Kada u Srbiji zamirišu bagrem i zova, kada se probudi priroda i svet napuni bojama, stiže Đurđevdan – jedan od najvažnijih narodnih praznika, prepun običaja, verovanja i veselja. Ovaj praznik, posvećen Svetom Đorđu, vekovima unazad označava dolazak proleća, plodnosti i novog života, dok ga Srbi slave uz pesmu, igru i rituale koji se prenose s kolena na koleno.
Zašto je Đurđevdan poseban?
Đurđevdan se proslavlja 6. maja (23. aprila po starom kalendaru) i spada u jednu od najrasprostranjenijih slava u Srbiji. Sveti Đorđe, poznat kao ubica aždaje, u narodu je simbol hrabrosti i zaštitnik stočara, poljoprivrednika i ratnika. Veruje se da njegov dan donosi svežinu i snagu prirodi, ali i ljudima.
Đurđevdanski običaji koji i danas žive
Možda vas zanima:
Tradicionalni recept za slavsko žito za Đurđevdan: Ovako ga Grci spremaju vekovima
I Srbi i Grci Svetog Đorđa doživljavaju kao zaštitnika vojske, hrabrosti i vere. U grčkoj tradiciji često ga nazivaju "Trofoktonos" (Zmajoubojica), što odgovara srpskom prikazu Svetog Đorđa koji ubija aždahu
Ako na Đurđevdan pada kiša, evo kakvo nas leto čeka: Jedina prognoza koja se vekovima pokazala tačnom
Naši stari su strogo pratili vreme na Đurđevdan, verujući da će jedino tako moći da predvide kakvo nas leto čeka
Možda vas zanima:
Tradicionalni recept za slavsko žito za Đurđevdan: Ovako ga Grci spremaju vekovima
I Srbi i Grci Svetog Đorđa doživljavaju kao zaštitnika vojske, hrabrosti i vere. U grčkoj tradiciji često ga nazivaju "Trofoktonos" (Zmajoubojica), što odgovara srpskom prikazu Svetog Đorđa koji ubija aždahu
Ako na Đurđevdan pada kiša, evo kakvo nas leto čeka: Jedina prognoza koja se vekovima pokazala tačnom
Naši stari su strogo pratili vreme na Đurđevdan, verujući da će jedino tako moći da predvide kakvo nas leto čeka
Možda vas zanima:
Tradicionalni recept za slavsko žito za Đurđevdan: Ovako ga Grci spremaju vekovima
I Srbi i Grci Svetog Đorđa doživljavaju kao zaštitnika vojske, hrabrosti i vere. U grčkoj tradiciji često ga nazivaju "Trofoktonos" (Zmajoubojica), što odgovara srpskom prikazu Svetog Đorđa koji ubija aždahu
Ako na Đurđevdan pada kiša, evo kakvo nas leto čeka: Jedina prognoza koja se vekovima pokazala tačnom
Naši stari su strogo pratili vreme na Đurđevdan, verujući da će jedino tako moći da predvide kakvo nas leto čeka
Praznik je ispunjen brojnim ritualima koji imaju magijski i zaštitnički karakter. Evo nekih najpoznatijih:
Umivanje u reci ili rosom – Veruje se da đurđevdanska rosa donosi zdravlje i lepotu. Ljudi ustaju pre zore i umivaju se vodom u kojoj su potopljeni đurđevak, zova i kopriva.
Pletenje venaca od bilja – Devojke pletu vence od cveća i trave i kače ih na kapije i vrata kako bi dom bio zaštićen od nesreće.
Đurđevdanski uranak – Jedan od najveselijih običaja! Ljudi u zoru izlaze u prirodu, na livade i pored reka, gde dočekuju sunce uz pesmu, igru i veselje.
Pečenje jagnjeta – Kao simbol plodnosti i napretka, na Đurđevdan se tradicionalno peče jagnje, koje se jede u krugu porodice i prijatelja.
Đurđevdanske ljubavne bajalice – Smatra se da je Đurđevdan savršen za proricanje sudbine i ljubavnu magiju. Devojke u noći pred praznik ostavljaju pod jastuk cveće i travke, verujući da će sanjati budućeg muža.
Đurđevdan u narodnoj pesmi i tradiciji
Ovaj praznik je inspirisao mnoge pesme, a najpoznatija je svakako „Đurđevdan“, koja se peva širom Balkana. Njeni stihovi simbolizuju buđenje prirode, nade i radosti.
Zašto je Đurđevdan više od običnog praznika?
Đurđevdan je dan kada priroda i narod dišu zajedno, kada se obnavlja vera u život, zdravlje i sreću. U današnje vreme, kada sve više ljudi živi užurbanim tempom, povratak đurđevdanskim običajima znači povezivanje sa korenima i tradicijom.
Bilo da ga slavite kod kuće, na uranku ili kroz pesmu – Đurđevdan je praznik koji svima donosi osmeh, svetlost i novi početak. 🌿☀️
KAKO SE BIRA SLAVA: Porodični zaštitnik kao nit identiteta
Mnogi se pitaju: zašto baš taj svetac, a ne neki drugi? Srpska slava nije samo običaj – ona je prvo nematerijalno kulturno dobro iz naše zemlje upisano na UNESKO listu. To je jedinstvena duhovna praksa koja povezuje generacije, gde svako domaćinstvo ima svog nebeskog zaštitnika – krsno ime.
Urezano u prag: Zašto su Srbi nekada svoje ime urezivali na kući
U selima zapadne i južne Srbije, na starim drvenim kućama i danas se mogu videti urezana imena, godine i poneki krstić iznad vrata. Neki misle da su to samo oznake starih majstora ili dekorativni detalji, ali zapravo se iza tih tragova krije ozbiljan običaj i snažna poruka domaćina.
Običaj „nošenja noći“: Zašto su naši stari decu nosili preko praga kad padne mrak
Kad dete plače noću, budi se u isto vreme ili gleda „u ćošak“, narod je znao: noć mu je „ušla u dušu“. Zato su ga nosili tri puta preko praga – da ga vrate iz senke
Tri dana pred Mitrovdan: Verovalo se da tada duhovi obilaze domove i gledaju ko ih pamti
Uoči praznika Svetog Dimitrija, narod je ćutao, palio sveće i nije otvarao vrata posle mraka – jer se verovalo da mrtvi još jednom dolaze pred kuću
Vekovni prsten na prstu mrtvog: Zašto se pokojnici sahranjuju sa burmom i šta se dešava ako se skine
U srpskoj tradiciji, burma nije samo znak braka – već veza između duša. Zato se i posle smrti ostavlja na ruci, da pokojnik zna kome pripada – i da ne zaboravi put ka miru
Komentari(0)