PRIČA O SRPSKOM IKARU KOJI JE OSVOJIO NEBO Prvi Srbin koji se avionom vinuo u nebeske visine, kao braća Rajt!
Mihailo Petrović rođen je 14. juna 1884. godine u selu Vlakča, srcu šumadije i Srbije, rastao je srpski Ikar.
Završava osnovnu školu, žedan znanja odlazi u svet. Prvo u Vojno-zanatsku školu u Kragujevcu, zatim u Beograd, a potom u Rusiju, rešen da završi tehničku ili vojnu školu. Oštra ruska zima osujetila mu je planove. Zbog bolesti morao je nazad u rodni kraj. Vrativši se u Srbiju, 1903. upisuje i završava Artiljerijsko-podoficirsku školu, kao prvi u klasi 1905. godine. Narednik Petrović odlično je obavljao vojnu službu u Nišu, Kragujevcu i Beogradu.
Bio je stručan, odgovoran, pravičan, svestrana ličnost, obrazovao se, usavršavao, čitao, slikao, pisao pesme. Pripremio je i položio ispit za oficira. Interesovao se za razne oblasti, posebno za avijaciju. U to vreme, 1910. i 1911. godine, u Beograd su dolazili mnogi avijatičari da prikažu svoje aeroplane i veštinu letenja: Simon, Maslenikov, Rusijan, Čermak... Posmatrajući ih, mladi Mihajlo je bio oduševljen, shvatio je da to njegov životni san i cilj, jer traži hrabrost, znanje, disciplinu, upornost, samouverenost, izuzetne ljudske kvalitete.
Možda vas zanima:
SIMBOL SLOBODE NARODA U SRCU ŠUMADIJE Na borbenom zadatku braneći svoju zemlju pilot major Zoran Tomić dao je svoj život (FOTO)
Svako ko je bar jednom prošao kroz Topolu video je jedinstveni spomenik na ulasku u varošicu iz pravca Kragujevca.
NAJZNAČAJNIJI PIONIR JUGOSLOVENSKOG VAZDUHOPLOVSTVA Zaboravljeni Subotičanin koji je ostavio veliki trag na polju avijacije
Ivan Sarić bio je bunjevčki svestrani sportista; atletičar, rvač i jedan od osnivača fudbalskog kluba u Subotici, a isto tako i jedan od najznačajnijih pionira jugoslovenskog vazduhoplovstva.
Možda vas zanima:
SIMBOL SLOBODE NARODA U SRCU ŠUMADIJE Na borbenom zadatku braneći svoju zemlju pilot major Zoran Tomić dao je svoj život (FOTO)
Svako ko je bar jednom prošao kroz Topolu video je jedinstveni spomenik na ulasku u varošicu iz pravca Kragujevca.
NAJZNAČAJNIJI PIONIR JUGOSLOVENSKOG VAZDUHOPLOVSTVA Zaboravljeni Subotičanin koji je ostavio veliki trag na polju avijacije
Ivan Sarić bio je bunjevčki svestrani sportista; atletičar, rvač i jedan od osnivača fudbalskog kluba u Subotici, a isto tako i jedan od najznačajnijih pionira jugoslovenskog vazduhoplovstva.
Možda vas zanima:
SIMBOL SLOBODE NARODA U SRCU ŠUMADIJE Na borbenom zadatku braneći svoju zemlju pilot major Zoran Tomić dao je svoj život (FOTO)
Svako ko je bar jednom prošao kroz Topolu video je jedinstveni spomenik na ulasku u varošicu iz pravca Kragujevca.
NAJZNAČAJNIJI PIONIR JUGOSLOVENSKOG VAZDUHOPLOVSTVA Zaboravljeni Subotičanin koji je ostavio veliki trag na polju avijacije
Ivan Sarić bio je bunjevčki svestrani sportista; atletičar, rvač i jedan od osnivača fudbalskog kluba u Subotici, a isto tako i jedan od najznačajnijih pionira jugoslovenskog vazduhoplovstva.
Možda vas zanima:
SIMBOL SLOBODE NARODA U SRCU ŠUMADIJE Na borbenom zadatku braneći svoju zemlju pilot major Zoran Tomić dao je svoj život (FOTO)
Svako ko je bar jednom prošao kroz Topolu video je jedinstveni spomenik na ulasku u varošicu iz pravca Kragujevca.
NAJZNAČAJNIJI PIONIR JUGOSLOVENSKOG VAZDUHOPLOVSTVA Zaboravljeni Subotičanin koji je ostavio veliki trag na polju avijacije
Ivan Sarić bio je bunjevčki svestrani sportista; atletičar, rvač i jedan od osnivača fudbalskog kluba u Subotici, a isto tako i jedan od najznačajnijih pionira jugoslovenskog vazduhoplovstva.
Možda vas zanima:
SIMBOL SLOBODE NARODA U SRCU ŠUMADIJE Na borbenom zadatku braneći svoju zemlju pilot major Zoran Tomić dao je svoj život (FOTO)
Svako ko je bar jednom prošao kroz Topolu video je jedinstveni spomenik na ulasku u varošicu iz pravca Kragujevca.
NAJZNAČAJNIJI PIONIR JUGOSLOVENSKOG VAZDUHOPLOVSTVA Zaboravljeni Subotičanin koji je ostavio veliki trag na polju avijacije
Ivan Sarić bio je bunjevčki svestrani sportista; atletičar, rvač i jedan od osnivača fudbalskog kluba u Subotici, a isto tako i jedan od najznačajnijih pionira jugoslovenskog vazduhoplovstva.
Početkom 1912. godine na konkursu za pilote, Mihailo Petrović je izabran među prvih šest pitomaca. Odlazi u Francusku maja 1912. godine u pilotsku školu Farman, u gradiću Etamp kod Pariza. Instruktori su odmah zapazili njegovu izuzetnu obdarenost za letenje.
Čuveni francuski pilot Broden prateći prve Petrovićeve letove, rekao je da će "biti as, jer je miran i prezire smrt". Posle dvadesetak dana obuke Mihajlo Petrović je izvršio samostalan let, prvi među srpskim pilotima. To je pobudilo izuzetnu pažnju, pa je dopisnik lista "Figaro" iz Pariza, koji je prisustvovao tom letu, napisao reportažu o "neustrašivom i divljenja dostojnom letu srpskog seržanta."
Krajem juna Petrović je ispunio uslove, tako da je 22. i 23. jula položio ispit za dozvolu pilota. On je prvi srpski pilot sa diplomom (FAI broj 979), a to zvanje je dobio mesec dana pre ostalih srpskih pitomaca.
Po povratku u zemlju, počeo je Prvi balkanski rat, narednik Petrović je sa ostalim pilotima uključen u ratne pripreme. Prvi je u Srbiji, 10. decembra 1912. godine leteo na jednom od nabavljenih aviona. Januara 1913. godine leteo je na aerodromu Trupalsko polje kod Niša. Pripremao se za predstojeće borbene letove na avionu “Farman-20”, koji je bio težak za letenje, no Mihajlo je bio uporan da ga ukroti. Stoga je francuski pilot Žil Vedrin u njemu video budućeg “velikog i slavnog avijatičara”. Sa Primorskim aeroplanskim odredom narednik Mihailo Petrović je otišao na aerodrom Barbaluši kod Skadra, gde su vršeni prvi ratni letovi aviona.
Poginuo je izvršavajući borbeni zadatak 20. marta 1913. godine. Jak udar vetra prevrnuo je avion, a on je bespomoćan ispao iz letelice i pao blizu letilišta. Visinomer je pokazivao 1.234 m. Kazaljka na runom satu zaustavila se na 9.45 časova. Tako je prvi srpski pilot postao i prva žrtva srpskog vojnog vazduhoplovstva, a drugi u svetu. Sahranjen je kod crkve u selu Barbaluši 21. marta 1913. godine. Posle Balkanskih ratova, aprila 1914. godine, njegovi zemni ostaci preneti su na Cetinje. Zalaganjem Mihailovog brata, artiljerijskog potpukovnika, Živana Petrovića, 1. oktobra 1931. godine prenet je u Beograd i sahranjen u porodičnu grobnicu, uz vojne počasti. Na Mihajlovoj rodnoj kući, u Vlakči, Vazduhoplovni savez Srbije postavio je 1953. godine spomen-ploču, ali nije ostvarena ideja da se kuća pretvori u spomen-muzej.
I svako prisećanje na njega nameće pitanje koje, i kada ne bude izgovoreno, ostaje da lebdi u vazduhu: Da li smo se dovoljno odužili odvažnom prvencu našeg neba, prvom omljenom krilu našeg vojnog vazduhoplovstva?
Lepote Srbije su i na Viberu gde vam donosimo razne priče, pridružite se našoj zajednici.
Grobovi zarasli u korov, meštani se sami organizovali da ih očiste: Pojedini naslednici ne obilaze večne kuće svojih predaka, pa drugi moraju da ih sređuju
Zaraslo u korov, groblje u selu Kloka od Topole konačno će dobiti noi izgleda i to zahvaljujući meštanima koji su se sami organizovali da ga očiste. Nakon prve uspešne akcije čišćenja u planu je i druga, masovnija.
Sneg pade na behar, na voće: Vremenske (ne)prilike zadale nove glavobolje poljoprivrednicima, težak sneg mogao bi da slomi grane i uništi plodove
Sneg koji je ovoga aprila iznenadio stanovnike zapadne Srbije, doneo je nove glavobolje poljoprivrednim proizvođačima, pre svega voćarima, jer su mnoge vrste čak i pre vremena cvetale i krenule da zameću svoj rod, podstaknute toplim i sunčanim vremenom.
Dnevnica 8.000 dinara: Ovi radnici u Srbiji su sve traženiji
Novogradnja u Beogradu, ali i u celoj Srbiji - cveta. Građevinski radnici su među najtraženijim, a poslodavci povećavaju dnevnice kako bi zadržali postojeće i privukli nove majstore.
Nesanitarna deponija Torovi svaki čas gori, uzrok je nepažnja pojedinica koji tragaju za sekundarnim sirovinama
Ekološka bomba kod Topole se konačno sanira
Bošnjaci davali svoja imanja džabe da se put proširi za komšije Srbe: Divan primer sloge u selu Osoje kod Prijepolja, po direktnom nalogu predsednika Vučića asfaltira se put
Svi pričaju o lepotama srpskih sela, ali migracije iz ruralnih sredina u veće gradove su konstanta već decenijama unazad.
Komentari(0)