Da li se kaže "Svo vreme ili sve vreme"? Srbi ostali u čudu kad su čuli šta je ispravno, svi zaboravili pravilo iz škole
Neki su već naučili ovo pravilo i ranije, zahvlajujući nastavnicima koji su ih uporno ispravljali, a neki su i zaboravili na ovo pravilo.

Jedna od čestih nedoumica u srpskom jeziku je da li se kaže "Svo vreme ili sve vreme"? Postavlja se pitanje da li je, možda, pravilno oba? Međutim, pravopis srpskog jezika nalaže da je samo jedan oblik ispravan.
Pravilno je reći i pisati sve vreme, a ne svo vreme.
Neki su već naučili ovo pravilo i ranije, zahvlajujući nastavnicima koji su ih uporno ispravljali, a neki su i zaboravili na ovo pravilo.
Možda vas zanima:

Spojeno ili odvojeno: Ovo su najčešće pravopisne nedoumice u srpskom jeziku!
Srpski jezik jeste veoma kompleksan i prepun je pravila, ali pravopis je nešto što je veoma bitno znati, kako u pisanoj tako i u verbalnoj komunikaciji. Sve češće na Internetu nailazimo na tekstove prepune pravopisnih grešaka. Kako ne biste bili jedni od onih koji nose etiketu „nepismen“, u nastavku pročitajte koje su to najčešće pravopisne nedoumice

10 neoprostivih gramatičkih i pravopisnih grešaka: Nemojte više da se sramotite!
Zbog ovih grešaka nastavnici su uvek davali jedinice bez razmišljanja
Možda vas zanima:

Spojeno ili odvojeno: Ovo su najčešće pravopisne nedoumice u srpskom jeziku!
Srpski jezik jeste veoma kompleksan i prepun je pravila, ali pravopis je nešto što je veoma bitno znati, kako u pisanoj tako i u verbalnoj komunikaciji. Sve češće na Internetu nailazimo na tekstove prepune pravopisnih grešaka. Kako ne biste bili jedni od onih koji nose etiketu „nepismen“, u nastavku pročitajte koje su to najčešće pravopisne nedoumice

10 neoprostivih gramatičkih i pravopisnih grešaka: Nemojte više da se sramotite!
Zbog ovih grešaka nastavnici su uvek davali jedinice bez razmišljanja
Možda vas zanima:

Spojeno ili odvojeno: Ovo su najčešće pravopisne nedoumice u srpskom jeziku!
Srpski jezik jeste veoma kompleksan i prepun je pravila, ali pravopis je nešto što je veoma bitno znati, kako u pisanoj tako i u verbalnoj komunikaciji. Sve češće na Internetu nailazimo na tekstove prepune pravopisnih grešaka. Kako ne biste bili jedni od onih koji nose etiketu „nepismen“, u nastavku pročitajte koje su to najčešće pravopisne nedoumice

10 neoprostivih gramatičkih i pravopisnih grešaka: Nemojte više da se sramotite!
Zbog ovih grešaka nastavnici su uvek davali jedinice bez razmišljanja
Tako je nastala prava pometnja na društvenim mrežama nakon što je stranica @dnevna_doza_pravopisa objavila da oblik sve nije pravilan ni u jednom obliku.
"Genitiv zamenice 'sve' je 'sveg(a)', ne 'svog'. Od sveg tog bogatstva nije mu ništa ostalo", pisalo je u objavi.
Mnogi nisu krili koliko su iznenađeni činjenicom da oblik "svo" zapravo ne postoji, kao i od sada ne moraju da razmišljaju kako je pravilno reći.
Kako je došlo do toga?
U pitanju je istorijski proces razvoja jezika. Nekada je ova reč izgledala ovako: vse, pa je tokom različitih istorijskih i jezičkih uticaja došlo do zamene mesta i nastala je reč: sve
Da ponovimo za kraj. U muškom rodu koristimo oblik sav, ženskom sva, a kada je reč o srednjem rodu u pitanju je SVE (a ne svo). Reč svo ne postoji u srpskom jeziku.
Primeri:
Pravilno
sve vreme
sve vino
sve troje
sve smeće
sve društvo
Nepravilno
svo vreme
svo vino
svo troje
svo smeće
svo društvo

Glumac poznat kao Vukašin iz "Srećnih ljudi" se oženio sa 19 godina: Tast ga progonio kroz iglene uši, a evo kakav je on bio prema svom zetu, kolegi iz serije
Kad je umro, posmrtni ostaci Deismira Stanojevića su kremirani i sahranjeni

KAKO SE SLAVI KRSNA SLAVA NA DAN ŽALOSTI? Mnogi vernici su u dilemi, a pravoslavni sveštenik je sve objasnio
Srpska pravoslavna crkva i vernici 6. maja obeležavaju svetog Đorđa, u narodu poznatiji kao Đurđevdan, a mnogi se pitaju da li se slavi na Dan žalosti.

Đurđevdanski venac: Zašto se bere trava u zoru i veže preko praga, a nikad ne unosi u kuću
U srpskoj tradiciji, Đurđevdan nije mogao da prođe bez venaca od trave i cveća. Brani su u zoru, sa rosom, i vešali na kapiju, ogradu ili prag – ali nikada nisu unošeni unutra. Verovalo se da ta trava upija ono što ide prema kući, i ne sme da pređe njen prag.

OVO JE RAZLOG: Zašto se srpska prezimena završavaju na IĆ
Većina porodica u Srbiji nosi prezime po nekom od svojih predaka iz XIX veka.

Verbena – zaboravljena biljka svetlosti: Kako se nekada čuvala pod uzglavljem kao zaštita od tamnih misli
U srpskoj narodnoj tradiciji, verbena nije bila samo mirisna biljka. Njeni listovi čuvali su se u jastuku, nosili u džepu ili zašivali u rub košulje – kao tiha zaštita od tuge, nesanice i unutrašnjeg nemira.
Komentari(0)