PČELE U SRBIJI I BOSNI NE PROIZVODE SAMO MED Mnogi bacaju ovaj otrov, ali on se prodaje za 25.000-70.000 evra
Puštaju da propada iako se plaća više od zlata.
Brojne su koristi od pčele. Ona proizvodi med, propolis, matični mleč, vosak, koje naši pčelari prikupljaju i prodaju. Ali najvredniji od njih, pčelinji otrov ili apitoksin, puštaju da propada iako se plaća više od zlata.
U komšiluku ga srpske i bosansko-hercegovačke kolege pčelari prikupljaju i prodaju američkim farmaceutskim i kozmetičkim kompanijama i pritom postižu vrtoglavu cenu od minimalnih 25.000 evra za kilogram do vrtoglavih 70.000.
Možda vas zanima:
Zašto su naši stari verovali da pčele razumeju tugu? Zaboravljeno srpsko verovanje o „javljanju smrti pčelama”
U staroj Srbiji postojalo je pravilo da se pčelama mora saopštiti ako je neko umro u kući – inače će ugibati ili napustiti košnicu.
Uštipci sa livadskim medom: Doručak gorštaka sa planine Tare
Spoj jednostavnosti i prirode: tradicionalni uštipci i med sa livada Tare i danas su obrok koji krijepi telo i dušu.
Možda vas zanima:
Zašto su naši stari verovali da pčele razumeju tugu? Zaboravljeno srpsko verovanje o „javljanju smrti pčelama”
U staroj Srbiji postojalo je pravilo da se pčelama mora saopštiti ako je neko umro u kući – inače će ugibati ili napustiti košnicu.
Uštipci sa livadskim medom: Doručak gorštaka sa planine Tare
Spoj jednostavnosti i prirode: tradicionalni uštipci i med sa livada Tare i danas su obrok koji krijepi telo i dušu.
Možda vas zanima:
Zašto su naši stari verovali da pčele razumeju tugu? Zaboravljeno srpsko verovanje o „javljanju smrti pčelama”
U staroj Srbiji postojalo je pravilo da se pčelama mora saopštiti ako je neko umro u kući – inače će ugibati ili napustiti košnicu.
Uštipci sa livadskim medom: Doručak gorštaka sa planine Tare
Spoj jednostavnosti i prirode: tradicionalni uštipci i med sa livada Tare i danas su obrok koji krijepi telo i dušu.
– Dok se mi mučimo s proizvodnjom meda i borimo s nelojalnom konkurencijom, ono najskuplje što pčela proizvodi, pčelinji otrov, puštamo da propada, a mogli bismo dobro zaraditi i mi pčelari i država – priča Željko Tomas, pčelar iz Imotskog koji je možda i prvi u celoj Dalmaciji nabavio uređaj koji prikuplja pčelinji otrov.
Kupio ga je i platio 3.800 kuna, a za 250 košnica, koliko ih ima Braniteljska zadruga Pauk Čeka, čiji je upravnik, smatra da bi im trebalo deset takvih uređaja, koji su veličinom mali i sastoje se od pet okvira sa staklenim pločama unutar kojih su žice. Uređaj se priključe na akumulator i kroz žice se pušta struja kraće vreme u tačno određenim razmacima koja stimuliše pčele da na ploču ispuštaju otrov.
Shutterstock
– Kada te pčela ubode, ispusti otrov, otpadne joj žalac i ona ugine. Kada ispušta otrov na ovo staklo, ne otpada joj žalac i ne ugine. Nikakva šteta se za pčelu ne događa. Na stakalcu otrov se osuši i ostaje prah koji treba sastrugati. U velikim količinama apitoksin je smrtonosan otrov, u manjim lek – kaže Tomas i napominje kako se pčelinji otrov ne sme prikupljati bez zaštitne opreme i maske, uz maksimalne higijenske mere.
Količine apitoksina koji proizvode pčelice vrlo su male, jednim ubodom ona izbaci 0,1 miligram, a za kilogram je potrebno prikupiti pčelinji otrov iz 200 košnica.
– Pčelinjim ubodima rešio sam svoje hronične zdravstvene probleme – tvrdi Tomas, koji je kao branitelj posledice rata godinama osećao bolovima u kostima i želucu, ali toga više nema.
– Počelo je slučajno. Izbole su me pčele po nogama na nekoliko mesta i tog dana nisam osećao reumu ni kostobolju. Posle toga pustio sam namerno i kontrolisano da me izbodu još nekoliko puta i rešio sam se tegoba s kojima sam se godinama mučio – kaže Željko Tomas čija supruga je sada na terapiji pčelama.
DA LI SKRNAVITE PRAVOSLAVLJE AKO SLAVITE NOĆ VEŠTICA? Đakon Stevan šokirao odgovorom
Na mrežama je uvek "ratno stanje" između onih koji se gnušaju praznika veštica i onih kojima je to još jedan razlog za žurku.
Sutra su Mitrovske zadušnice, a tri stvari se obavezno nose na groblje! Verovanje kaže da svako ko priđe GROBU...
U mnogim mestima postoji običaj da se na groblje iznosi hrana, koja se potom deli sa prisutnima, uz pominjanje za spas duše preminulih.
Veliki bazen sa tribinama i mali za decu sa vodenim atrakcijama: Luksuzni kompleks gradi se u Kladovu, srpska Đenova postaje sve atraktivnija destinacija
Smeštena na obalama Dunava opština Kladovo ima mnogo toga da ponudi turistima, ali kako bi de dodatno pojačao turistički potencjijal i privukao još veći broj posetilaca u saradnji sa Ministarstvom turizma Republike Srbije, započela je izgradnja otvorenog bazenskog kompleksa.
Dala deo svoje jetre kako bi spasila sina: Jelena je majka heroina iz Čačka, njen Marko nakon operacije u Turskoj sada se uspešno oporavlja
Da je najjači čovek na svetu majka dokazano je u mnogim primerima, jer upravo majkama nije teško da se ponekad i nadljudskim naporima bore za svoju decu. Jedan takav primer stiže i iz Čačka - majka Jelena Trnavac svom sinu Marku (12) donirala je deo jetre nakon što mu je dijagnostifikovana teška bolest.
Zabrinjavajuće brojke, a ambulante u Novom Pazaru i Tutinu poluprazne: Vakcine stigle, ali građani ih izbegavaju
U Novom Pazaru i Tutinu u toku je sezonska vakcinacija protiv gripa, ali je, prema podacima Zavoda za javno zdravlje Novi Pazar, iskorišćeno manje od polovine pristiglih doza. Lekari upozoravaju da je odziv građana izuzetno nizak i apeluju na stanovništvo da se odazove kako bi se sprečilo širenje respiratornih infekcija tokom jeseni i zime.
Komentari(0)