ČUVAJU IH KAO NAJVEĆU SVETINJU Proizvođači srpskog crvenog zlata ove godine rod nikako ne žele prepustiti slučaju
Nakon što je srpska malina postala među najtraženijim na svetu, a otkupna cena po kilogramu se vinula u nebesa, proizvođači crvenog zlata svoj rod ne žele da prepuste slučaju, Božijoj volji ili vremenskim (ne)prilikama.

Većina njih pre nego što je započela prve prolećne radove u malinjacima, odlučila je da svoje zasade i osigura.
"Osuguranje je jedno od sigurnih rešenja, jer smo svi svedoci da nekoliko dana pred berbu padne grad i uništi sve. I ne samo to, već rod maline mogu da desetkuju suša, mraz, jak vetar ili kiša. Protivgradne mreže su najbolja zaštita, ali su one poprilično skupe dok nam je osiguranje mnogo pristupačnije. Država to subvencioniše sa 70 odsto, dok proizvođač daje 30 odsto i to je zapravo spas za srpskog poljoprivrednika", rekao je malinar Dragoš Luković iz Arilja.
Možda vas zanima:

PRIRODA NE PRESTAJE DA IZNENAĐUJE U SRBIJI Miholjsko leto iznedrilo crveno zlato u Arilju, malinari u čudu (FOTO/VIDEO)
Malinari su ove godine zadovoljni završili sezonu, jer je cena crvenog zlata bila na svom maksimumu, a potražnja za srpskim malinama nikad veća. Ipak, ove fabrike pod otvorenim nebom i dalje rade a na rod je sada krajem oktobra stigla još jedna sorta maline, pa su voćari iznenađeni, ali i ponovo aktivni u berbi.

KONAČNO SE ZNA KOLIKO ĆE KOŠTATI MALINE Akontna cena crvenog zlata biće oko 350 dinara a očekuje se da konačna bude do ove cifre!
Nakon dugog iščekivanja konačno je poznata akonta cena maline koja ove godine iznosi od 300 do 400 dinara.
Možda vas zanima:

PRIRODA NE PRESTAJE DA IZNENAĐUJE U SRBIJI Miholjsko leto iznedrilo crveno zlato u Arilju, malinari u čudu (FOTO/VIDEO)
Malinari su ove godine zadovoljni završili sezonu, jer je cena crvenog zlata bila na svom maksimumu, a potražnja za srpskim malinama nikad veća. Ipak, ove fabrike pod otvorenim nebom i dalje rade a na rod je sada krajem oktobra stigla još jedna sorta maline, pa su voćari iznenađeni, ali i ponovo aktivni u berbi.

KONAČNO SE ZNA KOLIKO ĆE KOŠTATI MALINE Akontna cena crvenog zlata biće oko 350 dinara a očekuje se da konačna bude do ove cifre!
Nakon dugog iščekivanja konačno je poznata akonta cena maline koja ove godine iznosi od 300 do 400 dinara.
Možda vas zanima:

PRIRODA NE PRESTAJE DA IZNENAĐUJE U SRBIJI Miholjsko leto iznedrilo crveno zlato u Arilju, malinari u čudu (FOTO/VIDEO)
Malinari su ove godine zadovoljni završili sezonu, jer je cena crvenog zlata bila na svom maksimumu, a potražnja za srpskim malinama nikad veća. Ipak, ove fabrike pod otvorenim nebom i dalje rade a na rod je sada krajem oktobra stigla još jedna sorta maline, pa su voćari iznenađeni, ali i ponovo aktivni u berbi.

KONAČNO SE ZNA KOLIKO ĆE KOŠTATI MALINE Akontna cena crvenog zlata biće oko 350 dinara a očekuje se da konačna bude do ove cifre!
Nakon dugog iščekivanja konačno je poznata akonta cena maline koja ove godine iznosi od 300 do 400 dinara.
U nadaleko čuvenom ariljskom malingorju posla ima svih 365 dana u godini i iako je prošla godina bila dobra, svaka sledeća sezona je izazov. Na desetine hektara ovde je posađeno crveno zlato, a mnogo faktora utiče na uspeh. Dobra cena je ono što najviše zanima malinare, ali dok srpska malina dođe do prodaje seljak prođe mnogo muka, jer zaraditi može samo ako ima šta da proda, pa je osim zaštite od elementarnih nepogoda i kvalitet zasada veoma bažan.
"Svi mi imamo te stare zasade koje su posadili naši očevi. Od njih su uzimani pelceri i pravili se novi. Međutim, nisu se baš najbolje pokazali i mnogo manje rađaju nego zasadi stari i po nekoliko decenija. Sada smo odlučili da u svoje malinjake stavimo sertifikovane bezvirusne sadnice i nadamo se odličnom rezultatu, jer tamo gde smo već to uradili prinosi su bili mnogo veći. Naš posao je fabrika pod otvorenim nebom, uvek je neizvesan, a mi kao proizvođači moramo učiniti sve da u vreme berbe zaista imamo šta da uberemo jer sve ostalo je propast", izjavio je Ljubiša Milijanović, malinar iz sela Stupčevići.
Kupovinu bezvirusnog sadnog materijala od subvencioniše i Ministarstvo poljoprivrede, pa je cena mnogo povoljnija i kvalitene sadnice dostupne svima, a težnju da malinari konačno promene svoje zasade i na taj način ostvare veći profit izrazio je i ministar Branislav Nedimović, prilikom posete ovom kraju, navodeći da je ovo šansa za sve njih i da ne bi trebalo da je propuste.

Više ljudi u Srbiji strada od stršljena nego od ujeda zmije, u ranu jesen su posebno aktivni: Prave gnezda na nepristupačnim mestima i deluju "kao teroristi"
Pre nekoliko dana Srbiju je obišla vest da je žena preminula usled ujeda stršljena i to čak nije ni izolovan slučaj, jer godišnje više ljudi nastrada od ujeda ovog insekta, nego od ujeda zmije. U većini slučajeva, ubod stršljena jeste bezopasan i prolazi uz lokalne reakcije – otok, crvenilo, bol. Međutim, postoje situacije u kojima samo jedan ujed može biti koban i može doći do ozbiljnih, pa i fatalnih posledica.

Sutra je Sveti Vavila: Bio je mučen vatrom, obešen o drvo, a na kraju mu je odrubljena glava, ali se nikada nije odrekao Hrista!
Vavila je sahranjen zajedno sa svojim učenicima

Stare drvene bandere iz doba Tita konačno se menjaju: Sela u Gornjem Milanovcu dobijaju novu i modernu elektromrežu vrednu preko 30 miliona dinara
U selu Lunjevica kod Gornjeg Milanovca, u zaseoku u kom ima oko 30 domaćinstava i vikend kuća, obnovljena je elektromreže, koja je postavljena pre više od tri decenije i zbog dotrajalosti je često izazivala prekide u snabdevanju električnom energijom.

Podaci potvrđuju - Čačak je jedan od privredno najrazvijenijih gradova u Srbiji, lokalnim privrednicima dodatni vetar u leđa daje Moravski koridor
Izvoz skočio za 12.1 a uvoz smanjen za 3.7 odsto

Uštedeće se i do 90 odsto energije: Sjajna vest sa Zlatibora - komunalno preduzeće dobilo svoju solarnu elektranu snage 40 kilovata
Opština Čajetina jedna je od najčistijih u Srbiji, a na Zlatiboru su još odavno shvatili koliko je važno koristiti obnovljive izvore energije. Sa tim ciljem će u komunalno preduzeće Zlatibor u budućem periodu za svoje potrebe koristiti električnu energiju dobijenu od sunca, posredstvom solarne elektrane.
Komentari(0)