U srpskom narodu postoje razni, veoma arhaični nazivi za pretke, koji su očuvani vekovima, uglavnom kroz usmeno predanje.

Nazivi muških i ženskih predaka znaju se sve do 16. kolena:
- otac-majka,
- deda-baba,
- pradeda-prababa,
- čukundeda-čukunbaba,
- navrdeda-navrbaba,
- kurđel-kurđela,
- askurđel-askurđela,
- kurđun-kurđuna,
- kurlebalo-kurlebala,
- sukurdol-sukurdola,
- sudepač-sudepača,
- parđupan-parđupana,
- ožmikura-ožmikurka,
- kurajber-kurajbera,
- sajkatava-sajkatavka,
- beli orao-bela orlica, navodi se na sajtu poreklo.
Prema drugom nizu, nazivi idu ovako:
- otac,
- deda,
- pradeda,
- čukundeda,
- navrdeda-bela pčela,
- kurđel,
- askurđel,
- kurđup,
- kurlebalo,
- kursul,
- sukurdov,
- surdepač,
- parđupan,
- omžikur,
- kurajber,
- šajkatava,
- beli orao,
- sivi hromi vuk,
- sunce
Kako se navodi, „kurajber“ je bio ranije, a i sada je, pogrdan naziv za praznoglavca koji se pravi važan. Dalje se navodi da je ove nazive smislio pisac i aforističar Brana Crnčević da bi se „podsmevao nacionalistima i vernicima od juče koji nemaju pojma o srpskoj istoriji, a još manje o srpskom jeziku“, navodi se na sajtu verbalisti.com.
Takođe, kako navode pojedini izvori, kod Vuka Stefanovića Karadžića nema ovakvih izraza, a on bi ih sigurno zabeležio.
Lepote Srbije su i na Viberu gde vam donosimo razne priče, pridružite se našoj zajednici.
BONUS VIDEO:

IDEJA VITEŠTVA U SRBIJI NIKAD NIJE UMRLA Jedan mladić pravi oklope kakve je imao despot Lazarević ZNATE LI ŠTA SU BRNJE i BASINET?
Ako ste se pitali kako su se pravili oklopi u srednjem veku, i kako su se osećali vitezovi u njemu, otkrio je upravo Aleksandar Urošević.

Krst na Golom brdu kod Negotina: Mesto odakle se vekovima blagosiljaju vinogradi
Iznad Negotinske krajine, na uzvišenju sa pogledom na beskrajne čokote, nalazi se kameni krst oko kojeg se i danas okupljaju vinogradari pred prolećne radove

Duvan čvarci iz Gornje Toplice: Zanat koji nestaje, a traži se i u Švajcarskoj
U ovom selu kod Valjeva čvarci se kuvaju 8 sati, a svaka nit se izvlači ručno – bez prese, bez žurbe, i bez kompromisa

Planinski vrtovi iznad Pribojske Banje: Povrće koje raste samo na 900 metara nadmorske visine
Na padinama između Priboja i Banje, lokalna domaćinstva čuvaju seme povrća koje ne uspeva nigde više – ni ukusom, ni snagom

KROZ OVU MRAČNU CRNU ŠUMU BEŽAO JE CRNI ĐORĐE: Ovako je čuveni Danac pisao o Srbiji NEPOZNATA PRIČA O KRALJU BAJKI ANDERSENU
U svom bogatom književnom opusu bavio se mnogim temama, ali su najdominantnije ostale bajke koje čitaju deca i odrasli širom sveta.
Komentari(0)