JEDINA SRPSKA PRAŠUMA Dobila ime po vinu, a u njoj je priroda bukvalno netaknuta
Vinatovača je prašuma u Srbiji, nalazi se u Istočnoj Srbiji u regionu Gornja Resava.
Vinatovača je svojstvo prašume zaslužila time što 37 hektara šumske zemlje, na nadmorskoj visini od 640 do 800 metara, ljudska ruka nije uređivala, sekla i pošumljavala od najstarijih vremena u kojima je ova šuma nastala. Ovaj specifičan prirodni rezervat mračne bukove šume nije poznat široj javnosti, a možda tome i možemo da zahvalimo činjenicu što je šuma Vinatovača očuvana, kao i ljudima koji su se pobrinuli da je zaštite.
Do Vinatovače se jako teško dolazi. Od Despotovca, preko Lisina makadamom 15 km do samog središta Kučajskih planina, a široj javnosti donedavno bilo je gotovo nepoznato da se u srcu Srbije krije prava bukova prašuma. Možda je baš iz tog razloga sačuvana.
U rezervatu „Vinatovača” ustanovljava se režim zaštite I stepena kojim se sprovode mere utvrđene zakonom koji uređuje zaštitu životne sredine i obezbeđuje ostvarivanje poslova naučnoistraživačkog i edukativnog karaktera, sprovođenje kontrole i praćenje stanja populacija biljnih i životinjskih vrsta, prikupljanje i analiza podataka o dendrometrijskim karakteristikama stabala, preduzimanje mera radi očuvanja njihovog zdravstvenog stanja i vitalnosti i ograničeno prikazivanje prirodnih vrednosti.
Možda vas zanima:

SRPSKI GRAD KOJI JE TITO UVEK ZAOBILAZIO Tokom jednog govora nestalo je struje što za Broza nije bila slučajnost
Josip Broz Tito je, tokom 35-godišnje vladavine Jugoslavijom, na čitavom području SFRJ izbegavao samo jedan grad - i to srpski.

DA SE NAĐEMO KOD PET IDIOTA ILI MERCEDESKE?! Najsmešniji i najkreativniji nadimci beogradskih stambenih zgrada
Grad koji je rušen koliko i Beograd mora da ima dosta čudnih arhitektonskih rešenja.
Možda vas zanima:

SRPSKI GRAD KOJI JE TITO UVEK ZAOBILAZIO Tokom jednog govora nestalo je struje što za Broza nije bila slučajnost
Josip Broz Tito je, tokom 35-godišnje vladavine Jugoslavijom, na čitavom području SFRJ izbegavao samo jedan grad - i to srpski.

DA SE NAĐEMO KOD PET IDIOTA ILI MERCEDESKE?! Najsmešniji i najkreativniji nadimci beogradskih stambenih zgrada
Grad koji je rušen koliko i Beograd mora da ima dosta čudnih arhitektonskih rešenja.
Možda vas zanima:

SRPSKI GRAD KOJI JE TITO UVEK ZAOBILAZIO Tokom jednog govora nestalo je struje što za Broza nije bila slučajnost
Josip Broz Tito je, tokom 35-godišnje vladavine Jugoslavijom, na čitavom području SFRJ izbegavao samo jedan grad - i to srpski.

DA SE NAĐEMO KOD PET IDIOTA ILI MERCEDESKE?! Najsmešniji i najkreativniji nadimci beogradskih stambenih zgrada
Grad koji je rušen koliko i Beograd mora da ima dosta čudnih arhitektonskih rešenja.
O rezervatu „Vinatovača” stara se Javno preduzeće „Srbija šume” .Sredstva za zaštitu rezervata „Vinatovača” obezbeđuju se iz prihoda ostvarenih obavljanjem delatnosti Preduzeća, iz sredstava u budžetu Republike i iz drugih izvora u skladu sa Zakonom.

Obrenović hteo da ga smakne, a zbog Karadorđevića doživeo moždani udar: Moćnom i lukavom Nikoli Pašiću sin razvratnik došao glave
U vremenima političkih previranja, Pašić je održao balans između različitih političkih struja, čime je doprineo očuvanju nacionalnog jedinstva. Uprkos različitim ocenama njegove vladavine, ostao je ključna figura u srpskoj političkoj istoriji.

Zaboravite na uporno čupanje korova: Pospite samo 1 sastojak po njemu i biće trajno uništen
Jedan sastojak iz kuhinje je najbolje rešenje za korov u dvorištu

ZAŠTO PATRIJARH PAVLE NIKADA NIJE NI VENČAVAO, NI SAHRANJIVAO? Isto je činio i patrijarh German, a ovo je razlog
Patrijarh srpski Pavle odbijao je da venčava i sahranjuje čak i najviše državne zvaničnike. Isto se ponašao i patrijarh German, koji je odbijao da venčava čak i prijatelje

NISU SVE ISTE: Važno je odakle pijete vodu
Nisu sve vode iste, a klinički dijetetičar otkriva koju bi trebalo da izbegavate.

DOK SU DRUGI NARODI JELI PRSTIMA, SRBIMA JE VINO CEVIMA TEKLO DO DVOROVA: Naš najstariji vinovod datira iz vremena ovog vladara
Krajem 2022. godine u medijima je isplivao podatak koji je decenijama već poznat stručnoj javnosti, ali se nažalost o tome uvek malo govorilo, a još manje istraživalo.
Komentari(0)