DANAS SLAVIMO ZIMSKOG SVETOG GEORGIJA Običaji za Đurđic koje treba ispoštovati do Mratindana (MOLITVA)
Iako nije crveno slovo, postoje običaji koje bi trebalo ispoštovati i to sve do Mratindana, inače će vas zbog nekih pratiti nesreća i do godinu dana, kažu stari.
S obzirom da ovogodišnji Sveti Georgije pada danas, u sredu, ova slava bi trebalo da se ispoštuje kao posna.
Sveti Georgije je veoma slavljen kod Srba i najčešće ga nazivaju Sveti Đorđe ili Sveti Đurađ. Mnogi ga slave kao krsnu slavu i to 16. novembra kad je Đurđic i 6. maja kad je Đurđevdan.
Na Đurđic nije crveno već crno slovo, zapovedni praznik, dok je Đurđevdan i crveno slovo. Ipak, i Đurđic je veoma važan i poštovan praznik među vernicima koji drže do starih običaja.
Možda vas zanima:
SRBI PRAVE VELIKU GREŠKU ZA SVETOG NIKOLU Ako ovo postavite na trpezu tokom slave to je veliki greh, teolog je sve objasnio
Uoči Nikoljdana na društvenoj mreži X pokrenula se polemika oko toga ko slavi ovu slavu sa mrsnom, a ko sa posnom trpezom. Sudeći po reakcijama mnogi naši vernici ovu slavu proslavljaju sa mrsnom trpezom.
ZAŠTO SE CRNO VINO KORISTI NA SLAVAMA? Postoji ozbiljna simbolika i velika uloga u hrišćanstvu
Svaki element koji čini slavu ima čvrsto i bitno značenje. Tako, pored slavske sveće, žita i kolača, jedna slava ne bi bila moguća bez vina.
Možda vas zanima:
SRBI PRAVE VELIKU GREŠKU ZA SVETOG NIKOLU Ako ovo postavite na trpezu tokom slave to je veliki greh, teolog je sve objasnio
Uoči Nikoljdana na društvenoj mreži X pokrenula se polemika oko toga ko slavi ovu slavu sa mrsnom, a ko sa posnom trpezom. Sudeći po reakcijama mnogi naši vernici ovu slavu proslavljaju sa mrsnom trpezom.
ZAŠTO SE CRNO VINO KORISTI NA SLAVAMA? Postoji ozbiljna simbolika i velika uloga u hrišćanstvu
Svaki element koji čini slavu ima čvrsto i bitno značenje. Tako, pored slavske sveće, žita i kolača, jedna slava ne bi bila moguća bez vina.
Možda vas zanima:
SRBI PRAVE VELIKU GREŠKU ZA SVETOG NIKOLU Ako ovo postavite na trpezu tokom slave to je veliki greh, teolog je sve objasnio
Uoči Nikoljdana na društvenoj mreži X pokrenula se polemika oko toga ko slavi ovu slavu sa mrsnom, a ko sa posnom trpezom. Sudeći po reakcijama mnogi naši vernici ovu slavu proslavljaju sa mrsnom trpezom.
ZAŠTO SE CRNO VINO KORISTI NA SLAVAMA? Postoji ozbiljna simbolika i velika uloga u hrišćanstvu
Svaki element koji čini slavu ima čvrsto i bitno značenje. Tako, pored slavske sveće, žita i kolača, jedna slava ne bi bila moguća bez vina.
Možda vas zanima:
SRBI PRAVE VELIKU GREŠKU ZA SVETOG NIKOLU Ako ovo postavite na trpezu tokom slave to je veliki greh, teolog je sve objasnio
Uoči Nikoljdana na društvenoj mreži X pokrenula se polemika oko toga ko slavi ovu slavu sa mrsnom, a ko sa posnom trpezom. Sudeći po reakcijama mnogi naši vernici ovu slavu proslavljaju sa mrsnom trpezom.
ZAŠTO SE CRNO VINO KORISTI NA SLAVAMA? Postoji ozbiljna simbolika i velika uloga u hrišćanstvu
Svaki element koji čini slavu ima čvrsto i bitno značenje. Tako, pored slavske sveće, žita i kolača, jedna slava ne bi bila moguća bez vina.
Možda vas zanima:
SRBI PRAVE VELIKU GREŠKU ZA SVETOG NIKOLU Ako ovo postavite na trpezu tokom slave to je veliki greh, teolog je sve objasnio
Uoči Nikoljdana na društvenoj mreži X pokrenula se polemika oko toga ko slavi ovu slavu sa mrsnom, a ko sa posnom trpezom. Sudeći po reakcijama mnogi naši vernici ovu slavu proslavljaju sa mrsnom trpezom.
ZAŠTO SE CRNO VINO KORISTI NA SLAVAMA? Postoji ozbiljna simbolika i velika uloga u hrišćanstvu
Svaki element koji čini slavu ima čvrsto i bitno značenje. Tako, pored slavske sveće, žita i kolača, jedna slava ne bi bila moguća bez vina.
Na ovaj praznik se ne rade teški poslovi i žene se ne hvataju ručnih radova. Predanje kaže i da je strogo zabranjeno loviti vukove, jer će lovce pratiti nesreća čitavu godinu dana.
U selima zapadne Srbije u ove dane se klalo, ćuteći u ranu zoru na kućnom pragu, crno pile ili mlad crni petao. Prethodno se piletu ili pevcu zaveže crnim koncem kljun da ne bi pustio nikakvog glasa. Odsečena pileća glava vezivala se crvenim koncem o verige, pa se sa njom bajalo u vreme dolaska vukova.
Na Đurđic se obeležava dan kad je obnovljen hram sa telom Svetog velikomučenika Georgija. On je bio rimski vojnik koji je preuzeo hrišćanstvo, a zatim je mučen u vreme progona hrišćana za vreme cara Dioklecijana. Po predanju, videvši njegov otpor, žena cara Dioklecijana, carica Aleksandra viknula je: "I ja verujem u Boga koji Đorđu daje toliku snagu."
Oboje su pogubljeni po carskoj naredbi, na dan 6. maja koji se slavi kao Đurđevdan. Na mnogim ikonama, sveti Georgije se prikazuje na konju, kako kopljem ubija aždaju - smatra se da ona simbolizuje mnogoboštvo. Često je prikazana i carica Aleksandra, a ona, kako se veruje, predstavlja mladu hrišćansku crkvu.
Svetog Đorđa vernici prizivaju u pomoć i kažu da je on nikome neće uskratiti. Sve do Mratindana traju takozvani Mratinci, a običaji su ovi. U danima od 16. do 24. novembra ništa se ne daje iz kuće, ne prede se vuna i ništa se ne pere. Žene ne rade ručne poslove, a veruje se i da bi krojači i obućari trebalo da odmaraju. Mratindan je 24. novembra, a prema nekim verovanjima čak žene ne treba da peru ništa po kući sve do tog praznika.
Molitva Svetom Georgiju
"Muke strašne izbegao nije, divni Velikomučenik Sveti Georgije. Sve zemaljsko on prezre i odreče, da Carstvo Nebesko večno steče. Videlo je u tami što nam svima sija, slava divnog Velikomučenika Georgija. Duša naša smerno blagodari, zastupnika takvog što nam Bog podari. Svakom ko pomoć i spas od njega zatraži, ime svetoga ljubav i veru osnaži. Zato se tebi u muci molimo, i tvoje pomoći vapijući prosimo. Usliši i sada molbe naše nevoljne, molitve primi skromne, dragovoljne. Neka zastupništvo tvoje za nas ne bledi, ne ostavi nas u nevolji i bedi. Čuj glas napaćenog našeg roda, seti se srpskoga naroda. Da nam dušman više ne preti, pomozi nam Georgije Sveti".
Srećna slava domaćine, Bog s tobom!
Manastir Ćelije posvećen svetome velikomučeniku Georgiju nalazi se oko 3 km jugoistično od Lajkovca, a 2 km istočno od ušća reke Ljig u reku Kolubaru. Manastirska crkva je sazidana u uvali ispod Vrače brda (kota 293) i brda Čovke (kota 272) na nadmorskoj visini 139 m. Pored manastira u uvali protiče plitak potok Kamenica.
Kako od Beograda do manastira Ćelije, pogledajte na sledećoj mapi:
Lepote Srbije su i na Viberu gde vam donosimo razne priče, pridružite se našoj zajednici.
BONUS VIDEO:
SIMBOL JE USKRSA, LEGENDA KAŽE DA JE NASTAO OD BLAGOSLOVA BOGORODICE: Ovako se gaji najlepše i najmirišljavije cvetno drvo
Omiljeni aprilski i majski cvet
Grobovi zarasli u korov, meštani se sami organizovali da ih očiste: Pojedini naslednici ne obilaze večne kuće svojih predaka, pa drugi moraju da ih sređuju
Zaraslo u korov, groblje u selu Kloka od Topole konačno će dobiti noi izgleda i to zahvaljujući meštanima koji su se sami organizovali da ga očiste. Nakon prve uspešne akcije čišćenja u planu je i druga, masovnija.
Sneg pade na behar, na voće: Vremenske (ne)prilike zadale nove glavobolje poljoprivrednicima, težak sneg mogao bi da slomi grane i uništi plodove
Sneg koji je ovoga aprila iznenadio stanovnike zapadne Srbije, doneo je nove glavobolje poljoprivrednim proizvođačima, pre svega voćarima, jer su mnoge vrste čak i pre vremena cvetale i krenule da zameću svoj rod, podstaknute toplim i sunčanim vremenom.
Nemac dobio srce Srbina sa Kosova i krenuo da pronađe njegovu porodicu i pomogne deci: Potresna istinita priča iz krvave 1999. godine biće prikazana na filmu, angažovana i dva Oskarovca
Dramatična istinita i ratna priča sa Kosova i Metohije sada će biti prikazana i na filmksom platnu, i to po događajima opisanim u knjizi Vesellina Dželetovića „Srpsko srce Johanovo”. Ratnih godina Srbin je kidnapovan, a potom bio žrtva trgovine organima jer je usmrćen a njegovo srce prodato je u Nemačku. Nakon operacije, Nemac koji je dobio srpsko srce počeo da sanja neke čudne snove, neke nepoznate predele i ljude i želeo je da sazna ko je taj čovek zahvaljujući kome je živ i čije srce nosi. Dobio je informaciju da se radi o Srbinu sa Kosova i Metohije i on se uputio tamo kako bi pomogao porodici nastradalog čoveka, a čije srce je kucalo u njegovim grudima.
Dnevnica 8.000 dinara: Ovi radnici u Srbiji su sve traženiji
Novogradnja u Beogradu, ali i u celoj Srbiji - cveta. Građevinski radnici su među najtraženijim, a poslodavci povećavaju dnevnice kako bi zadržali postojeće i privukli nove majstore.
Komentari(0)