Prelo nije samo starinski običaj – to je duh zajedništva, pesme i rada koji je spajao sela, porodice i srca.
U vreme kada nije bilo televizora, interneta i mobilnih telefona, srpska sela su imala svoju magiju – zvala se prelo. Večernja okupljanja uz vatru, pesmu i vreteno bila su više od razonode – bila su škola života, druženja i ljubavi. Danas, kada nam fali bliskosti, prelo bi moglo da nas podseti na vrednosti koje ne blede.
Šta je prelo i zašto je bilo toliko važno?
Prelo je starinski običaj okupljanja, najčešće tokom dugih zimskih večeri, kada bi se u jednoj kući okupile devojke, žene, momci i stariji, svako sa svojom ulogom. Devojke su prele vunu, tkale ili vezle, a muškarci bi dolazili da pomognu... i da se zagledaju. Pričale su se priče, pevale narodne pesme, ponekad se zaigralo, a ponegde i zasviralo.
Možda vas zanima:
Noćno unošenje soli: Tihi običaj zaštite doma pred praznik
U selima Srbije, naročito pred Nikoljdan, domaćice su uveče unosile so u kuću – tiho, bez reči i bez pogleda unazad. So nije bila samo začin, već tiha molitva da kuća ostane mirna
Zašto se u kasnu jesen ne preskače voda: Običaj koji i danas poštuju stari ljudi
U selima širom Srbije, krajem novembra se poštuje pravilo koje deluje jednostavno – kad naiđeš na potok, baru ili lokvu, staneš i pređeš je, ali ne preskačeš. Jer voda pamti kad se neko ogluši o tišinu
Možda vas zanima:
Noćno unošenje soli: Tihi običaj zaštite doma pred praznik
U selima Srbije, naročito pred Nikoljdan, domaćice su uveče unosile so u kuću – tiho, bez reči i bez pogleda unazad. So nije bila samo začin, već tiha molitva da kuća ostane mirna
Zašto se u kasnu jesen ne preskače voda: Običaj koji i danas poštuju stari ljudi
U selima širom Srbije, krajem novembra se poštuje pravilo koje deluje jednostavno – kad naiđeš na potok, baru ili lokvu, staneš i pređeš je, ali ne preskačeš. Jer voda pamti kad se neko ogluši o tišinu
Možda vas zanima:
Noćno unošenje soli: Tihi običaj zaštite doma pred praznik
U selima Srbije, naročito pred Nikoljdan, domaćice su uveče unosile so u kuću – tiho, bez reči i bez pogleda unazad. So nije bila samo začin, već tiha molitva da kuća ostane mirna
Zašto se u kasnu jesen ne preskače voda: Običaj koji i danas poštuju stari ljudi
U selima širom Srbije, krajem novembra se poštuje pravilo koje deluje jednostavno – kad naiđeš na potok, baru ili lokvu, staneš i pređeš je, ali ne preskačeš. Jer voda pamti kad se neko ogluši o tišinu
To je bila prilika da se mladi upoznaju, zaljube i zaprose, ali i da se stariji povežu, razmene novosti i čuvaju kolektivno pamćenje sela.
Zimske večeri ispunjene pesmom i smehom
Prela su se održavala od Mitrovdana do Đurđevdana, kada se posao na njivi završavao, a ljudi su imali više vremena za druženje. U jednoj kući bi se skupljalo i po dvadesetak ljudi – domaćin bi naložio vatru, skuvao kukuruz ili krompir, a neko bi poneo rakiju. Pesma je bila obavezna, često u više glasova, uz tradicionalne motive ljubavi, tuge, sela i prirode.
Jedan od najlepših običaja bio je “zagonetanje”, kada bi se kroz pesmu ili zagonetku izražavale skrivene poruke simpatijama. Tako su reči bile nežne, duhovite i dvosmislene – prava narodna poezija u živoj formi.
Prelo kao prostor ženskog stvaralaštva
Iako se često vezuje za romantične susrete, prelo je i prostor gde su žene pokazivale svoju veštinu, umeće i kreativnost. Dobar vez, tanano predenje i bogato tkanje nisu bili samo praktični već i umetnički izrazi. Šta je devojka umela da napravi – govorilo je o njoj više nego bilo koja reč.
Upravo tu se prenosila i ženska solidarnost – starije su učile mlađe, pričale se priče o vilama, babama, nevestama, trudovima i žrtvama, sve ono što nije moglo da se kaže u javnosti, govorilo se na prelu.
Kako danas oživeti duh prela?
U mnogim mestima u Srbiji običaj prela se oživljava kroz kulturne manifestacije, poput “Etno večeri” ili “Prelo kod domaćina”, gde se ljudi ponovo okupljaju da pevaju, vezu, pletu i pričaju. Ovo nije samo turistička atrakcija, već način da se ožive zaboravljene vrednosti – sporost, pažnja, bliskost.
Zamislite jedno veče bez telefona, sa šoljom kuvanog vina, uz tihu pesmu i razgovor – možda je prelo upravo ono što nam danas nedostaje.
ŠTA VERNIK TREBA DA ISPOVEDI SVEŠTENIKU NA ISPOVESTI? Evo šta zapravo znači ova sveta tajna
Pročitajte i podsetnik za ispovest, koji će vam skrenuti pažnju šta bi sve trebalo da ispričate svom duhovniku
Ovaj greh je patrijarh Pavle smatrao najvećim: Srbi ovo često rade, a stvara svađe, razara i dušu i porodicu
Mudre i inspirativne reči patrijarha Pavla o sujeti, zlu, moralu, ljubavi i poštenju – pravi vodič za život i večne vrednosti koje nadahnjuju svakoga
Šta znači kad vam bela mačka pređe put: Veruje se da ima skrivenu poruku
Saznajte šta prema narodnom verovanju znači kad vam bela mačka pređe put.
KAKO DA NAPRAVITE SAVRŠENE UKRASE ZA SLAVSKI KOLAČ: Iz manastira stižu saveti sa kojima ne možete pogrešiti
Uz nekoliko sastojaka i malo strpljenja, svaka domaćica može da oblikuje ruže,listiće i cvetove od testa koji će slavski kolač pretvoriti u istinski simbol vere.
Beli jelen sa Lovćena doveden u Šumadiju: Dušan iz sela Brzan ima jedinstvenu farmu na kojoj gaji divljač - jedan lepotan posebno se ističe
Umesto da na svom imanju gaji krave, ovce i drugu uobičajenu stoku, Dušan Kostić iz sela Brzan, na pola puta izmedju Batočine i Jagodine, postao je jedinstven stočar u Srbiji. Sasvim neobična farma ovog domaćina prostire se na preko deset hektara zemlje i samo na njoj možete videti retke primerke belih jelena, srne i jelena lopatare. Među njima se posebno ističe retki beli jelen lopatar, doveden sa Lovćena. Dušan je uspeo da ispuni sve zakone i uredbe, kako bi se bavio ovom vrstom posla, a to je uzgoj divljači.
Komentari(0)