Odu peške do Zenice pa se vrate kući na Taru da dremaju: Medvedi se spremaju za zimski san - zbog klimatskih promena pitanje je da li će u njega uopšte utonuti
Sve češće se dešava da medvedi kao nikad pre prilaze kućama u potrazi za hranom. Medvedi su trenutno u stanju hiperfagije, tačnije intenzivno se kreću u potrazi za hranom pre nego što utonu u hibernaciju, tojest u svoj zimski san. Ipak, usled klimatskih promena i sve blažih zima dešava se da oni uopšte ne spavaju preko zime.
Tokom hladnih meseci se uglavnom nalaze u svojim brlozima, mada neki mogu biti aktivni i tokom cele zime i na svakih deset dana ustaju kako bi urinirali ili pili vodu.
- Temperatura tela im se spušta na oko 2 stepena, disanje, puls i metabolizam se usporavaju, ali ipak se lako mogu probuditi i izaći iz brloga, posebno nakon perioda otopljavanja. Tokom blagih zima poneki medvedi sve vreme ostanu na nogama, ističe za RINU Ranko Milanović iz NP Tara.
Skrovita stanište Tare omogućila su opstanak najbrojnijoj i najznačajnijoj populaciji medveda u Srbiji. U Nacionalnom parku Tara živi više 60 odraslih jedinki, a njih 18 je markirano i prate se preko GPS ogrlice i foto zamki.
Možda vas zanima:
MEDVEDI NE SPAVAJU OVE ZIME Svoje brloge napuštaju samo iz dva razloga
Životinje koje mogu da prepešače desetine kilometara dnevno, ni reka Drina im nije prepreka
KAMEN KOЈI SE PREMEŠTA: Zašto se na Planini Tari skrivalo hajdučko blago i legenda o neobjašnjivim pomeranjima obeležja
Planina Tara, sa svojom divljom lepotom i gustim, stoletnim šumama, vekovima je bila idealno utočište za sve – od mrkih medveda do hajduka. Otkrivamo zašto su hajduci baš na Tari skrivali blago i kako je legenda o kamenju koje se samo pomera nastala da bi zaštitila najveće tajne planine od pohlepe lovaca na blago.
Možda vas zanima:
MEDVEDI NE SPAVAJU OVE ZIME Svoje brloge napuštaju samo iz dva razloga
Životinje koje mogu da prepešače desetine kilometara dnevno, ni reka Drina im nije prepreka
KAMEN KOЈI SE PREMEŠTA: Zašto se na Planini Tari skrivalo hajdučko blago i legenda o neobjašnjivim pomeranjima obeležja
Planina Tara, sa svojom divljom lepotom i gustim, stoletnim šumama, vekovima je bila idealno utočište za sve – od mrkih medveda do hajduka. Otkrivamo zašto su hajduci baš na Tari skrivali blago i kako je legenda o kamenju koje se samo pomera nastala da bi zaštitila najveće tajne planine od pohlepe lovaca na blago.
Možda vas zanima:
MEDVEDI NE SPAVAJU OVE ZIME Svoje brloge napuštaju samo iz dva razloga
Životinje koje mogu da prepešače desetine kilometara dnevno, ni reka Drina im nije prepreka
KAMEN KOЈI SE PREMEŠTA: Zašto se na Planini Tari skrivalo hajdučko blago i legenda o neobjašnjivim pomeranjima obeležja
Planina Tara, sa svojom divljom lepotom i gustim, stoletnim šumama, vekovima je bila idealno utočište za sve – od mrkih medveda do hajduka. Otkrivamo zašto su hajduci baš na Tari skrivali blago i kako je legenda o kamenju koje se samo pomera nastala da bi zaštitila najveće tajne planine od pohlepe lovaca na blago.
- Godinama unazad vrši se monotoring mrkog medveda. Na taj način ustanovili smo da se itekako puno kreću. Dešavalo se da mlađi medvedi koji traže svoj životni prostor pređu dnevno do 60 kilometara, a neki su za devet meseci prešli čak oko 1800 kilometara, rekao Milanović.
U svojim putešestvijama medvedi neretko prelaze granicu, ali se vrlo često i vraćaju da zimu prespavaju na svom prirodnom staništu.
- Dok je lepo vreme oni znaju da preplivaju Drinu, prošetaju do Zenice oko 270 kilometara i vrate se u svoje prirodno stanište" , navodi Ranko.
Tara kao prirodno stanište mrkih medveda vrlo često je na turističkoj mapi ljubitelja životinja. Da bi se potpuno spojili sa prirodom posetioci su u mogućnosti da obiđu i autentične čeke na koje medvedi dolaze po hranu.
Ne zaliva se često, drži se na svetlosti, a može porasti i do 90 cm u visinu: Sve što treba da znate najzahtevnijem cvetu
Božićna zvezda (Euphorbia pulcherrima) – poreklo, nega, zanimljivosti, visina do 90 cm, saveti za zalivanje i cvetanje, simbolika i popularne sorte
Jedini cvet koji može da preživi zimu i mraz: Ne zahteva dodatnu negu, a veruje se da donosi sreću u kući ispred koje je posađen
Stručni naziv za ovaj cvet je Calluna vulgaris, dok je u narodu poznat kao Vres - otporna i dekorativna biljka koju možete posaditi na terasi ili direktno u dvorište
SRBI SUTRA SLAVE VELIKE SVETITELJE Ovo su narodna predanja koja se vezuju za praznik hiljade mučenika
Srpska pravoslavna crkva i njeni vernici sutra slave svete mučenike Akindina, Pigasija, Anempodista, Aftonija, Elpidifora i druge s njima
Kako da se kiseli kupus ne pokvari: Tri stvari su ključne, a biće i ukusniji ako dodate jedan sastojak
Kada kiselite kupus bitno je da izaberete pravu posudu
Objavljena lista 100 najboljih hlebova na svetu: Srpski klasik ušao u favorite i zauzeo visoko mesto
Taste Atlas objavio je listu 100 najboljih hlebova na svetu.
Komentari(0)