Državnu himnu Republike Austrije “Zemlja planina, zemlja reka” (Land der Berge, Land am Strome) napisala je Paula fon Preradović pesnikinja srpskog porekla. Ova zvanična pesma u upotrebi je od završetka Drugog svetskog rata. Paula fon Preradović rođena je u Beču 12.10.1887, a umrla je 25.05.1951. godine.

Ove godin navršava se osam decenija od smrti pesnikinje, koja je 1947. godine pobedila u izboru pesme za službenu pesmu Austrije. Na takmičenju je učestvovalo 1.800 ljudi. Reči njene pesme i muzika Vofganga Amadeusa Mocarta iz 1791. godine, potvrđene su kao austrijska himna. U pojedinim knjigama može se naći tekst prema kojem je njen sin Fric Molden napisao satiričnu verziju pesme, nakon što je saznao da je pobedila, kako bi zabavio porodicu.

Box: Image
 

 

Paula, iako rođena u Beču, detinjstvo i deo mladosti, u periodu između 1889. do 1913. godine provela u Puli. U to vreme taj hrvatski grad pripadao je Austrougarskoj.  Paulin otac, Dušan Preradović, bio je potomak pravoslavih Srba Preradovića, koji su se u 14. veku preselili u Bačku (Vojvodina). Ovo preseljenje bilo pre velike Seobe Srba, a nastanili su se u selu Leđen, danas poznat kao Riđica, između Baje i Sombora.

Prema podacima, navodno je, starešina loze Preradovića bio sveštenik Srpske pravoslavne crkve. Spisi kažu i da je jedan deo porodice dobio je ugarsko plemstvo. Pesnikinja je imala dva brata i dve sestre. Pre nego što se udala živela je i u Kopenhagenu, odakle se vratila u rodni Beč.

Udala se 1916. godine za novinara Ernesta Molden, koji je tokom rata postao glavni urednik jednih novina, a pošto su pružali otpor protiv nacizma bio je i u zatvoru. Paula i Ernest su imali dvoje dece, Frica i Ota Moldena. Frica je bio novinar i izdavač, a Oto bankar. Nakon što se udala pesnikinja je koristila devojačko ime i prezime Paula fon Preradović. Republika Austrija je objavila poštansku marku 1996. godine sa njenim likom.

Paula fon Preradović je objavila tri zbirke pesama na nemačkom:

Dalmatinische Sonette, 1933.

Lob Gottes im Gebirge, 1936.

Ritter, Tod und Teufel, 1946.

I četiri romana na nemačkom:

Pave und Pero, 1940. (Glavne ličnosti Pero – Petar Preradović i njegova žena Paula – Pave)

Die Versuchung des Columba, 1951.

Königslegende, 1950.

Wiener Chronik 1945, dnevnik objavljen 1995.