Većina porodica u Srbiji nosi prezime po nekom od svojih predaka iz XIX veka. Prezime ili porodično ime, rođenjem nasleđujemo od predaka. Uz ime koje nam daju na rođenju i koje predstavlja našu ličnost i nas same, prezime označava poreklo, korene i tradiciju.
Prezime je nastalo u drugoj polovini XIV veka. Srpska prezimena su uglavnom nastajala tako što se nastavak -ić, -ev ili -ov dodavao imenu oca, majke, dede ili nekoj drugoj osnovi. Sufiks „ić“ je slovenski deminutiv čija je osnovna uloga u stvaranju patronima i matronima:
Patronim označava da je prezime nastalo od oca (npr. prezime Jovanović je nastalo od imena Jovan na koje je dodat nastavak „ov“ što označava pripadnost i na kraju je pridodat deminutivni nastavak „ić“ što znači maleni ili mladi).
Matronim označava prezime nastalo od majke (npr. prezime Sarić – u ovom slučaju će na ima samo dodati nastavak „ić“)
Možda vas zanima:
KAKO SU NASTALA SRPSKA PREZIMENA: Evo zašto se većina završava na - IĆ!
Prezime ili porodično ime, rođenjem nasleđujemo od predaka. Uz ime koje nam daju na rođenju i koje predstavlja našu ličnost i nas same, prezime označava poreklo, korene i tradiciju
OVO SU NAJSTARIJA SRPSKA PREZIMENA: Potiču iz 11. veka i svako ima posebno MOĆNO značenje!
Radogostić, Zarubica, Trzin, Hreljić, Zaklan, Bujak, samo su neka od najstarijih srpskih prezimena. Većina njih se pominje u pisanim istorijskim izvorima iz 13, 14. veka, poput Dečanske hrisovulje (darovnice) kojom je Stefan Dečanski deo svojih poseda poklonio istoimenom manastiru.
Možda vas zanima:
KAKO SU NASTALA SRPSKA PREZIMENA: Evo zašto se većina završava na - IĆ!
Prezime ili porodično ime, rođenjem nasleđujemo od predaka. Uz ime koje nam daju na rođenju i koje predstavlja našu ličnost i nas same, prezime označava poreklo, korene i tradiciju
OVO SU NAJSTARIJA SRPSKA PREZIMENA: Potiču iz 11. veka i svako ima posebno MOĆNO značenje!
Radogostić, Zarubica, Trzin, Hreljić, Zaklan, Bujak, samo su neka od najstarijih srpskih prezimena. Većina njih se pominje u pisanim istorijskim izvorima iz 13, 14. veka, poput Dečanske hrisovulje (darovnice) kojom je Stefan Dečanski deo svojih poseda poklonio istoimenom manastiru.
Možda vas zanima:
KAKO SU NASTALA SRPSKA PREZIMENA: Evo zašto se većina završava na - IĆ!
Prezime ili porodično ime, rođenjem nasleđujemo od predaka. Uz ime koje nam daju na rođenju i koje predstavlja našu ličnost i nas same, prezime označava poreklo, korene i tradiciju
OVO SU NAJSTARIJA SRPSKA PREZIMENA: Potiču iz 11. veka i svako ima posebno MOĆNO značenje!
Radogostić, Zarubica, Trzin, Hreljić, Zaklan, Bujak, samo su neka od najstarijih srpskih prezimena. Većina njih se pominje u pisanim istorijskim izvorima iz 13, 14. veka, poput Dečanske hrisovulje (darovnice) kojom je Stefan Dečanski deo svojih poseda poklonio istoimenom manastiru.
Većina porodica u Srbiji nosi prezime po nekom od svojih predaka iz 19-og veka. Uzrok ovoj pojavi leži u činjenici da su se prezimena u Srbiji do druge polovine 19-og veka menjala iz generacije u generaciju, tako da je većina stanovništva nosila prezime po imenu oca.
ilustracija
Tako se dešavalo da u jednoj kući tri različite generacije imaju tri različita prezimena. U to vreme, stara, rodovska prezimena bila su mahom u manjini. Godine 1851. knez Aleksandar Karađorđević je doneo ukaz o nepromenljivosti prezimena, čime je u većoj meri zaustavljen proces menjanja istih.
Lepote Srbije su i na Viberu gde vam donosimo razne priče, pridružite se našoj zajednici.
BONUS VIDEO:
Sledeće nedelje je najmračniji dan u godini: Mrak pada u 15:57 u Srbiji
U Srbiji 9. i 10. decembra Sunce zalazi u 15:57 – biće to dani najranijeg mraka ove zime i simbolični uvod u kratkodnevnicu.
Na svet je stigao na nesvakidašnji način, a sada je preslatki jednogodišnjak: Ovo je maleni Vuk kog je majka rodila u kolima na putu do bolnice
Pre godinu dana, tog prohladnog 6. decembra Srbiju je je obišla neobična, ali lepa vest. Maleni Vuk nije želeo da čeka i na svet je stigao u kolima na putu od Rače do Kragujevca dok je njegova mama Dragana žurila na porođaj.
Da li pravoslavni vernici treba da kite jelku ili samo badnjak? Sveštenik rešava dilemu koja muči mnoge
Da li je kićenje jelke u skladu sa pravoslavnim običajima? Sveštenik otkriva simboliku božićne jelke i objašnjava kako se ona savršeno uklapa sa badnjakom.
DAN KADA SE DEVOJKAMA OSTVARUJE NAJVEĆA ŽELJA: Uradite OVO i verujte – Sveta Ekaterina moli za vas!
Sveta Velikomučenica Ekaterina Aleksandrijska je ranohrišćanska mučenica i svetiteljka s kraja 3. veka.
Post na Badnji dan najviše zbunjuje Srbe: Sveštenik otkriva da li je na vodi i smete li da jedete ribu
Otac Radoslav Savović, starešina hrama Svetih apostola Vartolomeja i Varnave u Rakovici, otkriva da li smete da jedete ribu na Badnji dan.
Komentari(0)