IŠČEZLI BILJNI ENDEMI Ubeleženi u Crvenu knjigu flore Srbije usled svoje ugroženosti ili nestanka
Svaka zemlja ima bar jednu ili više vrsta koje su za nju jedinstvene i kojih nema u drugim krajevima. To su takozvane endemske vrste, tj. jedinka neke vrste (ili drugog taksona) koja je ograničena na deo areala u istorijskom, ekološkom ili fiziološkom pogledu.

Kragujevački slez (Althaea kragujevacensis Pančić) živeo je samo u okolini Kragujevca i, kao takav, bio lokalni endemit Šumadije. Ovu vrstu opisao je poznati prirodnjak Josif Pančić. Nakon njegove smrti, ova biljka više nije nalažena. Kao verovatan uzrok nestanka Pančićevog sleza navodi se širenje urbanog područja.

Druga endemična vrsta sleza, Vranjski slez (Althaea vranjensis), ponavljanim istraživanjima, nije nađena na svom jedinom poznatom ruderalnom staništu.
Printscreen
Moravski vodeni orah (Trapa annosa Janković) bio je endemit Pomoravlja. Nestao je usled isušivanja moravskih mrtvaja i rukavaca. Isto je i sa Pančićevim grahorom koji se, već 50 godina, nigde ne može naći.
Pančićeva udovčica je živela samo po kamenjarima oko Trnave kod Raške, a danas, naravno, nigde.
Printscreen
Izvor: blic

Beograđanku muka naterala da prespava pod Ostrogom, a usred noći je monah probudio: Rekao mi nešto što niko o meni nije znao, a onda...
Njena priča je divna, iako sam početak nije bio obećavajući

TRI DANA VASKRSA – i ni jedan nije običan: Znate li zašto slavimo i ponedeljak i utorak?
Vaskrs, praznik nad praznicima, dan kada je Hristos pobedio smrt i darovao život večni – u našem narodu se ne proslavlja samo u nedelju. Slavi se i ponedeljak. A i utorak. Jer, kako kaže narod: „Ovako velika radost ne može da stane u jedan dan!“.

Lidija Vukićević 1 stvar nikad ne drži na trpezi za Uskrs, po hrišćanstvu to je simbol zla: A verovanje kaže da donosi nesreću u kuću i označava bol
Lidija Vukićević vlro je posvećena pripremama za Vaskrs, te otkriva kako proslavlja najradosniji hrišćanski praznik u svom domu.

Naše bake i deke nikad nisu sadili smokvu blizu kuće: Razlog će vas šokirati - ovo drvo nikako nije poželjno
Bez obzira na to koju nameru imate pri sadnji drveća, važno je da se prethodno posavetujete sa stručnjacima.

Noga ovih ljudi ne sme da kroči na Ostrog: Ova pravila ni za živu glavu ne treba kršiti
Poseta ovom manastiru, smeštenom visoko u steni, nije klasično putovanje, već predstavlja duhovnu avanturu, a za svakog vernika, to je pravo hodočašće.
Komentari(0)