Kremenovići jedini na Balkanu liju crkvena zvona: Božanski zvuk iz Šumadije čuje se u celom svetu
Crkvena zvona se na Blaknu liju samo u Šumadiji, u malom selu Belosavci pored Topole. Porodica Kremenović ovim poslom bavi se 26 godina, do sada su izlili preko 2000 zvona , a njihov zvuk čuje se na svim kontinentima.
![crkveno zvono](/data/images/2024-01-08/73246_17046381411583661741rina-zvona-1_f.jpeg?timestamp=1704668400)
„Zvona iz Topole zvone u Australiji, Americi, Švajcarskoj, Rusiji, čak i u Izraelu, ali se čuju i kroz celu Srbiju. Izlivali smo i zvona za skoro sve manastire na Kosovu i Metohiju. Posebna je čast kad možemo bar na neki način dorpineti očuvanju svetinja“, rekao je Nemanja Kremenović vlasnik zvonare iz Belosavaca.
Iako je tehnologija napredovala zvona se rade na tradicionalan način, isto kao i pre 100 godina – u pesku, a sušenje se obavlja uz pomoć drva i ćumura. Majstori za zvona iz Topole kažu da nema razlike između pravoslavnog i katoličkog zvona i da je ono što ih određuje i razlikuje upravo zvuk.
rina
„Kada vidimo zvono koje je često išarano, izgravirano urađeni fenomenalni ručni radovi, ali to mu oduzima dosta od zvuka. Najbolji zvuk se postiže kad je zvono od bronze ispolirano do visokog sjaja bez detalja na sebi“, otkriva Nemanja.
Osim zvona u livnici Kremenovića proizode se i horosi i polijeleji, a svaki od njih ima svoju priču, jer dva horosa nikad nisu ista.
rina
„Ako uđemo u crkvu i vidimo neko obeležje, trudimo se to isto ugradimo u polijelej kako bi on bio specifačan, poseban i namenjen samo toj crkvi“, ističe ovaj majstor iz Topole.
Livarstvo je poprilično zaboravljeno zato svako ko odluči ovim da se bavi, kako kaže Nemanja, imao bi posla jer je je ovaj stari zanat – zlata vredan. Pored spretnih ruku neophodno je imati i umetnički duh. Željko Ivanović koji lije zvona duže od dve decenije kaže da se poseban osećaj kad kroz Topolu čuje zvuk crkvenog zvona i zna da je ono njegovih ruku delo.
rina
„Mladi se retko odlučuju za ovaj zanat, ali trebalo bi da znaju da posao nije težak i da ima posebnu draž“, kaže Željko.
Stručnjaci kažu da nijedan instrument na svetu ne proizvodi takve vibracije kao što to čine crkvena zvona, ona takođe označavajui božansko prisustvo, pa zbog toga majstori koji ih proizvode imaju veliku odgovornost, a u livnici kod Kremenovića izgleda da to odlično znaju.
![Gostuša](/data/images/2025-02-12/113791_shutterstock-765328330_f.jpg)
Sela duhova u Srbiji – Nekada puna života, danas napuštena
Mesta koja su nekada vrvela od ljudi, a danas su pusta i zaboravljena
![shutterstock](/data/images/2025-01-27/112304_shutterstock-1727557816_f.jpg)
BAŠTA U FEBRUARU: Kraj ovog meseca je IDEALNO VREME ZA SADNJU POVRĆA, baštovani otkrili sve do DETALJA
Tradicija je da na početku godine pravimo velike planove, a kraj januara i februar su takođe meseci velikih odluka u bašti.
![sveti trifun](/data/images/2025-02-14/113987_1553655-sveti-mucenik-trifun-ls_f.jpg)
Danas se slavi Sveti Trifun, ali i Dan zaljubljenih Jedna stvar se strogo, ali strogo poštuje! Običaj ne valja kršiti, a staro verovanje kaže...
Sveti mučenik Trifun rođen je u selu Kampsadi u Frigiji u siromašnoj porodici
![životinje, farma, koze](/data/images/2023-06-01/56168_shutterstock-2069302538_f.jpg)
Porodica Zlatar gaji alpske koze već decenijama: Proizveli 107 hiljada litara kozjeg mleka, ovo je njihova tajnu uspeha i rada na farmi
Priča o porodici Zlatar je priča o porodičnom gazdinstvu koje je decenijama na Goloj. Naime, Domagaj Zlatar iz Gole u Prekodavlju, na samoj granici s Mađarskom, nekih 15-ak kilometara od Hlebina, bavi se uzgojem alpskih koza i deli svoje poljoprivredno iskustvo.
![paulovnija](/data/images/2025-02-13/113911_paulownia-imperialis-leaf-345_f.jpg)
Paraćinac Delimir zasadio je na svom imanju biljku koja donosi zaradu i do 50.000 evra: Evo kako planira da dugoročno smanji račune za ogrev
Paraćinac Delimir Grkić zasadio je na svom imanju biljku koja vredi bogatstvo.
Komentari(0)