KAKO JE NASTALA PESMA O KITI SVON Travar iz SFRJ oporavio glumicu, a Toma Zdravković joj posvetio stihove
Toma Zdravković, po svom običaju, s kojom god curom da je imao kvalitetan trenutak zabave, stari džek joj je i posvetio pesmu sa imenom, a u slučaju Kiti Svon je otišao korak dalje dodavši i prezime.
Ništa od ovoga se ne bi desilo da u oktobru 1970. nije bilo teške nespretnosti pirotehničara na snimanju jednog dela "Tarzana" i da danska glumica nije ostala sa 75% opekotina na telu.
Kiti Svon ne zvuči kao dansko ime i prezime, ali Kirsten Svanholm već zvuči, a kao Kirsten se i rodila u Kopenhagenu 1943. godine. U pitanju je glumica koja je stekla solidnu popularnost igrajući pre svega u italijanskim i američkim produkcijama, a najviše se proslavila u prašumskim ostvarenjima kao Tarzanova pratilja. Sve je išlo uzlaznom linijom u njenoj karijeri do te 1970. kada se desio pomenuti incident i kada je na Floridi ostala gotovo neprepoznatljiva i jedva živa. Za potrebe filma je bila vezana za drvo, a onda je izbio požar i pretvorio je u buktinju dok je ona pokušavala da se oslobodi.
Printscreen/Facebook
Lečili su je svi lekari, ali ne i vračare i travari pošto je toga manjkalo u njenim krajevima, međutim neuspešno je bilo i od čitavog slučaja je medicina digla ruke. Tad je travar Jovan Šaljić iz Berana (u to vreme Ivangrad) nekako preko "TV revije" uspeo da dopre do Kiti i ona se uhvatila za slamku spasa, pa je iako bez neke posebne nade ipak došla do SFRJ i dala šansu Šaljiću. On je šansu iskoristio i svojim preparatima u potpunosti oporavio gđicu Svon, što je dobro odjeknulo i u stranim medijima, a kamoli u domaćim.
Kiti Svon je tad postala omiljena u narodu, takođe je ovdašnji narod postao omiljen njoj, pa je to između ostalog rezultiralo i singl pločom čiji omot vidimo. Toma je otpevao numeru o Kiti, dok je i sama glumica dala doprinos i na srpskom se vokalno predstavila u starogradskoj pesmi "Ima dana". Nije htela više nikad da se vrati glumi, ali što je najvažnije, otišla je zdrava natrag kući i proživela srećan vek koji živi i danas.
Prigodno, "Jednoga dana biće kraj i bolu tvom, jedna će zora doneti smeh" deo je Tomine pesme o Kiti Svon.
Izvor: Gromade filmske
Možda vas zanima:
Devee rečenica koje nikad ne treba da izgovorite dragim ljudima
Pazite šta govorite, neke reči znaju da zabole
OSTACI RIMSKOG CARSTVA U SRBIJI Viševekovno blago za koje gotovo i da ne znamo da postoji u našoj zemlji
Na prostoru Srbije nalazilo se nekada mnoštvo rimskih mostova, od kojih je sigurno najimpozantniji bio Trajanov most preko Dunava. Mnogi od njih nisu odoleli vekovima. Međutim, danas se izdvajaju 4 mosta koja se od pamtiveka nazivaju rimskim, iako se smatra da su nastali za vreme Osmanlija.
Možda vas zanima:
Devee rečenica koje nikad ne treba da izgovorite dragim ljudima
Pazite šta govorite, neke reči znaju da zabole
OSTACI RIMSKOG CARSTVA U SRBIJI Viševekovno blago za koje gotovo i da ne znamo da postoji u našoj zemlji
Na prostoru Srbije nalazilo se nekada mnoštvo rimskih mostova, od kojih je sigurno najimpozantniji bio Trajanov most preko Dunava. Mnogi od njih nisu odoleli vekovima. Međutim, danas se izdvajaju 4 mosta koja se od pamtiveka nazivaju rimskim, iako se smatra da su nastali za vreme Osmanlija.
Možda vas zanima:
Devee rečenica koje nikad ne treba da izgovorite dragim ljudima
Pazite šta govorite, neke reči znaju da zabole
OSTACI RIMSKOG CARSTVA U SRBIJI Viševekovno blago za koje gotovo i da ne znamo da postoji u našoj zemlji
Na prostoru Srbije nalazilo se nekada mnoštvo rimskih mostova, od kojih je sigurno najimpozantniji bio Trajanov most preko Dunava. Mnogi od njih nisu odoleli vekovima. Međutim, danas se izdvajaju 4 mosta koja se od pamtiveka nazivaju rimskim, iako se smatra da su nastali za vreme Osmanlija.
Lepote Srbije su i na Viberu gde vam donosimo razne priče, pridružite se našoj zajednici.
BONUS VIDEO:
Vadi kamen iz kamenoloma pa ga obrađuje: On je Živojin Mišić i potomak srpskog vojskovođe - vredni mladić dostojno nosi veliko ime
U Struganiku, rodnom selu velikog srpskog vojvode, danas živi i radi još jedan Živojin Mišić, potomak slavnog vojskovođe koji sa svojih nepunih trideset godina, delima već pokazuje da je dostojan imena i prezimena koje nosi. Na svojoj dedovini, rukama iz kamenoloma vadi kamen, zarađuje hleb sa devet kora i poštenim radom dokazuje da iver ne pada daleko od klade.
Kako je ajvar dobio ime? Ovo je turska reč i nema veze ni sa paprikom ni sa zimnicom
Ajvar, magična reč koja sva vrata otvara... Stigla je sezona, a ovo tradicionalno jelo ukrasiće sve trpeze – i za doručak, i za ručak, i za večeru, i između. Recept? Svaka domaćica ima svoj. Poreklo? I to bi moglo da bude komplikovano, pa ćemo reći samo da nam pripada svima po malo
Ko ima pravo na titulu "hadži"? Srpska pravoslavna crkva se ništa ne pita, ali jedan papir je važan
Saznajte pravo značenje titule „hadži“ u srpskoj pravoslavnoj tradiciji – kako je nastala, šta simbolizuje i na koji način se može uneti u lična dokumenta.
"SVI VIDE 4 SLOVA, A NE VIDE KRST": Najčemerniji srpski greh
Vladika Nikolaj Velimirović rođen 1881. godine, u selu Lelić nedaleko od Valjeva. NJegovi roditelji, Dragomir i Katarina imali su devetoro dece od kojih su preživela samo dvojica sinova Nikolaj i Dušan, da bi i Dušan poginuo 1914. godine, a Nikolaj se zamonašio. Postao je jedan od najcenjenijih vladika, nije štedeo reči kada hvali naš narod, ali mu nije bilo strano ni da nam uputi po koju kritiku i ukaže na greške koje pravimo.
Bliži se pravi trenutak da posejete božićnu pšenicu: Evo kako da vam ispadne što lepša
Bliži se idealan dan da posejete božićnu pšenicu. Imamo proverene trikove za negu da vam bude najlepša i najgušća, puna sreće!
Komentari(0)