KAKO JE NASTALA PESMA O KITI SVON Travar iz SFRJ oporavio glumicu, a Toma Zdravković joj posvetio stihove
Toma Zdravković, po svom običaju, s kojom god curom da je imao kvalitetan trenutak zabave, stari džek joj je i posvetio pesmu sa imenom, a u slučaju Kiti Svon je otišao korak dalje dodavši i prezime.
Ništa od ovoga se ne bi desilo da u oktobru 1970. nije bilo teške nespretnosti pirotehničara na snimanju jednog dela "Tarzana" i da danska glumica nije ostala sa 75% opekotina na telu.
Kiti Svon ne zvuči kao dansko ime i prezime, ali Kirsten Svanholm već zvuči, a kao Kirsten se i rodila u Kopenhagenu 1943. godine. U pitanju je glumica koja je stekla solidnu popularnost igrajući pre svega u italijanskim i američkim produkcijama, a najviše se proslavila u prašumskim ostvarenjima kao Tarzanova pratilja. Sve je išlo uzlaznom linijom u njenoj karijeri do te 1970. kada se desio pomenuti incident i kada je na Floridi ostala gotovo neprepoznatljiva i jedva živa. Za potrebe filma je bila vezana za drvo, a onda je izbio požar i pretvorio je u buktinju dok je ona pokušavala da se oslobodi.
Printscreen/Facebook
Lečili su je svi lekari, ali ne i vračare i travari pošto je toga manjkalo u njenim krajevima, međutim neuspešno je bilo i od čitavog slučaja je medicina digla ruke. Tad je travar Jovan Šaljić iz Berana (u to vreme Ivangrad) nekako preko "TV revije" uspeo da dopre do Kiti i ona se uhvatila za slamku spasa, pa je iako bez neke posebne nade ipak došla do SFRJ i dala šansu Šaljiću. On je šansu iskoristio i svojim preparatima u potpunosti oporavio gđicu Svon, što je dobro odjeknulo i u stranim medijima, a kamoli u domaćim.
Kiti Svon je tad postala omiljena u narodu, takođe je ovdašnji narod postao omiljen njoj, pa je to između ostalog rezultiralo i singl pločom čiji omot vidimo. Toma je otpevao numeru o Kiti, dok je i sama glumica dala doprinos i na srpskom se vokalno predstavila u starogradskoj pesmi "Ima dana". Nije htela više nikad da se vrati glumi, ali što je najvažnije, otišla je zdrava natrag kući i proživela srećan vek koji živi i danas.
Prigodno, "Jednoga dana biće kraj i bolu tvom, jedna će zora doneti smeh" deo je Tomine pesme o Kiti Svon.
Izvor: Gromade filmske
Možda vas zanima:
Devee rečenica koje nikad ne treba da izgovorite dragim ljudima
Pazite šta govorite, neke reči znaju da zabole
OSTACI RIMSKOG CARSTVA U SRBIJI Viševekovno blago za koje gotovo i da ne znamo da postoji u našoj zemlji
Na prostoru Srbije nalazilo se nekada mnoštvo rimskih mostova, od kojih je sigurno najimpozantniji bio Trajanov most preko Dunava. Mnogi od njih nisu odoleli vekovima. Međutim, danas se izdvajaju 4 mosta koja se od pamtiveka nazivaju rimskim, iako se smatra da su nastali za vreme Osmanlija.
Možda vas zanima:
Devee rečenica koje nikad ne treba da izgovorite dragim ljudima
Pazite šta govorite, neke reči znaju da zabole
OSTACI RIMSKOG CARSTVA U SRBIJI Viševekovno blago za koje gotovo i da ne znamo da postoji u našoj zemlji
Na prostoru Srbije nalazilo se nekada mnoštvo rimskih mostova, od kojih je sigurno najimpozantniji bio Trajanov most preko Dunava. Mnogi od njih nisu odoleli vekovima. Međutim, danas se izdvajaju 4 mosta koja se od pamtiveka nazivaju rimskim, iako se smatra da su nastali za vreme Osmanlija.
Možda vas zanima:
Devee rečenica koje nikad ne treba da izgovorite dragim ljudima
Pazite šta govorite, neke reči znaju da zabole
OSTACI RIMSKOG CARSTVA U SRBIJI Viševekovno blago za koje gotovo i da ne znamo da postoji u našoj zemlji
Na prostoru Srbije nalazilo se nekada mnoštvo rimskih mostova, od kojih je sigurno najimpozantniji bio Trajanov most preko Dunava. Mnogi od njih nisu odoleli vekovima. Međutim, danas se izdvajaju 4 mosta koja se od pamtiveka nazivaju rimskim, iako se smatra da su nastali za vreme Osmanlija.
Lepote Srbije su i na Viberu gde vam donosimo razne priče, pridružite se našoj zajednici.
BONUS VIDEO:
Da li znate na kojoj adresi su živeli čuveni Popadići? Ova zgrada već decenijama krije mnoge tajne
Serija "Bolji život" i danas je mnogima omiljena.
OBIČAJ ZVAN "GATAČKI PEŠKIR": Zašto se peškir na kapiji smatrao amajlijom i kako su se žene štitile od uroka
Kada se u srpskim selima spremalo veliko slavlje – svadba, krštenje ili slava – na kapiji bi osvanuo vezeni peškir. Nije bio tu zbog ukrasa, već zbog tajnog, moćnog rituala. Otkrivamo zašto je "gatački peškir" bio najvažnija amajlija i kako je služio da se urok skrene sa mlade.
NEVIDLJIVI GRAD: Otkrijte mesto gde su temelji Srbije i gde je pešački prelaz naslikan u tri boje
Uroševac, grad na Kosovu i Metohiji, ima izuzetnu simboliku: u njemu se nalazi grob poslednjeg srpskog cara. Međutim, ovaj grad krije i jedan neverovatan urbanistički detalj, koji se decenijama prepričava – jedinstveni pešački prelaz naslikan u tri boje, svedok jedne zaboravljene epohe.
KAMEN KOJI JAUČE: Zašto se na Planini Cer i danas čuju glasovi i legenda o prokletstvu ratnika
Planina Cer u Mačvi je mesto jedne od najslavnijih pobeda srpske vojske u Prvom svetskom ratu. Međutim, iza herojske priče krije se jeziva legenda. Otkrivamo zašto se na vrhovima Cera i danas, po mraku, navodno čuju neobični zvuci, i kako su specifične stene planine povezane sa dušama palih ratnika.
POSLEDNJI VLADAR IZ SENKE: Priča o Nikoli Pašiću – čoveku koji je hapsio sopstvene sinove i vladao Srbijom 50 godina
Nikola Pašić je bio simbol stare srpske politike: bradat, ćutljiv i na vlasti pet decenija. Ipak, iza imidža "čiča Pašića" krila se kontroverzna figura čija je vladavina obeležena političким preživljavanjem, ali i skandalima. Otkrivamo zašto je morao da hapsi sopstvenog sina i kako je njegovo bogatstvo postalo simbol korupcije u Kraljevini.
Komentari(0)