Majka sa detetom izašla ispred pećine, Turci su čuli plač bebe a zatim su ih pronašli i ugušili
Jeziva priča o Kađenici podno Kablara u kojoj je ubijeno tri stotine Srba
Sakrivena u gustoj šumi podno Ovčara zbeg-pećina Kađenica i dalje čuva sećanje na tragično nastradale Srbe u Drugom srpskom ustanku. Upravo u njoj, na desnoj obali Zapadne Morave svoj spas od Turaka potražilo je oko tri stotine žena, dece i starijih meštana, ali to je nažalost bilo njihovo poslednje utočište.
„U maju 1815. godine kada se vodila bitka na Ljubiću, Turci su poslali svoje vojnike da haraju po srpskim selima na planinama Ovčar i Kablar. Uplašeni za svoje živote, meštani su se masovno skupljali u zbegove i bežali od neprijatelja. Tako su pronašli i ovu pećinu u koju su se sakrili misleći da su bezbedni. Međutim, majka sa detetom izašla je ispred pećine, Turci su čuli plač bebe, prejahali tada plitku Moravu i pronašli odbegle Srbe“, kaže za RINU, Goran Nikolić iz Turističke organizacije Čačak.
Stigavši ispred pećine Turci su pozivali Srbe da izađu i predaju se
Slušajući tadašnje priče, kako su prolazili ljudi koji bi padali neprijatelju u ruke niko iz zbega nije izašao iz pećine. Revoltirani Turci tada su doneli slamu na sam ulaz, zapalili je i u pećini se, prema određenim procenama ugušilo oko 300 Srba, mada prema pojednim istorijskim spisima taj broj je dosta veći.
Možda vas zanima:
Rođena sa 520 grama i mogla da stane u šaku: Mlada Aleksandra danas je hrabra devojka koja ponosno korača napred i kaže - bilo je teško, ali odustajanje nije opcija
Anastasija Petković iz Čačka rođena je pre 21 godinu u 26. nedelji trudnoće sa svega 520 grama. Kako kaže, mogla je da stane u šaku jedne ruke. Šest meseci provela je na Institutu za neonatologiju u Beogradu i zahvaljujući beskrajnoj ljubavi svojih roditelja i njihovoj veri u nju, iako mala izašla je iz te bitke kao velika pobednica, kao heroina.
Bravo deco: Učenici Mašinsko-saobraćajne škole u Čačku kroz film oživeli lik i delo velikog Disa, Magdalena i Nikola sjajno doneli svoje uloge
Učenici Mašinsko-saobraćajne škole, nadahnuti životom i nasleđem zavičajnog pisca Vladislava Petkovića Disa, oživeli su njegovu autobiografiju i pesnički svet, od rodnog Zablaća pa sve do Krfa, mesta njegovog tragičnog kraja. Svo to putovanje pretočili su u film „Sa očima izvan svakog zla“. Ovo nije prvi put da profesorka srpskog jezika i književnosti Tamara Pantović sa svojim učenicima oživljava pisce i književna dela. Prošle godine to je bila Na Drini ćuprija, a ove godine Dis.
Možda vas zanima:
Rođena sa 520 grama i mogla da stane u šaku: Mlada Aleksandra danas je hrabra devojka koja ponosno korača napred i kaže - bilo je teško, ali odustajanje nije opcija
Anastasija Petković iz Čačka rođena je pre 21 godinu u 26. nedelji trudnoće sa svega 520 grama. Kako kaže, mogla je da stane u šaku jedne ruke. Šest meseci provela je na Institutu za neonatologiju u Beogradu i zahvaljujući beskrajnoj ljubavi svojih roditelja i njihovoj veri u nju, iako mala izašla je iz te bitke kao velika pobednica, kao heroina.
Bravo deco: Učenici Mašinsko-saobraćajne škole u Čačku kroz film oživeli lik i delo velikog Disa, Magdalena i Nikola sjajno doneli svoje uloge
Učenici Mašinsko-saobraćajne škole, nadahnuti životom i nasleđem zavičajnog pisca Vladislava Petkovića Disa, oživeli su njegovu autobiografiju i pesnički svet, od rodnog Zablaća pa sve do Krfa, mesta njegovog tragičnog kraja. Svo to putovanje pretočili su u film „Sa očima izvan svakog zla“. Ovo nije prvi put da profesorka srpskog jezika i književnosti Tamara Pantović sa svojim učenicima oživljava pisce i književna dela. Prošle godine to je bila Na Drini ćuprija, a ove godine Dis.
Možda vas zanima:
Rođena sa 520 grama i mogla da stane u šaku: Mlada Aleksandra danas je hrabra devojka koja ponosno korača napred i kaže - bilo je teško, ali odustajanje nije opcija
Anastasija Petković iz Čačka rođena je pre 21 godinu u 26. nedelji trudnoće sa svega 520 grama. Kako kaže, mogla je da stane u šaku jedne ruke. Šest meseci provela je na Institutu za neonatologiju u Beogradu i zahvaljujući beskrajnoj ljubavi svojih roditelja i njihovoj veri u nju, iako mala izašla je iz te bitke kao velika pobednica, kao heroina.
Bravo deco: Učenici Mašinsko-saobraćajne škole u Čačku kroz film oživeli lik i delo velikog Disa, Magdalena i Nikola sjajno doneli svoje uloge
Učenici Mašinsko-saobraćajne škole, nadahnuti životom i nasleđem zavičajnog pisca Vladislava Petkovića Disa, oživeli su njegovu autobiografiju i pesnički svet, od rodnog Zablaća pa sve do Krfa, mesta njegovog tragičnog kraja. Svo to putovanje pretočili su u film „Sa očima izvan svakog zla“. Ovo nije prvi put da profesorka srpskog jezika i književnosti Tamara Pantović sa svojim učenicima oživljava pisce i književna dela. Prošle godine to je bila Na Drini ćuprija, a ove godine Dis.
Možda vas zanima:
Rođena sa 520 grama i mogla da stane u šaku: Mlada Aleksandra danas je hrabra devojka koja ponosno korača napred i kaže - bilo je teško, ali odustajanje nije opcija
Anastasija Petković iz Čačka rođena je pre 21 godinu u 26. nedelji trudnoće sa svega 520 grama. Kako kaže, mogla je da stane u šaku jedne ruke. Šest meseci provela je na Institutu za neonatologiju u Beogradu i zahvaljujući beskrajnoj ljubavi svojih roditelja i njihovoj veri u nju, iako mala izašla je iz te bitke kao velika pobednica, kao heroina.
Bravo deco: Učenici Mašinsko-saobraćajne škole u Čačku kroz film oživeli lik i delo velikog Disa, Magdalena i Nikola sjajno doneli svoje uloge
Učenici Mašinsko-saobraćajne škole, nadahnuti životom i nasleđem zavičajnog pisca Vladislava Petkovića Disa, oživeli su njegovu autobiografiju i pesnički svet, od rodnog Zablaća pa sve do Krfa, mesta njegovog tragičnog kraja. Svo to putovanje pretočili su u film „Sa očima izvan svakog zla“. Ovo nije prvi put da profesorka srpskog jezika i književnosti Tamara Pantović sa svojim učenicima oživljava pisce i književna dela. Prošle godine to je bila Na Drini ćuprija, a ove godine Dis.
Možda vas zanima:
Rođena sa 520 grama i mogla da stane u šaku: Mlada Aleksandra danas je hrabra devojka koja ponosno korača napred i kaže - bilo je teško, ali odustajanje nije opcija
Anastasija Petković iz Čačka rođena je pre 21 godinu u 26. nedelji trudnoće sa svega 520 grama. Kako kaže, mogla je da stane u šaku jedne ruke. Šest meseci provela je na Institutu za neonatologiju u Beogradu i zahvaljujući beskrajnoj ljubavi svojih roditelja i njihovoj veri u nju, iako mala izašla je iz te bitke kao velika pobednica, kao heroina.
Bravo deco: Učenici Mašinsko-saobraćajne škole u Čačku kroz film oživeli lik i delo velikog Disa, Magdalena i Nikola sjajno doneli svoje uloge
Učenici Mašinsko-saobraćajne škole, nadahnuti životom i nasleđem zavičajnog pisca Vladislava Petkovića Disa, oživeli su njegovu autobiografiju i pesnički svet, od rodnog Zablaća pa sve do Krfa, mesta njegovog tragičnog kraja. Svo to putovanje pretočili su u film „Sa očima izvan svakog zla“. Ovo nije prvi put da profesorka srpskog jezika i književnosti Tamara Pantović sa svojim učenicima oživljava pisce i književna dela. Prošle godine to je bila Na Drini ćuprija, a ove godine Dis.
„Pećina je od turske reči „kad“ što znači dim i dobila ime. Kosti nesrećnih ljudi koji su ovde izgubili život ležale su prekrivene dimom i prašinom naredne 122 godine, tačnije sve do 1936. kada je vladika žički Nikolaj Velimirović naložio uređenje pećine kako bi ostalo bar neko materijalno svedočanstvo na taj bolni događaj. Svi posmrtni ostaci sahranjeni su u dva kamena sarkofaga, u sredini je izgrađena oltarska apsida pa ova pećina ima i odlike crkve“, rekao je Nikolić.
Pred početak Drugog svetskog rata očišćen je put koji vodi do ulaza Kađenice, a ispred njega postavljen je drveni krst visok preko 50 metara. Pećina je skroman spaleološki objekat, bez pećinskog nakita, ali od izuzetnog istorijskog značaja.
„Ne možemo reći da veliki broj ljudi dolazi u obilazak zato što je sam prilaz nepristupačan. Do ovog prirodnog kazamata vodi put preko Zapadne Morave, ali most je u jako lošem stanju pa se nikako ne preporučuje njegov prelazak. Drugi alternativni put su planinarske staze preko Debele Gore koje su u pojedinim delovima izuzetno zahtevne i zato ne može svako da ih pređe“, kaže Goran Nikolić.
Na ovom mestu koje čuva tužnu sudbinu srpskog naroda svakog Vidovdana služi se parastos da se njihova tragična sudbina nikad ne zaboravi.
Božićni post 2025. godine po nedeljama: Najpravilniji način 40-dnevnog pročišćenja duše i tela pred najradosniji praznik
Danas, 28. novembra, za vernike Srpske pravoslavne crkve počinje veliki Božićni post, koji će trajati do 6. januara, odnosno do obeležavanja Božića 7. januara.
Da li trudnice i bolesni treba da poste? Sveštenik otkriva koja pravila moramo da poštujemo tokom Božićnog posta
Božićni post počinje sutra, 28. novembra i trajaće 40 dana, do 6. januara.
Sutra počinje Božićni post, OVO je najvažnije: Džabe uzdržavanje od mrsne hrane ako vam misli budu rđave i zle
Božićni post počinje sutra, 28. novembra, a cilj posta je približavanje Bogu, kako kroz uzdržavanje od mrsne hrane i zlih misli, tako i kroz molitvu i činjenje dobrih dela.
SUTRA SU BOŽIĆNE POKLADE I SVETI APOSTOL FILIP Vreme za gozbu i veselje sa ukućanima: Ovo su običaji za poslednji dan pre Božićnog posta
Srpska pravoslavna crkva i vernici sutra obeležavaju praznik posvećen Svetom apostolu Filipu, ali i Božićne poklade, koje najavljuju sutrašnji početak šestonedeljnog Božićnog posta.
Sutra je sveti Jovan Zlatousti: Veruje se da jedno nikako ne treba da radite ako vam je život mio
Sveti Jovan Zlatousti poštuje se u celom hrišćanskom svetu. Bio je patrijarh u Carigradu i autor knjige “O sveštenstvu”, kao i nekoliko veoma cenjenih beseda zbog čega je i dobio nadimak “Zlatousti”. Pravoslavni vernici ga praznuju 26. novembra, a ovo su najpoznatiji običaji za koje se veruje da treba da se ispoštuju za ovaj praznik.
Komentari(0)