ISTORIJSKI NESPORAZUM Koliko puta ste prošli pored ove fontane na Kalemegdanu ne znajući zanimljivu priču koja se krije iza nje
Kompozicija u centru fontane predstavlja ribara u borbi sa zmijom. Iako mnogima ne zapadne za oko, skulptura je svojevremeno bila veoma cenjena.
Nisu "Pobednik" i "Zahvalnost Francuskoj" jedine skulpture na Kalemegdanu. Kada se iz Knez Mihailove pređe Francuska i uđe se u veliki gradski park, posle tezgi koje prodaju suvenire, na raskrsnici s leve strane se otvara pogled na fontanu sa likom muškarca.
Kompozicija u centru fontane predstavlja ribara u borbi sa zmijom. Iako mnogima ne zapadne za oko, skulptura je svojevremeno bila veoma cenjena, a postala je popularna delom i zbog netačne vesti o potonulom brodu sa srpskim umetnicima. Potom je, praktično greškom, napravljen duplikat, koji se danas se nalazi u Jezuitskom trgu u Zagrebu.
Naime, fontana "Ribar" ili "Borba" rad je vajara Simeona Roksandića, predstavljena je javnosti na 77. Međunarodnoj umetničkoj izložbi u Rimu, 1907. godine. Vajarsko delo je tada dobilo na velikoj popularnosti zbog pohvala italijanskog kraljevskog para.
Možda vas zanima:
Knez Miloš i pečat koji je čuvao moć: Priča o simbolu vlasti i lukavstvu jednog vladara
U doba kada je svaka odluka nosila težinu, pečat kneza Miloša Obrenovića bio je više od voska i metala – bio je oružje politike, pregovora i kontrole.
Kula Nebojša na Kalemegdanu: Od srednjovekovne kule do muzeja slobode – svedok istorije, suza i otpora
Stražar nad Dunavom koji pamti vekove
Možda vas zanima:
Knez Miloš i pečat koji je čuvao moć: Priča o simbolu vlasti i lukavstvu jednog vladara
U doba kada je svaka odluka nosila težinu, pečat kneza Miloša Obrenovića bio je više od voska i metala – bio je oružje politike, pregovora i kontrole.
Kula Nebojša na Kalemegdanu: Od srednjovekovne kule do muzeja slobode – svedok istorije, suza i otpora
Stražar nad Dunavom koji pamti vekove
Možda vas zanima:
Knez Miloš i pečat koji je čuvao moć: Priča o simbolu vlasti i lukavstvu jednog vladara
U doba kada je svaka odluka nosila težinu, pečat kneza Miloša Obrenovića bio je više od voska i metala – bio je oružje politike, pregovora i kontrole.
Kula Nebojša na Kalemegdanu: Od srednjovekovne kule do muzeja slobode – svedok istorije, suza i otpora
Stražar nad Dunavom koji pamti vekove
Iste godine skulptura je kao ključni umetnički artefakt izložena u okviru Srpskog paviljona na Balkanskoj izložbi u Londonu. Do srpske javnosti je došla netačna vest da je brod sa umetnicima i eksponatima na putu ka Engleskoj potonuo, pa je u međuvremenu napravljen i duplikat "Ribara" na osnovu gipsanog modela koji je prethodno otkupio Narodni muzej u Beogradu, navodi dr Igor Borozan sa Filozofskog fakulteta u Beogradu u radu "Obnova antike i arhajski modernizam – Fontana Ribar (Borba) Simeona Rosandića".
Međutim, kada su se umetnici i eksponati vratili sa londonske izložbe, otkriveno je da je duplikat višak, te je ta skulptura 1908. godine završila na Griču u Zagrebu.
Originalni "Ribar" postavljen je 1911. godine na Kalemegdanu kao centralna figura fontane, uprkos originalnoj nameri da se postavi na Terazijama.
Lepote Srbije su i na Viberu gde vam donosimo razne priče, pridružite se našoj zajednici.
Srbi na grob za Zadušnice prostiru stolnjake kao da je slava: Sveštenik otkrio koji je stav Srpske pravoslavne crkve o bizarnom običaju
U mnogim sredinama u Srbiji na groblje se za Zadušnice pored sveća iznosi i mnogo hrane.
Zašto se gledalo da li se dim diže pravo: Znak dobra, zla i tihe poruke neba
U staroj srpskoj tradiciji dim nije bio samo posledica vatre – bio je poruka, predskazanje i pokazatelj duhovnog stanja kuće i naroda
Zašto se ognjište nije gasilo ni leti: Tajna plamena koji čuva kuću i dušu
Ognjište u staroj srpskoj kući bilo je više od mesta za vatru – bilo je srce doma, molitva predaka i tiha zaštita od svakog zla
Danas su Mitrovske zadušnice: Dan kada duše predaka dolaze da vide jesmo li ih zaboravili
U tišini groblja, uz sveću, koljivo i molitvu, Srbi danas obeležavaju dan koji nije ni tuga ni praznik – već veza između nas i onih koji su nas gledali kad smo prvi put udahnuli
Turci su raskopali Skenderbegov grob i kosti nosili kao amajliju: Albanski nacionalni heroj je Srbin, njegova porodica počiva u Hilandaru
Đurađ Kastriot je rođen u porodici srpskog porekla. Otac mu se zvao Ivan, a majka Vojislava (Vojsava). Ivan i Vojislava imali su četiri sina i pet kćeri. Zvali su se Repoš, Staniša, Konstantin, Đurađ, Mara, Jela, Angelina, Vlajica i Mamica.
Komentari(0)