Majka sa detetom izašla ispred pećine, Turci su čuli plač bebe a zatim su ih pronašli i ugušili
Jeziva priča o Kađenici podno Kablara u kojoj je ubijeno tri stotine Srba
Sakrivena u gustoj šumi podno Ovčara zbeg-pećina Kađenica i dalje čuva sećanje na tragično nastradale Srbe u Drugom srpskom ustanku. Upravo u njoj, na desnoj obali Zapadne Morave svoj spas od Turaka potražilo je oko tri stotine žena, dece i starijih meštana, ali to je nažalost bilo njihovo poslednje utočište.
„U maju 1815. godine kada se vodila bitka na Ljubiću, Turci su poslali svoje vojnike da haraju po srpskim selima na planinama Ovčar i Kablar. Uplašeni za svoje živote, meštani su se masovno skupljali u zbegove i bežali od neprijatelja. Tako su pronašli i ovu pećinu u koju su se sakrili misleći da su bezbedni. Međutim, majka sa detetom izašla je ispred pećine, Turci su čuli plač bebe, prejahali tada plitku Moravu i pronašli odbegle Srbe“, kaže za RINU, Goran Nikolić iz Turističke organizacije Čačak.
Stigavši ispred pećine Turci su pozivali Srbe da izađu i predaju se
Slušajući tadašnje priče, kako su prolazili ljudi koji bi padali neprijatelju u ruke niko iz zbega nije izašao iz pećine. Revoltirani Turci tada su doneli slamu na sam ulaz, zapalili je i u pećini se, prema određenim procenama ugušilo oko 300 Srba, mada prema pojednim istorijskim spisima taj broj je dosta veći.
Možda vas zanima:
Od reakcije "kupio sam detetu telefon ko sme da mu ga uzme", pa sve do prihvatanja odluke: Ova seoska škola još pre tri godine zabranila telefone - ovo su iskustva đaka i zaposlenih
Nakon što je zaštitnik građana najavio da će početkom januara Skupštini Srbije poslati predlog zakona o zabrani upotrebe mobilnih telefona u osnovnim i srednjim školama, bura u javnosti se ne stišava. Dok su jedni za, a drugi protiv jedna škola u Srbiji još je pre tri godine zabranila upotrebu telefona i smart uređaja - u pitanju je seoska škola Branislav Petrović u Slatini kod Čačka.
Dan koji okuplja Srbiju, prelepe slike ispred crkve za Svetog Nikolu: Braća Miletić iz Čačka sa sinovima došli da prekade slavski kolač - tradicija se čuva i poštuje
Sveti Nikola je dan kada polovina Srbije slavi, a druga odlazi na slavu. Ova sveti dan za trpezom okuplja porodice, komšije, rodbinu i prijatelje i ćvrstim nitima spaja pretke i potomke.
Možda vas zanima:
Od reakcije "kupio sam detetu telefon ko sme da mu ga uzme", pa sve do prihvatanja odluke: Ova seoska škola još pre tri godine zabranila telefone - ovo su iskustva đaka i zaposlenih
Nakon što je zaštitnik građana najavio da će početkom januara Skupštini Srbije poslati predlog zakona o zabrani upotrebe mobilnih telefona u osnovnim i srednjim školama, bura u javnosti se ne stišava. Dok su jedni za, a drugi protiv jedna škola u Srbiji još je pre tri godine zabranila upotrebu telefona i smart uređaja - u pitanju je seoska škola Branislav Petrović u Slatini kod Čačka.
Dan koji okuplja Srbiju, prelepe slike ispred crkve za Svetog Nikolu: Braća Miletić iz Čačka sa sinovima došli da prekade slavski kolač - tradicija se čuva i poštuje
Sveti Nikola je dan kada polovina Srbije slavi, a druga odlazi na slavu. Ova sveti dan za trpezom okuplja porodice, komšije, rodbinu i prijatelje i ćvrstim nitima spaja pretke i potomke.
Možda vas zanima:
Od reakcije "kupio sam detetu telefon ko sme da mu ga uzme", pa sve do prihvatanja odluke: Ova seoska škola još pre tri godine zabranila telefone - ovo su iskustva đaka i zaposlenih
Nakon što je zaštitnik građana najavio da će početkom januara Skupštini Srbije poslati predlog zakona o zabrani upotrebe mobilnih telefona u osnovnim i srednjim školama, bura u javnosti se ne stišava. Dok su jedni za, a drugi protiv jedna škola u Srbiji još je pre tri godine zabranila upotrebu telefona i smart uređaja - u pitanju je seoska škola Branislav Petrović u Slatini kod Čačka.
Dan koji okuplja Srbiju, prelepe slike ispred crkve za Svetog Nikolu: Braća Miletić iz Čačka sa sinovima došli da prekade slavski kolač - tradicija se čuva i poštuje
Sveti Nikola je dan kada polovina Srbije slavi, a druga odlazi na slavu. Ova sveti dan za trpezom okuplja porodice, komšije, rodbinu i prijatelje i ćvrstim nitima spaja pretke i potomke.
Možda vas zanima:
Od reakcije "kupio sam detetu telefon ko sme da mu ga uzme", pa sve do prihvatanja odluke: Ova seoska škola još pre tri godine zabranila telefone - ovo su iskustva đaka i zaposlenih
Nakon što je zaštitnik građana najavio da će početkom januara Skupštini Srbije poslati predlog zakona o zabrani upotrebe mobilnih telefona u osnovnim i srednjim školama, bura u javnosti se ne stišava. Dok su jedni za, a drugi protiv jedna škola u Srbiji još je pre tri godine zabranila upotrebu telefona i smart uređaja - u pitanju je seoska škola Branislav Petrović u Slatini kod Čačka.
Dan koji okuplja Srbiju, prelepe slike ispred crkve za Svetog Nikolu: Braća Miletić iz Čačka sa sinovima došli da prekade slavski kolač - tradicija se čuva i poštuje
Sveti Nikola je dan kada polovina Srbije slavi, a druga odlazi na slavu. Ova sveti dan za trpezom okuplja porodice, komšije, rodbinu i prijatelje i ćvrstim nitima spaja pretke i potomke.
Možda vas zanima:
Od reakcije "kupio sam detetu telefon ko sme da mu ga uzme", pa sve do prihvatanja odluke: Ova seoska škola još pre tri godine zabranila telefone - ovo su iskustva đaka i zaposlenih
Nakon što je zaštitnik građana najavio da će početkom januara Skupštini Srbije poslati predlog zakona o zabrani upotrebe mobilnih telefona u osnovnim i srednjim školama, bura u javnosti se ne stišava. Dok su jedni za, a drugi protiv jedna škola u Srbiji još je pre tri godine zabranila upotrebu telefona i smart uređaja - u pitanju je seoska škola Branislav Petrović u Slatini kod Čačka.
Dan koji okuplja Srbiju, prelepe slike ispred crkve za Svetog Nikolu: Braća Miletić iz Čačka sa sinovima došli da prekade slavski kolač - tradicija se čuva i poštuje
Sveti Nikola je dan kada polovina Srbije slavi, a druga odlazi na slavu. Ova sveti dan za trpezom okuplja porodice, komšije, rodbinu i prijatelje i ćvrstim nitima spaja pretke i potomke.
„Pećina je od turske reči „kad“ što znači dim i dobila ime. Kosti nesrećnih ljudi koji su ovde izgubili život ležale su prekrivene dimom i prašinom naredne 122 godine, tačnije sve do 1936. kada je vladika žički Nikolaj Velimirović naložio uređenje pećine kako bi ostalo bar neko materijalno svedočanstvo na taj bolni događaj. Svi posmrtni ostaci sahranjeni su u dva kamena sarkofaga, u sredini je izgrađena oltarska apsida pa ova pećina ima i odlike crkve“, rekao je Nikolić.
Pred početak Drugog svetskog rata očišćen je put koji vodi do ulaza Kađenice, a ispred njega postavljen je drveni krst visok preko 50 metara. Pećina je skroman spaleološki objekat, bez pećinskog nakita, ali od izuzetnog istorijskog značaja.
„Ne možemo reći da veliki broj ljudi dolazi u obilazak zato što je sam prilaz nepristupačan. Do ovog prirodnog kazamata vodi put preko Zapadne Morave, ali most je u jako lošem stanju pa se nikako ne preporučuje njegov prelazak. Drugi alternativni put su planinarske staze preko Debele Gore koje su u pojedinim delovima izuzetno zahtevne i zato ne može svako da ih pređe“, kaže Goran Nikolić.
Na ovom mestu koje čuva tužnu sudbinu srpskog naroda svakog Vidovdana služi se parastos da se njihova tragična sudbina nikad ne zaboravi.
Za ovog dečaka treba da čuje cela Srbija: Lazar (13) se nije šišao čitav život, sada seo u frizersku stolicu i svu kosu doniraće mališanima obolelim od karcinoma
Da iako mali, imaju zaista veliko srce puno puta do sada dokazali su brojni mališani u Srbiji. Jedan od njih je definitivno i trinaestogodišnji Lazar Ponjavić iz Gornjeg Milanovca. Proteklo leto ostaće zauvek upisano u njegovom životu kao trenutak kada je dečje srce pokazalo veličinu odraslih. On se namerno odrekao dela sebe kako bi svojim vršnjacima, koji vode tešku borbu, podario nadu, snagu i razlog da veruju. Ošišao je svoju bujnu, dugačku i kovrdžavu kosu.
Danas treba da uradite ovo ako želite uspeh: Slavimo Prepodobnog Patapija, a evo šta kaže narodno verovanje
Srpska pravoslavna crkva i njeni vernici danas proslavljaju slavog Prepodobnog Patapija.
Iskoristite priliku za odmor: Spisak svih neradnih dana i praznika u 2026. godini
Nova 2026. godina počinje produženim vikendom, jer prvi neradni dani padaju u četvrtak i petak, pa će mnogi građani u narednu godinu ući sa četiri slobodna dana za odmor.
Ovo je prelepo, do sada smo to gledali samo na televiziji ili u većim gradovima: Po prvi put Nova Varoš dobila klizalište - deca oduševljena, plaćaju se samo klizaljke 200 dinara po satu
Ove zime po prvi put Nova Varoš imaće gradsko klizalište, čime se dodatno obogaćuje ponuda grada tokom praznične i zimske sezone. Montažno klizalište postavljeno je na platou iznad Trga vojvode Petra Bojovića, otvoreno je danas i već su sa oduševljenjem stigli prvi klizači.
Dečak daje svoje autiće koje je skupljao godinama: Maleni Alis iz Prijepolja sa drugarima održao lekciju humanosti
Humanitarna akcija u Osnovnoj školi „Vladimir Perić Valter“ pokazala je da empatija i solidarnost često dolaze od najmlađih. Školski hol proteklih dana bio je ispunjen kolekcionarskim autićima, ali još više, dobrom voljom učenika, nastavnika i roditelja koji su se odazvali pozivu da pomognu porodici Kaljić iz Taševa.
Komentari(0)