POSLEDNJE REČI STRELJANIH U KRAGUJEVCU KIDAJU DUŠU: "Zbogom, Mico. Ja danas pogiboh. Zbogom, srce. Budi sretna, sine i bez mene..."
Nemačke okupacione snage streljale su u Kragujevcu 20. i 21. oktobra 1941. godine više hiljada civila u znak odmazde i taj događaj se smatra jednim od najtragičnijih koji se dogodio na tlu Republike Srbije u Drugom svetskom ratu
"Bilo je to u nekoj zemlji seljaka na brdovitom Balkanu, umrla je mučeničkom smrću četa đaka u jednom danu," reči su Krvave bajke Desanke Maksimović.
Slova krvave bajke nisu ispisana samo u čuvenoj pesmi Desanke Maksimović. Na današnji dan pre tačno osamdeset i dve godine 1941. žvrljana su drhtavim rukama na đačkim knjižicama, ličnim kartama i poleđinama koverata...
Pisali su ih ljudi znajući da će biti poslednji pozdrav koji nikada neće moći da izgovore voljenima. Pisala su ih i deca.
Možda vas zanima:
KAKO JE NASTAO ZLATNI KRUG: Priča o najvećem blagu u Srbiji i zašto su se Keltima tresle ruke od straha
Srbija je vekovima bila raskrsnica Rimskog i Keltskog carstva, ali i bogato nalazište zlata. Otkrivamo jednu od najvećih arheoloških misterija: priču o zlatnom keltskom blagu iz Donje Brnjice i zašto su drevni ratnici verovali da je zlato ukleto.
ZAŠTO SU SRBI PALILI KUĆE POSLE POBEDE I KAKO SU U KRAGUJEVCU PREVARILI NEMCE: Nepoznata priča o 21. oktobru!
Kragujevačka tragedija 21. oktobra je simbol stradanja, ali iza nje se krije manje poznata priča o srpskom inatu i sabotaži. Ovo je istina o tome kako su se civili svetili Nemačkim okupatorima u danima užasa.
Možda vas zanima:
KAKO JE NASTAO ZLATNI KRUG: Priča o najvećem blagu u Srbiji i zašto su se Keltima tresle ruke od straha
Srbija je vekovima bila raskrsnica Rimskog i Keltskog carstva, ali i bogato nalazište zlata. Otkrivamo jednu od najvećih arheoloških misterija: priču o zlatnom keltskom blagu iz Donje Brnjice i zašto su drevni ratnici verovali da je zlato ukleto.
ZAŠTO SU SRBI PALILI KUĆE POSLE POBEDE I KAKO SU U KRAGUJEVCU PREVARILI NEMCE: Nepoznata priča o 21. oktobru!
Kragujevačka tragedija 21. oktobra je simbol stradanja, ali iza nje se krije manje poznata priča o srpskom inatu i sabotaži. Ovo je istina o tome kako su se civili svetili Nemačkim okupatorima u danima užasa.
Možda vas zanima:
KAKO JE NASTAO ZLATNI KRUG: Priča o najvećem blagu u Srbiji i zašto su se Keltima tresle ruke od straha
Srbija je vekovima bila raskrsnica Rimskog i Keltskog carstva, ali i bogato nalazište zlata. Otkrivamo jednu od najvećih arheoloških misterija: priču o zlatnom keltskom blagu iz Donje Brnjice i zašto su drevni ratnici verovali da je zlato ukleto.
ZAŠTO SU SRBI PALILI KUĆE POSLE POBEDE I KAKO SU U KRAGUJEVCU PREVARILI NEMCE: Nepoznata priča o 21. oktobru!
Kragujevačka tragedija 21. oktobra je simbol stradanja, ali iza nje se krije manje poznata priča o srpskom inatu i sabotaži. Ovo je istina o tome kako su se civili svetili Nemačkim okupatorima u danima užasa.
Bile su to poslednje misli, želje, poruke, upućene najvoljenijima, za koje su znali da ih više nikada neće videti. Od same pomisli ledi se krv čoveku u žilama...
"Na ovom mestu upisaće se eventualne promene", iskucao je neko u đačkoj knjižici dečaka sa slike. Neko ko nije ni slutio da će ta eventualna promena biti smrt.
Znajući da će uz bat vojničkih čizama biti odvučen na streljanje, srpski đak je običnom olovkom jedino stigao da napiše "Dragi mama i tata, poslednji put"
Muzej u Kragujevcu čuva na desetine takvih pozdrava. Jedan pripada Radoslavu Simiću."Zbogom, Mico. Ja danas pogiboh. Zbogom, srce. Poslednja mi misao na tebe. Budi sretna, sine i bez mene" napisao je čovek, verovatno svojoj ćerkici.
Opraštala su se deca od roditelja, rastajali su se roditelji od dece. Jedan očajan otac stigao je jedino ovo da poruči mališanima:
"Miro, poljubi decu umesto mene. Slušajte mamu deco i čuvajte se. Zbogom zauvek, vaš tata Laza".
Knjigovođa Jakov Medina, uhapšen 18. a streljan 20. oktobra, kratko je napisao: "Lebac sutra nemojte poslati."
Teško je poverovati da je ovakvo zverstvo ljudsko biće moglo da počini drugome.
Još je teže ako znamo da je to učinjeno najmanje 2.400 puta. Toliko je bilo ubijenih. Pre 74 godine streljački vod bez milosti ubio je 40 dece mlađe od 15 godina, ubijen je i 261 srednjoškolac. Nisu poštedeli ni 15 dečaka, čistača obuće.
Nikada ih ne zaboravimo!
Lepote Srbije su i na Viberu gde vam donosimo razne priče, pridružite se našoj zajednici.
BONUS VIDEO:
Zašto nikako ne valja nositi odeću pokojnika? 5 grešaka koje mnogi prave, a da toga nisu ni svesni
Ezoteričari otkrivaju zašto nikako ne valja nositi odeću pokojnika.
DA LI SE OVE GODINE POSTI ZA ARANĐELOVDAN? Evo šta smete da imate na slavskoj trpezi
U 2025. godini Aranđelovdan pada u petak, pa je trpeza posna, uz dozvoljenu upotrebu ribe.
Ovih 8 poklona nikako ne valja nositi za slavu: Veruje se da donose bedu i nesreću
Prema narodnom verovanju, postoji 8 poklona koje nikako ne valja nositi kao poklon za slavu.
Svoj talenat otkrila u vreme korone, a onda je hobi postao i posao: Jelena iz Čačka stvara heklane torbe na drvetu, stari zanat dobila je u nasledstvo
Upotreba pamuka u ručnim radovima, poput heklanja i pletenja, poznata je od davnina. Međutim, malo ko zna da se pamučni konac može koristiti i za izradu torbi od drveta, kao spoj prirodnog, umetničkog i modernog.
Bravo deco: Učenici Mašinsko-saobraćajne škole u Čačku kroz film oživeli lik i delo velikog Disa, Magdalena i Nikola sjajno doneli svoje uloge
Učenici Mašinsko-saobraćajne škole, nadahnuti životom i nasleđem zavičajnog pisca Vladislava Petkovića Disa, oživeli su njegovu autobiografiju i pesnički svet, od rodnog Zablaća pa sve do Krfa, mesta njegovog tragičnog kraja. Svo to putovanje pretočili su u film „Sa očima izvan svakog zla“. Ovo nije prvi put da profesorka srpskog jezika i književnosti Tamara Pantović sa svojim učenicima oživljava pisce i književna dela. Prošle godine to je bila Na Drini ćuprija, a ove godine Dis.
Komentari(2)
Lala
17.11.2022 14:12
Ana
17.11.2022 17:19
Nadam se da svi pocivaju u miru Teško je bilo šta reci,sem da se istorija ponavlja .
Što umanjuje broj streljanih? A i pomanite revnosno Srbe, Nedićevce i Ljotićevce, dali su velik doprinos.