"Ovaj most je preskočio Savu kao gazela u skoku", rekao je Đorđe Lazarević, predsednik Komisije za gradnju mosta i tako mu postao "kum".
Beograd, kao srpska prestonica, poznat je po bogatoj istoriji, kulturnom nasleđu i jedinstvenoj arhitekturi. Jedan od najvažnijih aspekata su mostovi koji povezuju različite delove grada i simbolizuju njegov dinamičan razvoj. Mostovi u Beogradu svedoci su burne prošlosti grada. Danas u našem glavnom gradu ima 9 mostova, od kojih sedam premošćavaju reku Savu, a dva Dunav.
Među njima je i čuveni most Gazela, najprometniji most prestonice. Preko njega dnevno pređe više od 165.000 vozila, iako je projektovan za oko 40.000, a malo ko zna kako je ovaj most dobio ime. Mostu Gazela ime je dao Đorđe Lazarević, predsednik konkursne komisije za gradnju mosta. Upamćeno je da je Lazarević govorio: "Ovaj most je preskočio Savu kao gazela u skoku".
Delo je akademika, profesora Milana Đurića, a upotreba grede i luka svrstala ga je među vrhunske građevinske projekte. Most je inače dugačak 332 metra a širok 27,5 metara. Ima po tri trake u oba smera. Gazela je građena četiri godine i deo je auto-puta "Bratstvo i jedinstvo", koji je trebalo da poveže republike Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije - Makedoniju, Srbiju, Hrvatsku i Sloveniju.
NEBESKI GLAS: Otkrijte "Krstasti svod" u manastiru Manasija i zašto arhitektura svedoči o tajnoj pravoslavnoj sekti
Manastir Manasija, zadužbina despota Stefana Lazarevića iz 15. veka, predstavlja vrhunac moravske arhitekture. Ipak, Manasija krije tajnu: njena arhitektura, sa neobičnim svodovima i dekoracijom, svedoči o snažnim, pa čak i zabranjenim, uticajima sa Zapada. Otkrivamo zašto su masivni zidovi i Despotova kula bili centar otpora, i kako je Resavska škola održavala "skrivenu" pravoslavnu misao.
KUĆA NA TERAZIЈAMA GDE JE GOREO NOVAC: Tajna Palate Atina – zašto je u njoj nestalo najveće blago i zavera iz 1941.
Palata Atina na Terazijama nije samo remek-delo secesije i akademizma, već tihi svedok burne istorije Beograda. Otkrivamo kako je ova raskošna zgrada dobila ime po dvorskom kuvaru Kralja Petra I, i kako je urbana legenda o tajnim trezorima i nestalom blagu iz nje nastala u haosu Aprilskog rata 1941. godine.
GROBLJE VILA: Zašto se na planini Miroč i danas gasi motor i legenda o najstarijem srpskom vampiru
Miroč, planina na severoistoku Srbije, važi za jednu od najmističnijih, opevana u narodnim pesmama kao dom vilenjaka. Ipak, Miroč i obližnji krajevi kriju mnogo mračniju tajnu – priču o najpoznatijem srpskom vampiru, Savi Savanoviću. Otkrivamo kako je vodenica na reci Rogačici postala ukleto mesto koje meštani izbegavaju i kako se mit o vukodlacima spojio sa pričom o vampiru.
POSLEDNJE PISMO IZ ZATVORA: Istina o jedinom svedočanstvu Kneza Pavla u egzilu i zašto je odbio da nosi burmu
Knez Pavle Karađorđević (1893–1976) važio je za najobrazovanijeg i najsklonijeg umetnosti među srpskim vladarima, ali je njegov život završio u političkom progonstvu. Otkrivamo kako je njegova sudbina povezana sa tragičnim gubitkom sina i zašto se, uprkos svom bogatstvu, morao odreći remek-dela da bi preživeo u izgnanstvu.
Naši stari su verovali da vetar ima duhovnu funkciju: Ovako su mu pevali, a razlog će vas iznenaditi
Pevanje pred vetar nije pokušaj da se kontroliše priroda
Komentari(0)