik ne odveze na groblje.
Lepote Srbije su i na Viberu gde vam donosimo razne priče, pridružite se našoj zajednici.
BONUS VIDEO:
MUZEЈ MRTVOG JEZIKA: Jedino mesto u Srbiji gde se govori rumunski jezik cara Trajana i zašto je ta kultura pod zaštitom
Vlaška zajednica u Istočnoj Srbiji čuva jedinstven jezički fenomen: arhaične romanske dijalekte koji su se razvijali u potpunoj izolaciji vekovima. Otkrivamo zašto se ovaj jezik, najbliži izvornom latinitetu Balkana, naziva "jezikom cara Trajana" i kako je pitanje njegovog imena – vlaški ili rumunski – postalo predmet političkog spora, uprkos naučnoj činjenici da je on živi spomenik antike.
KAMEN KOЈI SE PREMEŠTA: Zašto se na Planini Tari skrivalo hajdučko blago i legenda o neobjašnjivim pomeranjima obeležja
Planina Tara, sa svojom divljom lepotom i gustim, stoletnim šumama, vekovima je bila idealno utočište za sve – od mrkih medveda do hajduka. Otkrivamo zašto su hajduci baš na Tari skrivali blago i kako je legenda o kamenju koje se samo pomera nastala da bi zaštitila najveće tajne planine od pohlepe lovaca na blago.
POSLEDNJI TRAG NEMANJIĆА: Gde je zaista sahranjena Jelena Anžujska i zašto se za njen grob borilo tri dinastije
Jelena Anžujska (1236–1314) jedna je od najzagonetnijih srpskih kraljica. Rođena u plemićkoj lozi Zapada, postala je svetica Pravoslavne crkve, majka dvojice kraljeva i osnivač prve ženske škole u Evropi. Otkrivamo kako je njen grob u Manastiru Gradac postao tačka spajanja katoličke i pravoslavne vere i zašto su se tri dinastije borile za njeno nasleđe.
TAJNA IZGUBLJENOG PIVA: Zašto je Bajloni bio najmoćniji čovek Beograda i kako je nastao recept koji je propao u ratu
Bajlonijeva pijaca, kao i današnji Cetinjski kreativni distrikt, nose ime porodice koja je u Beograd donela industrijsku revoluciju i najbolje pivo na Balkanu. Otkrivamo kako je češki emigrant Ignjat Bajloni, na nagovor zeta, odabrao Srbiju umesto Amerike, stvorio carstvo, i zašto je recept za čuveno svetlo pivo "Prvenac" zauvek nestao nakon bombardovanja.
TITOV ZABORAVLJENI SOLITER: Zašto je Geneks kula u Beogradu imala dva tornja i kako je nastala legenda o 'Kapiji Beograda'
Geneks kula, poznata kao Zapadna kapija Beograda, najupadljiviji je primer brutalističke arhitekture u Srbiji i simbol moći Jugoslavije. Otkrivamo zašto je njena gradnja izazvala burne reakcije, kako je arhitekta Mihajlo Mitrović osmislio dve kule i most, i zašto čuveni rotirajući restoran na vrhu nikada nije zaživeo, ostavljajući iza sebe priču o neostvarenoj utopiji.
Komentari(0)