Danas slavimo najvažniji praznik za žene: Veruje se da će Bogorodica ispuniti svakoj dami želju ako je ovako izgovori
Srpska pravoslavna crkve i njeni vernici 14. oktobra obeležavaju veoma važan praznik - Pokrov Presvete Bogorodice.

Praznik je posvećen njenom pokrovu, prekrivaču, koji je ona razastrla nad Hrišćanima, u viđenju koje je imao prepodobni Andrej Jurodivi i njegov učenik. Smatra se da Bogorodica i dalje ovaj pokrov drži iznad nas i štiti nas od zla.
Veruje se da će se upravo na veliki praznik, Pokrov Presvete Bogorodice, ženama ispuniti sve želje - izgovorene u čistoj veri.
Crkva je oduvek proslavljala Presvetu Bogorodicu kao pokroviteljku i zaštitnicu hrišćana, koja svojim molitvama umilostivljava Boga prema grešnima. Poznata je po pomoći pojedincima i narodima u ratu i miru, i svuda u nevoljama.
Možda vas zanima:

SUTRA JE NAJVEĆI "ŽENSKI" PRAZNIK: Bogorodica uslišava želje
Srpska pravoslavna crkva i njeni vernici sutra slave Pokrov Presvete Bogorodice, jedan od najznačajnijih "ženskih" praznika

DANAS JE NAJVEĆI ŽENSKI PRAZNIK! Veruje se da će želje Srpkinja biti uslišene, a jedna stvar je strogo zabranjena
Žene koje nisu rađale i nemaju decu, na ovaj najveći ženski praznik pale sveću, mole se i poste
Možda vas zanima:

SUTRA JE NAJVEĆI "ŽENSKI" PRAZNIK: Bogorodica uslišava želje
Srpska pravoslavna crkva i njeni vernici sutra slave Pokrov Presvete Bogorodice, jedan od najznačajnijih "ženskih" praznika

DANAS JE NAJVEĆI ŽENSKI PRAZNIK! Veruje se da će želje Srpkinja biti uslišene, a jedna stvar je strogo zabranjena
Žene koje nisu rađale i nemaju decu, na ovaj najveći ženski praznik pale sveću, mole se i poste
Možda vas zanima:

SUTRA JE NAJVEĆI "ŽENSKI" PRAZNIK: Bogorodica uslišava želje
Srpska pravoslavna crkva i njeni vernici sutra slave Pokrov Presvete Bogorodice, jedan od najznačajnijih "ženskih" praznika

DANAS JE NAJVEĆI ŽENSKI PRAZNIK! Veruje se da će želje Srpkinja biti uslišene, a jedna stvar je strogo zabranjena
Žene koje nisu rađale i nemaju decu, na ovaj najveći ženski praznik pale sveću, mole se i poste
Događaj koji crkva praznuje desio se 14. oktobra 911. godine, u vreme cara Lava Mudroga (Filosofa). Bilo je svenoćno bdenje u Bogorodičinoj crkvi Vlaherne u Carigradu. Crkva je bila puna naroda, a negde u pozadini stajao je sveti Andrej Jurodivi sa svojim učenikom Epifanijem.
U četiri sata posle ponoći, ugledao je sveti Andrej Presvetu Bogorodicu sa rasprostrtim omoforom iznad naroda, kao da tom odećom pokriva narod.
Bila je odevena u zlatokrasnu porfiru, i blistala okružena apostolima, svetiteljima, mučenicima i devicama. Sveti Andrej pokaza rukom Epifaniju i upita ga da li i on vidi "Caricu i gospođu, kako se moli za sav svet", što Epifanije začuđen potvrdi.
Na Pokrov Presvete Bogorodice, ako žena želi da se srećno uda, treba da ode do crkve i moli se pred ikonom Pokrova presvete Bogorodice. Obavezno treba da ponese peškir, daruje ga crkvi i moli se da joj Bogorodica ukrsti puteve sa budućim mladoženjom.
Ukoliko u vašoj blizini postoji mladi bračni par, koji po vama ima idealan brak, dobro bi bilo da na ovaj dan sa njima razgovarate o tome šta je potrebno za srećnu bračnu zajednicu.
Udate žene ovaj dan kupuju hrizanteme, stavljaju ih pred vrata kako bi privukle sreću, ljubav i porodično blagostanje.
Sve žene, bez izuzetka sutra treba da izgovore molitvu Presvetoj Bogorodici:
Bogorodice Djevo, raduj se Blagodatna Marijo, Gospod je s Tobom: blagoslovena si Ti među ženama, i blagosloven je Plod utrobe Tvoje, jer si rodila Spasitelja duša naših.

Vojislav Ilić Mlađi i zaboravljena poezija o Šumadiji: stihovi u kojima se čuje miris zemlje i zvuk zvona
Vojislav Ilić Mlađi, često u senci slavnog imenjaka, ostavio je snažan pesnički trag u srpskoj književnosti početkom 20. veka. Njegove pesme o Šumadiji, narodu i običajima danas su nepravedno zaboravljene, iako su svedočanstvo o vremenu u kojem se narodna duša pretakala u stih.

Kako se izrađuje glina iz Jadranske Lešnice: zanat koji živi kroz lonce, pećnice i zemljane saksije
U selu Jadranska Lešnica kod Loznice i danas se vadi glina iz lokalnih oranica, koristi se za pravljenje lonaca, crepulja i pećarskih cigli, a znanje se prenosi kroz porodice. Ova glina je cenjena zbog svoje izuzetne čistoće i izdržljivosti.

"Ljiljkovanje" na Petrovdanske poklade: zaboravljeni dečji običaj iz sela kod Valjeva
Nekada su deca u valjevskom kraju na poklade trčala kroz selo s vencima od ljiljana na glavi, pevajući i prizivajući zdravlje. Danas taj običaj pamte samo stariji, ali u nekim selima još uvek živi u sećanjima.

Bio je srpski vladar iz senke: Pričalo se da je vanbračni sin kneza Miloša, posle ubistva Mihaila venčao se njegovom verenicom, a onda je misteriozno umro
Blaznavčevo delo i njegov uticaj na istoriju Srbije ostali su nedovoljno istraženi i istorijski nepotpuno ocenjeni. Poslednji sati u životu Milivoja Petrovića bili su veoma intrigantni, kao i čitav njegov život, a njegova iznenadna smrt je i dalje obavijena velom misterije.

„Beli medenjak“ iz Negotinske krajine: Zaboravljena sorta belog luka koja se suši u vencima
Luk koji ne pecka, već miriše na detinjstvo: Stara sorta iz Negotina čuva ukus zaboravljenih bašta
Komentari(0)