Biljka iz narodnih priča koja leči, ali i donosi radost i plodnost
Na srpskim planinama i livadama raste biljka koju su naši preci posebno poštovali – ivanjčica. Poznata i kao “sunčeva trava”, ivanjčica je vekovima bila deo narodnih verovanja i običaja. Nije služila samo kao lek, već i kao amajlija – devojke su je brale u ponoć na Ivanjdan, verujući da donosi sreću u ljubavi i zdravlje porodici.
Kako izgleda ivanjčica i gde raste?
Ivanjčica (lat. Anthemis tinctoria) je biljka sa jarkim žutim cvetovima, slična kamilici, ali snažnijeg mirisa i izražajnije boje. Najčešće raste na livadama, pašnjacima i planinskim obroncima širom Srbije – od Šumadije, preko Zlatibora, do Stare planine.
Možda vas zanima:
Vidac – zaboravljena planinska biljka koja vraća sjaj u očima
Lek iz prirode koji su naši preci koristili za oči, umor i energiju
Troskot – zaboravljena lekovita biljka iz srpskih sela
Troskot (Polygonum aviculare) je korovska biljka koju ćete često videti uz puteve, dvorišta i njive. Nekada je bila neizostavni deo narodne medicine u Srbiji, ali danas je gotovo pala u zaborav, jer se smatra bezvrednim korovom. A zapravo krije snažna lekovita svojstva.
Možda vas zanima:
Vidac – zaboravljena planinska biljka koja vraća sjaj u očima
Lek iz prirode koji su naši preci koristili za oči, umor i energiju
Troskot – zaboravljena lekovita biljka iz srpskih sela
Troskot (Polygonum aviculare) je korovska biljka koju ćete često videti uz puteve, dvorišta i njive. Nekada je bila neizostavni deo narodne medicine u Srbiji, ali danas je gotovo pala u zaborav, jer se smatra bezvrednim korovom. A zapravo krije snažna lekovita svojstva.
Možda vas zanima:
Vidac – zaboravljena planinska biljka koja vraća sjaj u očima
Lek iz prirode koji su naši preci koristili za oči, umor i energiju
Troskot – zaboravljena lekovita biljka iz srpskih sela
Troskot (Polygonum aviculare) je korovska biljka koju ćete često videti uz puteve, dvorišta i njive. Nekada je bila neizostavni deo narodne medicine u Srbiji, ali danas je gotovo pala u zaborav, jer se smatra bezvrednim korovom. A zapravo krije snažna lekovita svojstva.
Cvetanje počinje u junu, baš oko praznika Ivanjdana, zbog čega je biljka i dobila ime.
Narodna verovanja povezana sa ivanjčicom
Devojke su u noći uoči Ivanjdana brale ivanjčicu i stavljale je pod jastuk, verujući da će u snu videti svog budućeg muža. Ako bi cvet ujutru bio svež, značilo je da će ih čekati sreća i ljubav.
U pojedinim krajevima Srbije, venčići od ivanjčice stavljali su se na vrata kuća i štala, da donesu plodnost i zaštitu od zlih sila. Smatralo se da ivanjčica “čuva kuću od groma” i donosi blagostanje.
Lekovita svojstva ivanjčice
Osim u verovanjima, ivanjčica ima značajnu ulogu i u narodnoj medicini. Od njenih cvetova spravljao se čaj koji:
-
pomaže kod problema sa varenjem
-
smiruje kašalj i respiratorne tegobe
-
jača imunitet
-
ublažava nesanicu i nervozu
Svež cvet koristio se i za obloge protiv rana i ujeda insekata, dok je sušen služio kao prirodni osveživač prostora.
Ivanjčica danas – zaboravljena ili ponovo otkrivena?
Iako su običaji branja ivanjčice na Ivanjdan skoro nestali, biljka se i dalje koristi među travarima na Zlatiboru i Staroj planini. U poslednje vreme sve je prisutnija i u domaćim čajnim mešavinama.
Ako tokom leta šetate livadama Srbije, obratite pažnju na jarke žute cvetove ivanjčice – možda baš oni kriju i zdravlje i ljubav.
Lekcije Desanke Maksimović: Zašto je pesnikinja odbijala da stavi „jedinicu” – i šta to govori o današnjoj školi
Znanje je znanje, makar se steklo i posle pet dana. U rečima čuvene profesorke književnosti krije se kritika sistema koji vrednuje trenutak, a ne čoveka.
KALENDAR KRSNIH SLAVA: Spremite se – ovo je kompletan spisak slava koje nas očekuju u narednom periodu
Počinje vreme slava, gozbi, veselja, ali i okretanja ka pravoslavnim vrednostima
Na sahrani Danilu Lazoviću niko nije držao govor: Na čuvenoj slici "Kafane kod besmrtnih" nema poznatog glumca - evo i zašto
Danilo Lazović ostao je upamćen ne samo kao vrhunski glumac, već i kao čovek velikog srca, koji je uspeo da balansira između umetničkog sveta i porodičnih vrednosti
NEBESKI GLAS: Otkrijte "Krstasti svod" u manastiru Manasija i zašto arhitektura svedoči o tajnoj pravoslavnoj sekti
Manastir Manasija, zadužbina despota Stefana Lazarevića iz 15. veka, predstavlja vrhunac moravske arhitekture. Ipak, Manasija krije tajnu: njena arhitektura, sa neobičnim svodovima i dekoracijom, svedoči o snažnim, pa čak i zabranjenim, uticajima sa Zapada. Otkrivamo zašto su masivni zidovi i Despotova kula bili centar otpora, i kako je Resavska škola održavala "skrivenu" pravoslavnu misao.
KUĆA NA TERAZIЈAMA GDE JE GOREO NOVAC: Tajna Palate Atina – zašto je u njoj nestalo najveće blago i zavera iz 1941.
Palata Atina na Terazijama nije samo remek-delo secesije i akademizma, već tihi svedok burne istorije Beograda. Otkrivamo kako je ova raskošna zgrada dobila ime po dvorskom kuvaru Kralja Petra I, i kako je urbana legenda o tajnim trezorima i nestalom blagu iz nje nastala u haosu Aprilskog rata 1941. godine.
Komentari(0)