KAD SE RODA NASTANI NA KROVU: Zašto su Srbi nekada verovali da ova ptica štiti kuću od požara?
Prisustvo rode na krovu srpske kuće bilo je mnogo više od lepog prizora – narod je čvrsto verovao da ova ptica donosi sreću, zdravlje i štiti dom od požara i drugih nesreća. Kako se ovaj običaj razvijao kroz vekove i zašto je opstao sve do danas?
Legenda o rodinom gnezdu
Prema drevnoj legendi iz Pomoravlja, jednom selu pretila je velika opasnost od požara tokom sušnog leta. Nekoliko kuća je već stradalo u vatrenoj stihiji, a stanovnici nisu znali kako da zaštite svoja domaćinstva. Međutim, primećeno je da jedna kuća, iako okružena plamenom, nije izgorela. Na krovu te kuće bilo je veliko rodino gnezdo sa mladuncima. Od tada se proširilo verovanje da roda donosi posebnu zaštitu, a stanovnici tog sela redovno su ostavljali grančice na krovovima u proleće kako bi rode lakše gradile svoja gnezda.
Značenje roda u srpskoj tradiciji
Možda vas zanima:
DOBRE KOMŠIJE Rajka i Rajku svi vole u Tavniku, ali ponekad umeju i da budu nestašni (FOTO)
Rode u Tavnik stižu u martu i prvi su vesnici proleća u ovom srpskom selu, a ostaju sve do septembra, kada se opet sele u neke dalje, toplije krajeve
VRATILE SE U SRBIJU Vesnici proleća polako pristižu u našu zemlju (VIDEO)
Ponovo stižu u svoja gnezda.
Možda vas zanima:
DOBRE KOMŠIJE Rajka i Rajku svi vole u Tavniku, ali ponekad umeju i da budu nestašni (FOTO)
Rode u Tavnik stižu u martu i prvi su vesnici proleća u ovom srpskom selu, a ostaju sve do septembra, kada se opet sele u neke dalje, toplije krajeve
VRATILE SE U SRBIJU Vesnici proleća polako pristižu u našu zemlju (VIDEO)
Ponovo stižu u svoja gnezda.
Možda vas zanima:
DOBRE KOMŠIJE Rajka i Rajku svi vole u Tavniku, ali ponekad umeju i da budu nestašni (FOTO)
Rode u Tavnik stižu u martu i prvi su vesnici proleća u ovom srpskom selu, a ostaju sve do septembra, kada se opet sele u neke dalje, toplije krajeve
VRATILE SE U SRBIJU Vesnici proleća polako pristižu u našu zemlju (VIDEO)
Ponovo stižu u svoja gnezda.
U narodnom verovanju roda nije donosila samo zaštitu od požara. Verovalo se da ona simboliše obnovu života, plodnost i sreću. Njeno prisustvo povezivalo se sa zdravljem ukućana, napretkom i dugovečnošću. Zanimljivo je i da su decu često učili da nikada ne smeju da povrede ovu pticu, jer će ih pratiti nesreća kroz život.
Rodino gnezdo se posebno poštovalo – nije smelo biti uklonjeno čak ni kada bi se renovirao krov, već bi se pažljivo skidalo i nakon završetka radova vraćalo na isto mesto. Ukoliko bi roda napustila gnezdo, smatralo se lošim znakom i ljudi su brinuli šta će se loše dogoditi.
Istorijski primeri običaja
U mnogim krajevima Vojvodine i Šumadije, naročito u 19. i početkom 20. veka, domaćini su namerno postavljali velike drvene platforme na krovovima kako bi olakšali rodama da naprave gnezda. Često su čak ostavljali hranu i vodu za ove ptice, posebno tokom vrelih letnjih meseci.
Takođe, postoji zapis iz okoline Sombora gde je selo skoro uništeno u požaru krajem 19. veka, osim nekoliko kuća koje su imale rodina gnezda na krovovima. Ovaj događaj ojačao je uverenje stanovnika u zaštitnu moć roda, te je u tom kraju ostalo pravilo da se rodama nikad ne sme nauditi.
Naučno objašnjenje običaja
Savremena nauka, iako ne podržava verovanje u natprirodne moći roda, ipak objašnjava da je ovo verovanje možda imalo sasvim racionalne osnove. Velika rodina gnezda, koja se prave od mokrih grana i zemlje, zaista mogu da deluju kao izolatori protiv požara. Pored toga, samim prisustvom roda smanjuje se broj štetnih životinja i insekata u blizini kuće, što je moglo indirektno doprineti zdravlju i sigurnosti domaćinstva.
Obnavljanje starih običaja u savremeno doba
Poslednjih decenija u Srbiji raste svest o potrebi očuvanja prirode i tradicionalnih običaja. Tako je i običaj privlačenja roda ponovo dobio na značaju. Organizacije za zaštitu ptica često pozivaju stanovnike da postavljaju platforme za gnežđenje roda, naglašavajući njihov značaj za očuvanje biodiverziteta, ali i kao nastavak lepe tradicije naših predaka.
Zbog toga je današnji odnos prema rodama odličan primer kako se verovanja i običaji mogu očuvati u modernom dobu, povezujući nas sa prošlošću, ali i doprinoseći kvalitetu našeg života i okoline u sadašnjosti.
Svoj talenat otkrila u vreme korone, a onda je hobi postao i posao: Jelena iz Čačka stvara heklane torbe na drvetu, stari zanat dobila je u nasledstvo
Upotreba pamuka u ručnim radovima, poput heklanja i pletenja, poznata je od davnina. Međutim, malo ko zna da se pamučni konac može koristiti i za izradu torbi od drveta, kao spoj prirodnog, umetničkog i modernog.
Bravo deco: Učenici Mašinsko-saobraćajne škole u Čačku kroz film oživeli lik i delo velikog Disa, Magdalena i Nikola sjajno doneli svoje uloge
Učenici Mašinsko-saobraćajne škole, nadahnuti životom i nasleđem zavičajnog pisca Vladislava Petkovića Disa, oživeli su njegovu autobiografiju i pesnički svet, od rodnog Zablaća pa sve do Krfa, mesta njegovog tragičnog kraja. Svo to putovanje pretočili su u film „Sa očima izvan svakog zla“. Ovo nije prvi put da profesorka srpskog jezika i književnosti Tamara Pantović sa svojim učenicima oživljava pisce i književna dela. Prošle godine to je bila Na Drini ćuprija, a ove godine Dis.
Narod je obožavao, a Miloš je varao na svakom ćošku: Kneginja Ljubica sahranila petoro dece, zbog jednog greha se kajala do kraja "Bog mi nikada neće oprostiti"
Za razliku od Karađorđeve supruge Jelene, koja je imala skromnu ulogu u javnom životu, kneginja Ljubica Obrenović bila je značajna ličnost u društvenim i političkim dešavanjima u Kneževini Srbiji u prvoj polovini 19. veka.
SKOČIO U LEDENU REKU DA SPASI DETE, PA SE RAZBOLEO: Patrijarhu Pavlu dali još 3 meseca života, a onda se dogodilo čudo
Patrijarh Pavle je smatrao da mu se bliži kraj, zbog čega je otišao u manastir Vujan da tamo preda dušu. Veruje se da se tada dogodilo čudo.
ČESTE KOD SRBA: Veruje se da ove navike privlače siromaštvo
Veruje se da atmosfera u kući treba da bude pozitivna.
Komentari(0)